Učenici prije upisa sklapaju ugovore s obrtnicima i primaju plaću!

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
Koliko se automehatroničara traži, toliko će ih se i upisati

Osim što su puno toga vidjeli i naučili te dobili vrlo vrijedne certifikate za servisiranje električnih i hibridnih vozila kao prvi i za sada jedini u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe, petorica nastavnika zadarske Strukovne škole Vice Vlatkovića predvođeni svojim ravnateljem Tihomirom Tomčićem, uvjerili su se i kako funcionira dualno, odnosno dvojno obrazovanje.

Kada je riječ o dulanom obrazovanju u kojem je dominantna praktična nastava za učenike strukovnih škola, upravo je Njemačka gdje su zadarski strukovnjaci boravili i učili protekloga tjedna, "kolijevka" takvog modela obrazovanja, a u tome su je slijedile Austrija i Švicarska.

Upisnu kvotu određuje tržište rada

Novom Strategijom obrazovanja obuhvaćena je i reorganizacija strukovnog obrazovanja, a inicijator dualnog modela obrazovanja u Hrvatskoj je Hrvatska gospodarska komora koja je davno shvatila da se i kod nas trebaju obrazovati mladi ljudi koji će nakon školovanja svojim zanimanjem moći odmah pronaći odgovarajući posao.

- To nije izmišljanje "tople vode". To je nešto što u Njemačkoj funkcionira već godinama i što se pokazalo kao pravi potez za razvoj gospodarstva i društva u cjelini. Taj model dualnog obrazovanja u Hrvatskoj se počeo primjenjivati još 1995. godine kao eksperimentalni, pilot projekt u 13 strukovnih škola. Međutim, to nije zaživjelo jer se model zapravo provodio samo djelomično. To je u Njemačkoj uređeno na način da učenici prije upisa sklapaju ugovore s obrtnicima, a oni im jamče da će tri godine imati i svoju plaću koja se iz godine u godinu povećava. Osim toga u Njemačkoj nema plana upisa u strukovne škole kao kod nas, već kvotu upisa određuje tržište rada, odnosno broj raspoloživih ugovora o naukovanju - pojašnjava Tihomir Tomčić ravnatelj Strukovne škole Vice Vlatkovića i član ekspertnog tima za provođenje Strategije strukovnog obrazovanja.

Uspoređujući upise u strukovne škole naveo je primjer automehatroničara te je naglasio kako primjerice, u Njemačkoj ako ih se traži 100, onda će ih se i upisati 100. Ravnatelj Tomčić, model dualnog obrazovanja smatra sjajnim i volio bi kada bi se takav način strukovnog obrazovanja počeo što prije primjenjivati i u Hrvatskoj, ali naglašava kako za to treba stvoriti preduvjete.

- Jedan od preduvjeta je i zakonski okvir prema kojemu bi ugovori koji bi učenici sklapali s obrtnicima za poslodavca bili obvezujući, ali im i osiguravali benefecije i olakšice. Dakle, onim obrtnicima koji učenike primaju. Potom, trebali bismo imati centre kompetentnosti gdje bi učenici kroz praksu učili i sticali svoja teorijska znanja i razvijali vještine, a u cijelu priču bi trebale biti uključene Gospodarska i Obrtnička komora i gospodarstvo u cjelini stvarajući na taj način i dodatna mjesta za izvođenje praktične nastave za one koju nije moguće realizirati kod obrtnika, smatra Tomčić naglašavajući kako se u dualne strukovne škole u Njemačkoj upisuju samo učenici koji imaju ugovor o naukovanju, a time i potencijalno radno mjesto te da nema plana upisa koje donosi administracija ili ravnatelj škole, već to određuje tržište rada i potreba za tim zanimanjima.

Partnerstvo gospodarstva i obrazovnog sustava

Tomčić ističe i kako bi se trebali uz centre kompetentnosti koji su već implementirani u novu Strategiju strukovnog obrazovanja, uvesti i regionalni kooperacijski odbori u svakoj županiji gdje bi sjedili kompetentni ljudi - predstavnici jedinica lokalne samouprave, gospodarstvenici, obrtnici, predstavnici strukovnog obrazovanja i drugi čimbenici koji bi znali i mogli odlučivati o obrazovanju mladih strukovnjaka.

Mirela Lekić je šefica Odjela obrazovanja pri Hrvatskoj obrtničkoj komori u Zagrebu i osoba koja o dulanom obrazovanju zna sve te se godinama bori da se takav model počne primjenjivati i u Hrvatskoj. Kaže kako bi bila zadovoljna kada bi se kod nas počeo primjenjivati barem jedan dio tog modela, a o tome kada bi to moglo biti - ne želi špekulirati.

- Ako bi bilo i u sljedećih pet godina bilo bi dobro. Moramo stvoriti preduvjete, ali i slomiti otpor akademske zajednice i ljudi koji promišljaju sustav obrazovanja. Mnogi naime, smatraju kako bi na takav način stvorili "fah-idiote" što nije točno - zaključila je Mirela Lekić.

Naglasila je kako se ona do sada u mnogim raspravama na tu temu uključila na način da je objasnila kako je hrvatsko obrtništvo odavno spoznalo da je dobro obrazovana radna snaga jamac opstanka i rasta ove važne gospodarske grane.

- Kako je Hrvatska iza sebe imala dugogodišnju tradiciju u obrtništvu, odmah nakon osamostaljenja Hrvatska obrtnička komora poduzela je niz aktivnosti kako bi razvila sustav obrazovanja koji će znati odgovoriti na zahtjeve obrtništva, odnosno tržišta rada. Zahvaljujući potpori Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva razvijen je sustav koji predstavlja spoj tradicije obrtničkog obrazovanja i novih trendova u obrazovnoj politici EU-a. Iskustvo dugo 16 godina u provedbi ovog dijela strukovne izobrazbe pokazuje da se smjernice i standardi provedbe strukovnog obrazovanja u zemljama EU-a mogu uspješno primijeniti i u našoj zemlji, ali je najvažnije partnerstvo gospodarstva i obrazovnog sustava, jer u uvjetima gospodarskog razvoja to postaje nužnost - zaključila je Lekić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno