Zaboravljeni običaj oživio u Sudinja dvorima

Ne tako davno prve svinjokolje započele bi na nekadašnji praznik Dan Republike 29. studenoga i završile do Nove godine ili Tri kralja, “rika” prasaca u selima se znala čuti iz dana u dan po nekoliko puta

U zadarskom  okruženju danas tek rijetka  seoska domaćinstva uzgaja  svinje, prasce ili “gudine”. Na  kušnji su običaji svinjokolje,  pripremanja devenica, krvavica i kobasica, spremanja  masti i čičaka (čvaraka),  sušenja pršuta i panceta, tog  tradicionalnog običaja za koji  se do jučer vjerovalo da će  prije propasti selo nego on.
Ne tako davno, prve svinjokolje započele bi na nekadašnji praznik Dan Republike 29. studenoga i završile  do Nove godine ili Tri kralja,  “rika” prasaca u selima se znala čuti iz dana u dan po nekoliko puta.
 Svinja od 150  kilograma
Postalo je dovoljno tek se  mobitelom najaviti kod mesara i dogovoriti termin, nakon čega on preuzima poslove  klanja i osnovne obrade mesa,  govori nam veteran Rajko  Martinac dodajući kako bi taj  jedan od najvažnijih događaja  u godini nerijetko okupio 20,  30 što susjeda što rodbine.
Da tradicionalna svinjokolja u Sukošanu ne padne u  potpuni zaborav pobrinula se  druželjubiva, nerazdvojiva  ekipa iz rukovodstva NK Zlatna luka. Kupili su u Raštanima svinju od oko 150 kilograma žive vage, nostalgično se vratili u ne tako daleku prošlost, a djeci uživo  prikazali običaje svinjokolje,  domaće “klanje pracov”. 
Svinjokolja u Sudinja dvorima kod gostoljubivih domaćina Sandre i Emila po  staroj tradiciji započela je isprobavanjem nekoliko suhih  smokava i fritula i zagrijavanjem s čašicom domaće rakije “činčindraće”, da se održi  običaj. Potom se krenulo na  klanje posljednjeg ovosezonskog sukošanska prasca, kupljena dan prije “sudnjeg” dana.
Oko svinje natiskali su se  Ivica Nadinić Golub, Šime  Grginović Prdlin, Ante Dijan  Kesa, Božidar Dijan Kesa,  Neven Kezmić Car, Božo  Gašparović Milanov, Ante  Dijan Traljin, Ivan Keran  Melkov i Krasimir Kraso Pavić. Emil Sudinja bio je zadužen za “fatanje” krvi, a presudio je općinski vijećnik Milan Gašparović Gazdin,  građevinski poduzetnik s diplomom mesara. Predsjednik  NK Zlatna luka Klaudio Pavić  Kutle je bio zadužen za spremanje đigerice na kiselo dok  su žene, djeca i ostali iz prikrajka s dozom uzbuđenja i  napetosti bodrili svinjokoljce.  Tek što ste rekli “keks” svi su  odahnuli – i posljednji ovosezonski sukošanski prasac je  pa’.
 “Fešta od pracov”
Pod paskom Natali Pavić i  Milke Dijan s obližnje “crne  kužine” na kominu iz velikog  crnog “bruncina” dizala se para. Svatko među muškarcima i  ženama zna svoj posao. Nekoliko žena, stojeći po strani,  čeka da se prasac stavi na stol,  izvadi povismanka te da one  pored krvi “hvataju drob” pa s  crijevima sutra na pranje. A  onda przanje ili šurenje, raspravljanje, sakupljanje krvi i  vješanje svinje naglavačke o  granu stabla.
Meso odnosimo na pregled  kod veterinara u zadarskoj  Biogradskoj ulici i onda nam  jave telefonom nalaz da  možemo početi sa spremanjem jela, pojašnjava Dijan.
Bilo je oko 11 sati kada je i  zadnji posao napravljen, prerada slanine, odnosno topljenje svinjske masti i pravljenje čvaraka, ili po sukošanski “čičaka”. Djeca su se  otimala za loptu od “čmara”,  mure, mijura ili mokraćnog  mjehura izvaljanog u lugu. A  umjesto špaleta, pršuta i prvoklasnog svinjskog mesa napravljeno je čak 78 metara ili  53 kilograma prvoklasnih kobasica te 56 metara ili 37 kilograma devenica po stoljetnoj recepturi meštrice Anke  Sudinja, za prste polizati. Nije  odolio ni sukošanski načelnik  Ante Martinac niti “nogometaš” Milivoj Dujela.
U kobasice idu paprika, luk,  a o drugim dodacima ne  pričam. Jedino je sol kupljena,  sve ostalo je domaće, reći će  Anka.
Domaćini nakon obilne marende s glavnim jelom, gradeladom đigerice s plućnom  mrežicom lukom i maslinovim  uljem, legvicama te đigericom  na kiselo poziva sve na večeru,  kuhano zelje s povismakom,  oglavinoma i ostalom svježom  svinjetinom. Treba se dobro  najesti, napiti i zapjevati nakon što je pao “junak”. Bila je  to, kako već biva, urnebesna  “fešta od pracov” u Sudinjevim  dvorima začinjena sa štruklama sukošanske neviste Štefice  Kvatrenjak Kezmić.
– Ubuduće će djeci biti još  teže objasniti što znači živa  vaga, što se, kako i zašto je  nekada sve započinjalo “dvadeset devetog jedanaestog”,  baš kao što je sve teže objasniti da krava doista nije  ljubičasta, zaključio je Klaudio Pavić.