Korupcija nas guši, pritišće i vodi u propast

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Autor: 
korupcija
Vedran SITNICA
Korupcija je svaka zloporaba javnih ovlasti radi ostvarenja privatnih probitaka

"Korupcija - što je to?" naziv je okruglog stola održanog jučer u Velikoj vijećnici Doma županije na kojem je osam sudinika - predstavnika pravosuđa, policije, udruga i medija, dalo svoj osvrt na ovaj rašireni i štetni društveni fenomen.

Luka Mađerić, predstojnik Ureda Vlade RH za ljudska prava otkazao je dolazak zbog neodgodivih obveza pa je uvodno izlaganje imao Davor Dubravica, načelnik sektora za suzbijnaje korupcije u Ministarstvu pravosuđa RH.

On je naprije podsjetio na definiciju korupcije koja je u najširem smislu svaka zloporaba javnih ovlasti radi ostvarenja privatnih probitaka. U užem smislu, korupcija se može definirati kao čin nedopuštene razmjene između javnog dužnosnika i druge osobe u cilju ostvarivanja vlastitih probitaka. Među najvažnijim posljedicama korupcije je, naglasio je Dubravica, gubitak javnog povjerenja u tijela državne vlasti, što se negativno odražava na gospodarski razvoj društva.

Novi zakoni

- U izvješćima EU-a o Hrvatskoj raširenost korupcije često se spominje kao jedan od glavnih društevih problema. Korupcije ima i u razvijenijim i nerazvijenijim državama od Hrvatske, ali nam to nije izlika da se ne borimo pritiv nje. Ove su godine u lipnju donesena dva vrlo važna dokumenta - Strategija suzbijanja korupcije i Akcijski plan uz Strategiju suzbijanja korupcije. Formirano je i Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera suzbijanja korupcije na nacionalnoj razini, a isto tako i tijela na nižim razinama imaju predstavnike koji prate provedbu mjera. Tim dvojnim praćenjem osigurano je da se Akcijski plan nastavi provoditi i u slučaju političkih promjena, rekao je Dubravica informiravši da Akcijski plan ima 155 mjera s različitim rokovima provedbe od kojih je 36 provedeno, a 31 mjera, većina kojih ima oznaku trajno, su u tijeku.

Strategija i Akcijski plan suzbijanja korupcije, nastavio je Dubravica, potiču unapređivanje pravnog i institucionalnog okvira za učinkovito i sustavno suzbijanje korupcije, a s tim u svezi važno je pravovremeno donošenje zakona. Tako će od 1. siječnja na snazi biti zakon o osobnom identifikacijskom broju (OIB), istog dana na snagu stupa i zakon o sprečavanju pranja novca, a izmjene i dopune zakona o sprječavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti kao i zakon o financiranju političkih stranaka već su doneseni. Nadalje, u pripremi su izmjene zakona o javnoj nabavi, o koncesijama te javno - privatnom partnerstvu - segmentima u kojima se vrte velike svote novca i kojima su česte sumnje na korupciju. Vrlo je važna zaštita oštećenika i "zviždača" - osoba koje u dobroj vjeri prijavljuju korupciju, budući da je bez njih saznanja o korupciji vrlo teško dobiti. Pripremaju se i izmjene zakona o kaznenom postupku kojim istražni suci postaju suci istrage, a pravo na izdavanje naloga za istragu te provođenje istražnih radnji i određivanje uloga policijskih istražitelja preuzima Državno odvjetništvo.

Okretanje prevenciji

Dubravica je podsjetio i da se formira tzv. uskočka vertikala kojom će se u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci osnovati tzv. uskočke odjele, a isti ti osnovat će se i na općinskim sudovima.

- Suprostavljanje korupciji neće se osnivati isključivo na represiji, te se više okreće prevenciji. Osnovno načelo borbe protiv korupcije je transparetnost. Svatko može dobiti informaciju o javnoj vlasti. Ako dokumneti nisu tajni, nema razloga za njihovo skrivanje, kazao je Dubravica koji je za sljedeću godinu najavio provođenje antikorupcijske kampanje čiji je jedan od ciljeva podizanje percepcije o korupciji na višu razinu. Naime, prema istraživanju Transparecy Internationala Hrvatska je po percepciji korupcije među 180 zemalja na nimalo sjajnom 62. mjestu. Na prvom mjestu je Danska, a ispred nas su i naši susjedi Slovenci, ali i primjerice Turska, Namibija, Bocvana i Kostarika.

- Kad se izgubi vjera u tijela državne valsti, društvo se izgubi. Korupcija nas guši, pritišće i vodi u propast. Borba protiv korupcije je borba svih nas. Ušli smo u nju i moramo je završiti i dobiti zaključio je Dubravica.

Potpredsjednik Hrvatske udruge sudaca Marijan Bitanga osvrnuo se na zakon o kaznenom postupku, istaknuvši da bi njegove izmjene, koje su u pripremi, trebale ubrazati provođenje istrage. To je vrlo važno u borbi protiv korupcije, jer, istkanuo je Bitanga, tko brzo daje, dvostruko daje.

Načelnik Ureda načelnika PU zadarske Ivan Gambiraža iznio je podatke o kaznenim koruptivnim radnjama na zadarskom području od 2004. godine do danas.

U 4 godine 48 kaznenih prijava

Riječ je o ukupno 48 kaznenih prijava protiv 44 počinitelja, a materijalna šteta uzrokovana tim koruptivnim radnjama procjenjena je na oko 10 milijua kuna. Najčešći su izvori bile anonimne prijave građana, dok su saznanja o koruptivnim djelovanjima po prijavi oštećenih osoba vrlo rijetka, kazao je Gambiraža.

