Utorak, 19. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

JERE ŠEŠELJA Sve je počelo sa željom da nešto od pjesama koje sam skladao i snimim

10.01.2021. 10:56


Jere Šešelja uspješni je mladi zadarski glazbenik i glazbeni producent. Kako bi ga naši čitatelji bolje upoznali, kontaktirali smo ga i zamolili da nam kaže nešto više o sebi, te kako se počeo baviti glazbenom produkcijom.
– Odmalena sam zaljubljenik u glazbu. Ljubav prema glasu kao instrumentu su nam svima usadili dida i nona koji su bili saljski Horišti (pripadnici crkvenog zboras Sv. Marije iz Sali); odrastao sam u obitelji u kojoj je pjesma bila sastavni dio svakog druženja. Kao kontrast tome, s tatine strane je došao rock — još uvijek se sjećam trenutka kad sam prvi put čuo pjesmu Immigrant song Led Zeppelina s jedne od mnogobrojnih mu ploča iz sedamdesetih koje su mi tada, kao i sada, ostale pravo blago. Tatin Zaglav na Dugom Otoku, gdje smo živjeli do mog prvog osnovne, još je jedan od kontinuiranih utjecaja na ljubav koju imam prema rocku, cijelo mjesto ga živi. U srednjoj su mi školi roditelji poklonili prvu električnu gitaru, i to je bilo to. Samouk sam, kroz strast i puno truda sam naučio svirati gitaru, kasnije i bubnjeve, a po potrebi se znam poslužiti i klavijaturama. Satima bih znao secirati svaki dio pojedinih pjesama i dragih mi albuma. I meni je, kao i većini ljudi koji se bave ovim poslom profesionalno (ali i hobistički), sve počelo sa željom da nešto od pjesama koje sam skladao, na neki način i snimim, kaže Šešelja, dodajući kako je glazbena produkcija je bila logičan nastavak cijelog procesa.
– Kad sam shvatio da iza svega stoji jedna cijela znanost, toliko literature i majstora zanata, svi ti ljudi koji se snimanjem glazbe profesionalno bave… Znao sam da želim biti dio tog svijeta. Velika je odluka bila odlučiti se i obrazovati u tom području, zahvalan sam na podršci i ohrabrenju bližnjih na samim počecima.


Držati cijeli projekt u svojim rukama
Zanimalo nas je gdje se naučio baviti ovim poslom.
-Što se samog školovanja tiče, tu bih istaknuo Emi Institute u Zagrebu (sada se, pod internacionalnom licencom, zove United Pop), koji je s direktorom Marinom Gospićem, bio za mene korak u najboljem mogućem smjeru. Profesionalno školovanje mi je omogućilo da se usredotočim na najbolje načine rada i nađem svoj glas, dodatno izbrusim producenta u sebi. Biti producent puno je više od znati dobro snimiti, smiksati i masterirati pjesmu, potrebno je znati raditi sa glazbenicima, usmjeriti ih i razumijeti što misle i prije nego to izraze; držati cijeli projekt u svojim rukama otpočetka do same realizacije. Jedan od predavača od kojeg sam puno naučio u tom segmentu je i Luka Tralić Shot, čovjek koji mi je i danas i mentor i uzor kao i tad, uz to što sam sretan što ga sad mogu zvati i dobrim prijateljem, govori Šešelja.


Želim se povezati s lokalnim umjetnicima
Jere je vrlo poslovno aktivan te se bavio i bavi se brojnim projektima od kojih nam je neke izdvojio.
– Dok odgovaram na ova pitanja po glavi mi se motaju aranžmanska riješenja za novu pjesmu Varaždinske kantautorice Fani Solomun, s kojom radim na pjesmama za njen album prvijenac, istovremeno s Josipom Radićem (Valentino Bošković, Kensington Lima) dovršavam novi album Kensington Lime, benda u kojem sam zadužen za sviranje bubnjeva i producentski dio posla. Tu je trenutno i projekt Milošev, gdje zajedno s Matejom Miloševom, vrhunskim violončelistom i autorom, te s Tomislavom Franjom Šuškom, zagrebačkim producentom i glazbenikom, pripremam album glazbenih suradnji s autorskim potpisom Mateja Miloševa, prvi je singl »Drugom prilikom« već izašao vani, a na njemu nam se pridružila talentirana Dunja Ercegović (Lovely Quinces). Ubrzo slijede i ostale pjesme koje će između ostalog ugostiti i Edu Maajku, Jelenu Radan, Aljošu i Antoniu Šerić itd., da ne otkrivam sve. Također upravo dogovaram i snimanja sa zadarskim bendovima Seven and Counting, Arises te Jeremiahs, što me jako veseli jer se želim što više povezati s lokalnim umjetnicima, s obzirom da sam puno vremena proveo u Zagrebu.
Jedan od izazovnijih i većih projekata na kojima sam u zadnje vrijeme radio je novi album grupe Pavel, Ennui. Snimali smo ga kroz tjedan dana početkom 9. mjeseca u Zadru, a s obzirom na količinu orkestracija i muzičara koji su prošli kroz studio u tih tjedan dana, bio je to pravi izazov, ali i veliki užitak i čast. Album je službeno i izašao 18. prosinca pa ga možete poslušati i provjeriti o čemu pričam. S Aljošom i Antoniom Šerić, kao i sa cijelim bendom, uvijek mi je zadovoljstvo surađivati, priča Šešelja naglašavajući kako je na neki način plan je uspješno ostvaren.
– Dugo sam razmišljao o povratku u rodni Zadar, i u 2. mjesecu prošle godine sam se konačno i vratio, a u rujnu sam skupa s dragim prijateljem Goranom Šućurovićem (Postolar Tripper, Jimmy Shakers) otvorio »TwentyTwenty Studio,« glazbeni studio, moju kreativnu oazu i prostor za ostvarivanje svih glazbenih želja i ambicija. Za vatreno krštenje bila je zadužena upravo grupa Pavel, i od tada, miks pult se nije puno gasio. Možda u zadnje vrijeme i nije popularan stav, ali ja sam poprilično zadovoljan i zahvalan na svemu što mi je ova godina donijela, i nadam se nastavku u istom tonu.




