Od pčela bismo trebali učiti kako raditi i živjeti

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika martinazd
Željko Guzić priča koliko ga pčelarstvo oplemenjuje
Pčele oplemenjuju čovjeka. Kada gledaš kako organizirano i vrijedno rade i stvaraju, ne možeš ostati onaj isti kakav si bio ranije, objašnjava pčelar, nadodajući, kako se od tih malih vrijednih stvorenja može puno toga naučiti, a ponajprije kako misliti i brinuti o drugima
Arif SITNICA
Željko Guzić, počeo je s tri košnice, danas ima 60 i ponosan je na svoj med

O pčelama Željko Guzić nije znao ništa drugo osim da su vrijedne i da stvaraju med, koji je jako zdrav, a koji je i njemu pomogao.
Nje ni pomišljao da će se ikada u životu baviti pčelarstvom, sve do presudne 2002. godine kada je došao kod prijatelja koji je imao pčele i kod kojeg je nabavio svoje prve rojeve.
Kako je vrijeme prolazilo, tako je povezanost između Željka i pčela postaja sve jača. On svoj život, kako kaže, bez njih više ne bi mogao zamisliti.

Ljubav prema pčelama jača od uboda

- Pčele oplemenjuju čovjeka. Kada gledaš kako organizirano i vrijedno rade i stvaraju, ne možeš ostati onaj isti kakav si bio ranije, objašnjava ovaj zadarski pčelar, nadodajući, kako se od tih malih vrijednih stvorenja može puno toga naučiti, a ponajprije kako misliti i brinuti o drugima.
Pčele su jednostavno fantastične. Kada bi ljudi po njihovom primjeru živjeli, društvo bi bilo puno sretnije jer bi nestalo pohlepe, a odgovornost prema svom bližnjem bi postala normalna pojava. One znaju svoju hijerahiju koju poštuju, kaže Željko kojeg rado zovu i šapteč pčelama.
- One su organizirano blago. Kada stigne zima onda im se u košnicama ostavi 15-ak kilograma meda kako bi se imale čime prehraniti, priča pčelar, pojašnjavajući njihov lanac hranjenja koji je posebno zanimljiv, jer prva pčela koja na medu spava ona preko drugih pčela doda zadnjoj med, jer ta zadnja grije sve druge pčele kako bi mogle preživjeti, a to je vrlo humano i poučno.
Željko je počeo sasvim skromno, sa svega tri košnice, a danas ih ima čak 60. U početku bez iskustva, ali s velikom voljom i upornošću kroz druženje s drugim pčelairima i literaturom o pčelarstvu, shvatio je da se ipak najviše može o ovom poslu naučiti u suživotu s njima. Ubadale su njega pčele, i bilo je tu svakavih situacija, ali nikada mu nije palo na pamet odustati od ovog lijepog posla, jer bi to značilo odustati od ljubavi.
- Bio je jedan slučaj, kojeg se dobro sjećam. Zajedno sam s troje prijatelja selio košnice iz Srba na Velebit i prilikom iskrcavanja prosule su nam se dvije košnice. Sigurno smo imali po 40-ak uboda svaki, ali ja nisam ništa osjećao, ispričao je Željko, nadodajući kako je adrenalin kojeg stvara ljubav prema ovom poslu jači od svakog uboda.

Pčele danas masovno nestaju

Kada se dovedu na pašu, pčele letačice odlaze po nektar i donose ga radilicama koje ih čekaju u košnicama. Prilikom traženja cvijeta ni jedna pčela ne zaluta, i svaka se vrati na svoju adresu i preda nektar na obradu i tako nekoliko puta.
- Pčele ne mogu zalutati. Nije se nikada dogodilo da su otišle na pašu, a da se nisu znale vratiti u svoju zajednicu. One se odlično orijentiraju, zahvaljujući snažnim fotoćelijama uz pomoć kojih sve dobro memoriraju, pojasnio je pčelar.
Ova vrijedna bića, za koje Željko nikada ne kaže da ugibaju, već da umiru, imaju svoj prirodan slijed. Pčele žive najduže šest mjeseci nakon čega dolaze nove, krajem siječnja i tako se ciklus ponavlja. Međutim, problem je što pčele danas masovno nestaju i takva situacija može dovesti u pitanje i opstanak čovječanstva.
- Da nema pčela pet godina i čovjek bi nestao. Bez njih nema života, naglasio je Željko, uz pojašnjenje kako živimo u vremenu kada pčele masovno umiru, jer ima jako puno otrova u sredstvima za prskanje vinograda koja prije nisu bila toliko opasna.
Najgora bolest u zadnjih 30 godina je varoa i nju ako se ne izliječi, dolazi do ugibanja cijele zajednice.

Kako se liječe?

- Briga o pčelama je obavezana i ako se varoa ne identificira i ne izliječi na vrijeme ona ubije cijelu zajednicu jer pčele koje ostanu u prirodi ne mogu opstati za drugu godinu pa su posljedice katastrofalne, brižno objašnjava pčelar.
Kada se pčela razboli, ne vodi se veterinaru, ali zato je angažiranost oko pčelara jako bitna. Izlječenje pčele ovisi o bolesti i koliko je ona uznapredovala.
-Varoa koju sam maloprije spomenuo je najgora, ali se može izliječiti. Međutim, da bi pčela ozdravila, pčelar mora biti dosljedan u postupku liječenja i redovno davati lijekove koji su uglavnom na bazi kapi, priča Željko, opisujući postupak u kojem se štapići od tvrđeg kartona stavljaju u Amitraz tekućinu i kad se dovoljno natope, stave se između okvira košnica gdje se pčele razmnožavaju.
Pčelar Željko rado priča o svom pozivu koji je njega pronašao i oplemenio i poziva sve ljude koje pčelarstvo privlači da se slobodno i bez straha počnu baviti ovim poslom.
- Zna biti naporno, ali sva ona ljepota koja se doživi u radu s pčelama, znajući da je njihov produkt med koji je znači zdravlje, sve one poteškoće, padnu u zaborav. Pčelarstvo povezuje ljude i uči ih humanosti, a to je ono što vrijedi, zaključio je Željko.

LANAC

Prva pčela koja na medu spava, preko drugih pčela doda zadnjoj med jer ta zadnja grije sve druge pčele kako bi mogle preživjeti, a to je vrlo humano i poučno

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)