Ante Klišmanić, predsjednik Županijskog suda u Zadru, iznio je podatak da je zadnjih 6 ili 7 godina na Županijskom sudu u Zadru bilo 15 kaznenih postupaka za neko od kaznenih djela u domeni korupcije. Naviše postupaka odnosilo se na kazneno djelo zloporabe službenog položaja - četiri su postupka u tijeku, donesene su dvije pravomoćne te dvije oslobađajuće presude, a jedan je postupak Na Vrhovnom sudu. Što se tiče primanja mita dva su kaznena postupka u tijeku na Županijskom sudu, a dva na Vrhovnom sudu. Za davanje mita su u navedenom razdoblju donesene dvije pravomoćne presude.

Klišmanić se osvrnuo i na utjecaj medija na percepciju o korupciji te je spomenuo i veliki naslov u jednoj dnevnoj novini prije dvije godine gdje je stajalo da su suci županijskog suda u Zadru najkorumpiraniji u državi.

(Ne) demantirati javnu percepciju

- Netko je vidio taj tekst, netko ne. Netko je vidio moj televizijski dematij, netko ne. To je, dakle, percepcija. Svvatko ima pravo na mišljenje, ali bih molio da se ne pada lako na dojmove. Ima korupcije, ali sigurno ne toliko. Korupcije u pravosuđu, pak, prema mojim saznanjima nema, kazao je Klišmanić.

Uime medija govorio je novinar Damir Maričić koji je istaknuo velike zasluge novinarstva u borbi protiv korupcije. Podsjetio je na izjavu Thomasa Jeffersona, američkog predsjednika s početka 19. stoljeća, koji je kazao da bi, kad bi morao birati između države bez medija ili medija bez države, izabrao ovo drugo.

- Današnji bi vladari vjerojatno izabrali državu bez medija jer se boje medija. Mediji se u borbi protiv korupcije susreću s raznim preprekama te u ovom segmentu zaslužuju visoko društveno priznanje, kazao je Maričić podsjetivši na neke korupcijske afere koje su mediji razotkrili. On je ustvrdio da je odnos javnosti i društva danas takav da je cenzura nemoguća te da je Zadar sredina u kojoj su mediji izuzetno razvijeni i gdje je konkurencija velika što je dobro.

Maričić se na kraju osvrnuo i na Klišmanićevu izjavu o tomu da u prvaosuđu nema korupcije.

- Ne možete demantirati javnu percepciju. Možete se samo boriti protiv korupcije. Svakako, i novinari moraju biti odgovorni za ono što rade te su dužni ne iznositi neistine, zaključio je Damir Maričić.

 GORI ONI KOJI MITO MUDE NEGO ONI KOJI PRIMAJU

Županijski državni odvjetnik Ivan Galović govorio je o kažnjavanju koruptivnih radnji te je poseban naglasak stavio na činjenicu da su kazne određene za primatelje veće nego za davatelje mita.

- Kazna za primanje mita je od jedne do osam godina zatvora, a kazna za davanje mita je novčana kazna ili zatvorska kazna u trajanju do jedne godine. Kako je moguće da se ne kažanjava barem jednako onaj koji je davao kao i onaj koji je primio mito?! Osobno smatram da su za društveno zdravlje opasniji oni koji mito nude, od onih koji su potaknuti da ga prime, kazao je Galović.

 SHOW VEDRANA ŠKULIĆA

Okrugli stol vodila je predsjednica Županijske koordinacije za ljudska prava Davorka Krnčević, koja je na kraju pozvala novinare da ako ih imaju, pristupe sudionicima i pojedinačno postave pitanje budući da taj dio nije predviđen u dnevnom redu okruglog stola.

Zbog te je odluke negodovao vlasnik Narodnog lista Vedran Škulić koji je podsjetio na važnost transparentnosti i izrazio želju da njegova pitanja čuju svi sudionici skupa. Krnčević je objasnila da o tome treba konzultirati sudionike okruglog stola jer je stvar njihovog vremena i dobre volje žele li sudjelovati u nepredviđenom nastavku programa. Nakon što su izlagatelji pristali, Škulić je prozvao Klišmanića, Gambiražu, Bitangu i Galovića, kazavši da su oni dio problema, a predstavljaju se kao dio solucije.

Nakon što ga je Ivan Galović upozorio da ne vrijeđa, Škulić je obrazložio svoju konstataciju ukazavši na problem poštenog suđenja te iznio podatak da je 86 posto ljudi nakon presuda u Hrvatskoj svoja ljudska prava išlo ostvariti na inozemnim sudovima.

- Pravosuđe je problem, kazao je Škulić te počeo podsjećati na neke prošle afere u koje su posredno ili neposredno bila upletena četiri nazočna predstvanika pravosuđa. Kad je podsjetio da je u njegovom listu Klišmanić nazvan magarcem, što možda nije neko literalno dostignuće, ali spada u slobodu izražavanja, predsjednik Županijskog suda u Zadru napustio je Vijećnicu uz obraloženje da se neće spuštati na takvu razinu.

Novinarka Narodnog lista Ivana Loko, poznata zadnjih dana zbog afere facebook, pitala je Damira Maričića može li se u Zadru govoriti o pluralizmu i ranolikosti zadarskih medija, kad većinu istih drži jedna te ista osoba.

Maričić ju je dematirao kazavši da je riječ o jednoj grupaciji medija uz koju postoje i mnoge druge te da, iako se ne može govoriti o nekom izoliranom zadarskom medijskom prostoru, jer je isti dio puno šireg prostora, u zadarskim medijima ima dovoljno pluralizma.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno