Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Zadarske butelje bez šampionske titule

07.11.2017. 12:00
Zadarske butelje bez šampionske titule


Dodjelom nagrada i priznanja u kategoriji buteljiranih vina i jakih alkoholnih pića u Primoštenu je završena trodnevna 27. po redu Međunarodna smotra vinogradara i vinara Sabatina 2017.
Recimo odmah da u spomenutoj kategoriji među šampionima nije bilo nikog iz Zadarske županije.


Troškovi i odležavanja
-Najači smo u mladim i otvorenim vinima, a za natjecanje u buteljiranima još nemamo dovoljno “force”. Nemamo dovoljno odležanih vina, rekao je Tomislav Glavić.
Razloga bi se našlo još, ali ostaje činjenica da su ove godine na Sabatinu vinari zadarske regije dostavili ukupno 16 uzoraka buteljiranih vina i žeštica, vjerojatno pomalo i zbog troškova ocijenjivanja jer po svakom uzorku valjalo je izdvojiti 300 kuna i dodati 12 butelja vina. To je, kaže Šime Škaulj, 1.500 kuna po uzorku da se ne računaju i svi drugi troškovi: put, smještaj i ostalo što ide uz ovakva natjecanja Uglavnom, u najvažnijoj kategoriji pobjeđuju jači, već etablirani vinari.


Šampion iz Kupljenova
Ove godine titulu Šampiona je ponio Traminac izborne berbe prosušenih bobica 2015. godine koji je ujedno ujedno i najbolje ocijenjeno vino na ovogodišnjoj Sabatini, a vlasnik je OPG Đurinski iz Kupljenova.
– Kvaliteta prozvoda je najbitnija. Izabrao sam proizvodnju koja traži puno truda mene i čitave moje obitelji. Proizvodnja je relativno mala, još se borimo za tržište, rekao je nakon što mu je uručena nagrada Stjepan Đurinski.
Veliki pehar i šampionsku nagradu za crna suha i polusuha vina pripalo je vinu Vilin Ples Cuvée 2015.; Vinogradarstvo i vinarstvo Crvik d.o.o. Komaji iz Konavla, šampion bijelih suhih i polusuhih vina je Malvazija 2015. Vina Ferenac Đulio iz istarske Vižinada. Šampion grupe pošipa je Pošip Marko Polo 2016. , poljoprivredna zadruga Čara s otoka Korčule, dok je šampion grupe plavaca Dingač berba 2012. Matuško vina d.o.o. Potomje. Šampion kvalitete jakih alkoholnih pića je Liker od rogača ili rogač liker; Natura Antunović iz Orebića.  Za izgled proizvoda šampionsku titulu vino Navis Mysterium Amfora 2012. Edivo d.o.o.. Janjina.




Sve zadarske medalje
Iako se nisu našli među šampionima vinari s područja Zadarske županije nisu ostali praznih ruku. Štoviše, od ukupno 39 osvojili su 6 zlatnih medalja. Čak dvije otišle su u vitrine Kraljevskih vinograda i to za Pošip 2016. i Pošip Prestige 2015. Zlatnom medaljom okitio se Cabernet souvignon 2015. OPG-a Škaulj iz Nadina, zatim Triangolo 2012. OPG-a Sinovčić iz Novigrada, Merlot 2015. PZ Maslina i vino Polača, te Malvazija 2016. Vina Fiolić, Tantum iz Zadra.
Od ukupno 108 srebrnih medalja za kvalitetu buteljiranih proizvoda Zadranima je pripalo ukupno 10 odličja, pet za vina i isto toliko za likere. Srebro za vina dobili su: Couvee 2012. Vinarije Jokić iz Lišana Tinskih za svoj Couvee 2012., zatim Martin 2014. Ker-Vin Tomislava Glavića, Tramontana 2016. i Merlot 2016. Vina otok Paga i Crljenak 2015. Kraljevskih Vinograda.
Od pet likera srebrom se okitila sve uspješnija tvrtka Vina Fiolić, Tantum, za svoj Liker od maraške, Maraska d.d. Zadar za svoj Pelinkovac i za Amaro Zara 1886., Milan-Milo Odžaković iz Nadina za svoje Orahovicu i Amoreto.
Brončane medalje dobili su Favorita 2016. OPG Sinovčić Novigrad, Pošip 2015. Vinarija Jokić, Medica OPG-a Martina Baričevića iz Jasenica (koji je lani na Sabatini u Neumu sa svojim pjenušcem od meda osvojio šampionsku titulu), Limoncello Milana-Mila Odžakovića iz Nadina, Medovača s propolisom OPG Željka Brale, Posedarje, i Medica Milana-Mila Odžakovića.


