U Zadru gripa tek kuca na vrata

Na zadarskom području za sada ima tek desetak prijava oboljelih od gripe, no pravi val ove sezonske virusne bolesti tek stiže, doznajemo u Zavodu za javno zdravstvo Zadar.
Prema podacima Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo s 5. siječnja 2020. godine, službeno su registrirane ukupno 1.232 oboljele osobe od gripe, od kojih je 353 slučajeva prijavljeno tijekom prvog tjedna. Iako su prijave pristigle iz različitih dijelova Hrvatske, većina prijava dolazi iz kontinentalnog, središnjeg dijela Hrvatske. Među pristiglim prijavama gripe, stopa incidencije je uobičajeno najveća u djece predškolske dobi. U sezoni 2019/2020, navode u HZJZ-u, broj prijava gripe tijekom posljednja tri tjedna nešto je manji u odnosu na isto razdoblje prethodne sezone.
Na zadarskom području gripa tek kuca na vrata, a porast broja oboljelih očekuje se kao i uvijek s početkom nove školske godine, što znači ovih dana.

Desetak prijava
– Za sada je na području Zadarske županije tek desetak prijava, od kojih je jedna osoba, a riječ je o djetetu, hospitalizirana, kaže dr. Alan Medić, voditelj Epidemiološke službe Zavoda za javno zdravstvo Zadar, te navodi kako je situacija slična lanjskoj u ovo doba.

»Gripu i ove godine prate uobičajene komplikacije poput upale pluća, upale srčanog mišića i sl. i to najviše kod kroničnih bolesnika.
Dr. Alan Medić

– Pratimo situaciju, a broj oboljelih će zasigurno rasti, jer su počele škole, a kolektivi s većim brojem ljudi su pogodni za širenje virusa, ističe dr. Medić, te navodi da gripu i ove godine prate uobičajene komplikacije poput upale pluća, upale srčanog mišića i sl. i to najviše kod kroničnih bolesnika.
U Hrvatskoj se, doznajemo dalje, za sada smrt dviju starijih osoba povezuje s gripom, dok je prošle godine bilo čak 111 smrtnih ishoda, od čega se u Zadarskoj županiji četiri slučaja povezuju s gripom. Iako je teško reći koliko stvarno osoba umre izravno ili, što je češće, neizravno od gripe (kao posljedica pogoršanja osnovne bolesti ili komplikacije, poput upale pluća ili sepse), procjenjuje se da u Hrvatskoj zbog gripe umire do petstotinjak osoba godišnje, od kojih samo manji broj bude i službeno prijavljen, navode u HZJZ-u.

Zaraznost do sedam dana
Podaci upozoravaju da je riječ o opasnoj bolesti čija je najčešća posljedica koja dovodi do smrtnog ishoda teška upala pluća koja može biti virusna i bakterijska, a najčešće pogađa starije osobe i bolesnike s kroničnim bolestima. Stoga te osobe moraju posebno biti svjesne da je gripa višestruko opasna i visoko zarazna bolest koja se brzo prenosi kapljičnim putem na maloj udaljenosti, kao i činjenice da je teško izbjeći zarazu ukoliko se krećemo među oboljelim osobama.
Kada je riječ o periodu zaraznosti, druge osobe moguće je zaraziti dan prije pojave simptoma gripe. Zaraznost traje pet do sedam dana nakon pojave simptoma, a najveća je zaraznost u prva tri do četiri dana bolesti, kad su simptomi najizraženiji. Neke osobe, a posebno one oslabljenog imuniteta, te mala djeca, mogu i dulje od tog vremena širiti virus gripe.

»Virus gripe širi se kapljičnim putem dok osoba kašlje ili kiše, ali i govori. Također, može dobiti dodirivanjem površina ili predmeta na kojima se nalazi virus gripe.
Dr. Alan Medić

– Virus gripe širi se kapljičnim putem dok osoba kašlje ili kiše, ali i govori. Te kapljice mogu pasti na sluznice osoba u blizini (unutar jedan do dva metra udaljenosti), odnosno mogu se udahnuti. Gripa se također može dobiti dodirivanjem površina ili predmeta kao što su rukohvati, slavine, tipkovnice, telefonske slušalice, kvake i dr., na kojima se nalazi virus gripe, te dodirivanjem usta, nosa ili eventualno očiju, upozorava još dr. Medić i kao jednu od bitnih preventivnih mjera u izbjegavanju zaraze navodi često i temeljito pranje ruku.

SMRTNOST
U Hrvatskoj se, doznajemo dalje, za sada smrt dviju starijih osoba povezuje s gripom, dok je prošle godine bilo čak 111 smrtnih ishoda, od čega se u Zadarskoj županiji četiri slučaja povezuju s gripom.

OPASNA BOLEST
Podaci upozoravaju da je riječ o opasnoj bolesti čija je najčešća posljedica koja dovodi do smrtnog ishoda teška upala pluća koja može biti virusna i bakterijska, a najčešće pogađa starije osobe i bolesnike s kroničnim bolestima.