Ne mora odsvirati ni jednu notu
Naš sugovornik nam je također približio pojam producenta i objasnio u čemu se on sastoji.
– Sam termin glazbeni producent se može tumačiti na više načina i u sebi često sadržava nekoliko različitih, a bliskih pojmova i poslova. Prvo i osnovno, glazbeni producent je zadužen za pretvaranje osnovne demo snimke određene pjesme, s tek par instrumenata i skicom ideje, u njen završni oblik kojeg čujemo na radiju ili gdje god već danas slušamo glazbu. Zasebni segmenti i poslovi koji sačinjavaju produkciju jedne pjesme su aranžiranje, snimanje, miksanje i masteriranje, a posao glazbenog producenta može biti sve to skupa, ali i ništa od navedenog, nego samo kreativno i izvršno vodstvo projekta, što je možda ujedno i najbitniji dio cijele priče. Dosta toga ovisi o klijentu, budžetu same pjesme ili projekta. Osoba koja je glazbeni producent tijekom trajanja projekta ne mora nužno dotaknuti mikrofon, miksetu ili odsvirati jednu notu na instrumentu, već se isključivo fokusirati na kreativno vodstvo, i usmjeravanje autora ili benda u određenom smjeru za koji smatra da je primjeren i pogođen, a ostatak posla prepustiti suradnicima, elaborira naš sugovornik.


Čin snimanja pjesme je čista ogoljela emocija
Postoji i drugi način shvaćanja ovog posla.
– Istovremeno, postoje producenti koji funkcioniraju po hands on principu i bitno im je da svaki komadić procesa prođe kroz njihove prste, uključujući i završni miks. To naravno ovisi o samom producentu i glazbenom zaleđu iz kojeg dolazi, te koliko nekoga zanima i tehnički aspekt samog posla. S obzirom da i sam sviram nekoliko instrumenata, a aranžirati i miksati pjesme obožavam, spadam u tu drugu kategoriju producenata, koji sudjeluju u svakom koraku stvaranja pjesme, od početka do kraja.
Iako je tehnički dio vrlo zahtjevan i podrazumijeva vrlo dobro poznavanje teorije zvuka, te napredno korištenje raznih analognih i digitalnih naprava za snimanje i obradu zvuka, nije nužan da bi netko bio dobar glazbeni producent. To je samo dodatna vrijednost, iznosi Šešelja zaključujući kako se temelj posla mora sastojati od neizmjernog strpljenja za klijente, razumijevanja glazbe kao medija i ultimativnog ljudskog jezika, te emocionalne otvorenosti i dostupnosti.
– Sam čin snimanja pjesme, a pogotovo kad se radi o snimanju intimne i osobne vokalne dionice, je čista ogoljena emocija, koju bi muzičar trebao interpretirati najbolje što može i ostaviti generacijama da slušaju i analiziraju svaku notu. Radi se o velikom pritisku na izvođača, a moj posao je, između ostalog, da okolinu i atmosferu prilagodim svakom klijentu zasebno i probam dokučiti koji pristup kome najbolje odgovara, kako maksimalno olakšati i napraviti iskustvo snimanja što ugodnijim i prirodnijim, a istovremeno izvući apsolutni kreativni maksimum. Zapravo vrlo jednostavno, poanta je kao i u većini uslužnih kreativnih djelatnosti, naći zajednički jezik s klijentima i potruditi se ostvariti njihovu viziju, pritom ne kompromitirajući svoj rad ili pjesmu, jer pjesma je u konačnici ono što će ostati iza svih nas. (Krešimir RADOŠ)
 


Naglasak na međusobnoj podršci i razmjeni kulturnog sadržaja


Svakako nam je bilo zanimljivo čuti što naš sugovornik mislim o glazbenoj sceni u Zadru.
– Mjesta za napredak naravno uvijek ima, ali ono što sam primjetio je da imamo puno mladih i kreativnih ljudi u našem gradu, koji se ne drže nužno već utabanih staza, nego istražuju i razvijaju neke svoje ideje i priče. Mislim da koncept gradske scene lagano postaje stvar prošlosti, ne samo u Zadru već i u ostalim hrvatskim gradovima. Svi skupa smo povezaniji više nego ikad i naglasak je, kao što bi i trebao bi biti, na međusobnoj podršci i razmjeni kulturnog sadržaja, žanrovskoj raznolikosti i dostupnosti alata za izražavanje. Od gašenja DHM-a, AKC Nigdjezemska (pozdrav ekipi) je jedina konstanta na koju Zadrani mogu računati da će zadovoljiti njihove glazbene apetite, s naglaskom na alternativniju varijantu. Budući Centar za mlade tu definitivno može biti od velike pomoći, ako otvori vrata svim oblicima suradnje i pruži ljudima aktivnu i bezuvjetnu platformu za djelovanje, objašnjava Šešelja.