Obećanja Marijane Petir
Sve u svemu predstavnici Zadarske županije mogu biti zadovoljni sa svojim nastupom na Sabatini. U kategoriji otvorenih i mladih vina su bez premca. Sami su osvojili čak 125 odličja – više nego svi drugi natjecatelji zajedno. Valja vjerovati da će s vremenom jednako uspješni postati i u kategoriji buteljiranih vina.
Ovogodišnja Sabatana pamtić će i po uspješnom predavanju Zvonimira Vlatkovića, po rekordnih 420 uzoraka, ali i po obećanjima eurozastupnice Marijane Petir koja je šampione autohtonih sorti pošip i dingač nagradila putovanjem u Bruxelles.
– Na političarima je da vinarima i vinogradarima omoguće normalan rad, smanjenje administracije i da onemoguće nepoštenu trgovačku praksu. Trebamo svi zajedno uznastojati da europska Vinska omotnica od 57 milijuna eura bude iskorištena znatno više od dosadašnjih 11 posto – rekla je Marijana Petir.
Na Sabatini u Primoštenu sudjelovalo je više od tisuću sudionika iz cijele Hrvatske i susjednih zemalja koji su mogli razgledati sajam vinogradarstva i vinarstva, burzu i izložbu vina i proizvoda od grožđa i vina, održan je znanstveno-stručni skup u organizaciji Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Stručni skup Savjetodavne službe, te panel parlamentarne eurozastupnice Marijane Petir.
Svoje obraćanje sudionicima Sabatine Petir je zaključila porukom koju citiramo za kraj našeg reporta sa tradicionalne 27. Međunarodne smotre vinogradara i vinara Mediterana:
– "Jedino seljak zna živjeti u skladu s čovjekom, Bogom i prirodom jer jedino seljak zna da Bog oprašta svakome, čovjek ponekome, a priroda nikome“, poručila je Petir.


Gdje je nestao prošek?
Skoro smo zaratili s Talijanima zbog prošeka, i kad se dokazalo da su naš prošek i njihov Prosecco potpuno različiti proizvodi na tome se stalo. Nitko ne proizvodi prošek, rekao je prof. Bernard Kozina, predsjednik povjerenstva za ocijenjivanje vina. On je posebno istaknuo zabrnjivajući podatak: Među ukupno 420 uzoraka pristiglih i ocijenjih na Sabatini samo je jedan prošek, objelodanio je Kozina.
Taj jedan jedini prošek je proizvod Stjepana Vučemilovića iz Dikla kod Zadra.
– Radim ga od prirodno prosušenih bobica, pojašnjava Vučemilović. Taj, njegov Prošek od maraštine i malvasije, berba 2016, osvojio je zlatnu medalju u kategoriji otvorenih vina. A, na pitanje zašto vinari više ne proizvode prošeke, Vučemilović je nabrojio više razloga, ali glavni je što proizvod s imenom Prošek ne može ići na tržište. Naime, nakon prijepora s Talijanima, nadležna državna tjela RH nisu ništa dalje učinila da se ime Prošek zaštiti pri EU. Najgore od svega je da to do današnjeg dana još nitko nije ni pokušao!