Autori stručne koncepcije izložbe su Miljenko Domijan, Igor Fisković, Radoslav Tomić, kustosica izložbe Ana Medić, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, a bogati katalog uredio je akademik dr. Igor Fisković
Izložba naslovljena “Milost susreta – Umjetnička baština Franjevačke provincije sv. Jeronima”, otvorena sredinom prosinca u Galeriji Klovićevi dvori, otkriva neprocjenjivo umjetničko blago čuvano stoljećima u samostanima i crkvama reda “najpopularnijeg zapadnjačkoga sveca”, sv. Franje Asiškoga na prostorima jadranske obale. Dragocjeni povijesni dokumenti, jezikoslovna baština, iluminirani rukopisi, inkunabule, oltarne pale, poliptisi, drvena plastika, relikvijari, liturgijsko posuđe, misno ruho, sveukupno više od stotinu djela što su za crkve i samostane Franjevačke provincije sv. Jeronima stvarali vrsni domaći i strani majstori i umjetnici. Autori stručne koncepcije izložbe su Miljenko Domijan, Igor Fisković, Radoslav Tomić, kustosica izložbe Ana Medić, likovni postav potpisuje Nikolina Jelavić Mitrović, a bogati katalog uredio je akademik dr. Igor Fisković.
Ravnateljica Klovićevih dvora Vesna Kusin za ovu prigodu ističe:
– Izložba svjedoči o bogatom prilogu franjevačke provincije sv. Jeronima hrvatskoj baštini i kulturi, a njome galerija nastavlja sustavno okupljati, proučavati i javnosti predstavljati umjetničko i kulturno blago crkvenih redova koji djeluju na tlu Hrvatske. Izložba je ostvarena u prigodi dviju obljetnica – 800. godišnjice utemeljenja franjevačkog reda 1209. godine i 800. godišnjice dolaska sv. Franje na hrvatsku obalu 1212. godine koji je dao poticaj širenju reda na našim prostorima. Svetoga Franju na hrvatsko tlo je bacilo olujno more, taj događaj franjevci su označili kao “milost susreta”. Otuda i naziv izložbe kojim galerija Klovićevi dvori javnosti pokazuje najbogatiju franjevačku riznicu umjetnina što je stoljećima nastajala prikupljana i čuvana u brojnim crkvama i samostanima Franjevačke provincije sv. Jeronima, koja se proteže od Istre do krajnjega juga Dalmacije. Prvi put okupljena na jednome mjestu ta je riznica sada zabljesnula kao dar svima”, istaknula je Vesna Kusin.
Jedan od autora izložbe, akademik Igor Fisković u tumačenju izložbe tumači “kako samostani i crkve Franjevačke provincije sv. Jeronima te sva njihova kulturna i umjetnička dobra i blaga najuvjerljivije tumače opću ulogu tog reda u hrvatskom društvu, a izložba pridonosi razumijevanju reda najpopularnijeg zapadnjačkoga sveca u nacionalnoj prošlosti, ali i današnjoj kulturi te savezu crkvenoga reda i pučanstva.”
Na izložbi “Milost susreta” predstavljen je znatan dio blaga iz 20-ak samostana, a za ovu su prigodu umjetnine donesene s prostora jadranske Hrvatske. Veliki broj umjetnina nije mogao biti izložen zbog slabe očuvanosti, no podjednako i zbog veličine. Izabrane su umjetnine iz razdoblja od 14. do 19. stoljeća.
U nastojanju da se pokažu osobitosti i specifičnosti, obrisi i karakter umjetničke baštine vezane uz franjevački red – duž istočne obale Jadrana od Rovinja do Kotora, na izložbi se prati posebno graditeljska i umjetnička produkcija. Odabrane eksponate čini stotinjak umjetničkih slika, skulptura, ikona, liturgijskih predmeta, visokovrijednih primjeraka crkvenog ruha, iluminiranih rukopisa, te ostale važne arhivske i spomeničke građe. Prisutna su djela talijanske umjetnosti, osobito mletačke, od ranog duecenta, preko renesansnih i baroknih ostvarenja. Umjetnici kao što su Antonio i Bartolomeo Vivarini, Lorenzo Lotto, Francesco i Girolamo da Santa Croce, Francesco Francia, Bartolomeo Litterini, Jacopo Palma Mlađi, Baldassare D ‘Anna, Leandro Bassano, Petar de Riboldis, Tomaso Rues, Giovani Bonazza, Francesco Cabianca i dr. svojim su radovima obogatili i osuvremenili našu umjetničku baštinu, dok specifična sinteza mletačkih impulsa s osobitostima lokalne tradicije uvjetuje poticajne okolnosti za nastanak vrijednih domaćih ostvarenja, poput djela Blaža Jurjeva Trogiranina, Dujma Vuškovića, Lovre Dobričevića, Nikole Božidarevića, Jurja Petrovića, Ivana Duknovića, Martina Benetovića i drugih. Izložba nudi manja komorna djela, ali i monumentalne ansamble kojima su opremane franjevačke crkve, tu su i iluminirani rukopisi čija specifična misaonost i ljepota zadivljuju, ili pak primjerci glazbenih ostvarenja sačuvanih u glazbenim arhivima samostana kao primjerima očuvanja lokalne, nacionalne pa i europske glazbene baštine. Izložba nudi promišljanje o doprinosu i ulozi franjevačke provincije sv. Jerolima u ukupnom artikuliranju i očuvanju hrvatskog kulturnog identiteta proizašlog, između ostalog, i iz duboko humanističkih načela i učenja Sv. Franje. Na taj način naša kultura baštini svoj specifični udio u cjelokupnom europskom kulturnom nasljeđu.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
ŠEF SDP-A
Grbin: Zabrinut sam za duševno zdravlje gospodina Plenkovića
Style
Manje kalorija
Veganska prehrana bolja je za mršavljenje i snižavanje kolesterola od mediteranske
Zadar
fantastičan projekt
RETRO ZADAR Na jedinstvenoj interaktivnoj mapi usporedite grad nekad i sad
Nogomet
Poštuju stav klubova
Šveđani neće uvesti VAR u svoje lige, nogometni klubovi su protiv tehnologije
Županija
blagdan svetog Jurja
SVEČANA SJEDNICA Dodijeljene godišnje nagrade i priznanja Općine Starigrad
Nogomet
Nogometaš iz Vrane
Ante Zurak nakon nogometne karijere ‘ušao’ u poljoprivredne vode: ‘Ovo mi je puno manje stresnije…’
Crna Kronika
PU ZADARSKA
VOZAČ JE UHIĆEN Na Bilom Brigu mrtav pijan skrivio prometnu nesreću pa pobjegao, uhvaćen je
Županija
EDUKACIJA I INTEGRACIJA
Radnici iz Filipina i Nepala čine 10 posto zaposlenih u Cromarisu: ‘Posao je izvrstan, jako mi se sviđa…’
KK Zadar
POVIJESNA UTAKMICA
ČUVENA POBJEDA ZADRA Pogledajte video od kojeg ćete se naježiti: ‘Posebnija je od drugih…’
Zadar
NAVIJAČKA PJESMA