Hrvatska rasla dva, a Zadarska županija četiri posto

Zadarska se županija u turističkom pogledu i ove godine pokazala kao najbržerastuća u zemlji po pokazateljima preliminarnih brojki HTZ-a koje smo davno iznijeli, ali i prema brojkama Državnog zavoda za statistiku
Brojke turista i noćenja u Hrvatskoj već smo više puta objavili. Turizam je djelatnost u kojoj čekanje konačnih državnih statistika nije dopušteno. I zbog praćenja zbivanja i potrebe reagiranja na njih, važnosti koje ima za opstojnost i razvitak zemlje, priprema idućih sezona koje kreću puno prije nego država konačno zbroji tekuće… Sustav turističkih zajednica s vrhom u HTZ-u ima stoga zadaću preliminarnog praćenja tih kretanja i to kako iz godine u godinu potvrđuju konačni podaci Državnog zavoda za statistiku radi dva mjeseca prije njih i neslužbeno, ali prilično točno. Ovog trenutka imamo službene državne statistike o turističkim kretanjima u 2008. godini. I one kao i ranije potvrđuju da je za nama najuspješnija turistička godina.
Podaci Državnog zavoda za statistiku
U Republici Hrvatskoj je u razdoblju od siječnja do prosinca 2008. ostvareno 1% više dolazaka i 2% više noćenja turista u odnosu na isto razdoblje prošle godine u svim komercijalnim smještajnim objektima.
Turisti su ostvarili 57,103.494 noćenja od čega su 11,3% ostvarili domaći turisti, a 88,7% strani turisti.
U razdoblju od siječnja do prosinca 2008. u odnosu na isto razdoblje 2007. noćenja domaćih turista veća su za 1%, a noćenja stranih turista veća su za 2%.
U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz Njemačke (21,7%), Slovenije (11,5%), Italije (10,0%), Austrije (8,2%), Češke (8,1%), Poljske (5,0%) te Nizozemske (4,6%), što je ukupno 69,1%. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 30,9% noćenja.
Izniman rast Zadarske županije
Primorsko-goranska županija rasla je kao i Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska po jedan posto u noćenjima, Istarska kao najjača u zemlji rasla je dva posto, a Zadarska županija (četvrta po ostvarenom prometu u zemlji) rasla je čak četiri posto po čemu ostaje najbržerastuća u državi kada je turizam u pitanju. Metodologija Državnog zavoda za statistiku čiji su podaci relevantni i konačni drugačija je od preliminarnih statistika Hrvatske turističke zajednice, a koji su okvirni, ali bitni zbog tekućeg i ažurnijeg uvida u kretanja kao i mogućnosti blagovremene intervencije turističke struke, odnosno subjekata.
Metodološke razlike
Odmak je u tome što Hrvatska turistička zajednica iskazuje zbirno noćenja, ali i paušalni prihod, odnosno prijavljeni boravak vikendaša u kućama za odmor prema unaprijed dogovorenoj i procijenjenoj metodologiji. Državni zavod za statistiku vodi odvojeno “čisti” turistički prikaz od tzv. nekomercijalnog turističkog prometa u stanovima i kućama za odmor, a u čemu u principu još uvijek ima svega i svačega.
Uglavnom, u čistom turističkom prometu Zadarskoj se županiji pripisuje 1,100.000 turista sa 6,237.000 noćenja, što je, kako smo naveli, tri posto rasta u broju turista (Hrvatska ima jedan posto), odnosno četiri posto rasta u broju noćenja.
Gledano po općinama i gradovima podaci su različiti iako većina na ovom području bilježi solidan rast. Biograd četiri posto, Nin i Pag čak šest posto, Zadar dva posto…
No dodamo li ovim podacima one koje DZS iskazuje kao nekomercijalni promet u kućama za odmor, onda Zadarska županija tome pripisuje još zavidan udjel.
Tzv. nekomercijalni turistički promet
U Republici Hrvatskoj ostvareno je 10% više dolazaka i 7% više noćenja turista u kućama i stanovima za odmor. Turisti su ostvarili 4 milijuna noćenja, od čega su 68% ostvarili domaći turisti, a 32% strani turisti.
U 2008. od ukupnog broja noćenja, 41% noćenja ostvarile su osobe za koje se boravišna pristojba plaća po noćenju, a 59% noćenja osobe za koje se boravišna pristojba plaća paušalno. Prosječno ostvaren broj noćenja po dolasku jest 15 noćenja. U kućama i stanovima za odmor, domaći turisti prosječno borave 23 dana, a strani turisti 9 dana. U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Slovenije (34%), Njemačke (15%), Bosne i Hercegovine (9%), Mađarske (8%), Austrije i Italije (6%) te Češke (4%).
Dakle, iz samog generalnog opisa od strane DZS jasno je da se ipak ne radi o samo nekomercijalnom turizmu. Što je u ovom komercijalno a što ne, teško je objasniti. Naime, teško da su oni koji plaćaju boravišnu po noćenju – stvarni vikendaši jer oni je plate paušalno. Da sad ne brojimo koliko je neprijavljenog i neplaćenog paušala u cijeloj priči.
Zadar i vikendaši
No vraćajući se i u ovom segmentu Zadarskoj županiji ponovit ćemo za one koji ne znaju da u njemu Primorsko-goranska i Zadarska županija odrađuju lavovoski dio prometa u državi. Odnosno od ukupnih četiri milijuna noćenja u ovim vidu Primorsko-goranska odrađuje 1,5 milijuna, a Zadarska županija gotovo 1,2 milijuna.
Zadarska županija imala je 95.000 ovakvih gostiju (pola domaći pola stranci) s gotovo 1,2 milijuna noćenja od toga je 450.000 noćenja na koja je plaćena boravišna pristojba po noći, a ostalih preko 700.000 paušalno.
ZD županija na 7,5 milijuna noćenja?
Vraćajući se ukupnim brojkama mogli bismo u ekstremnom slučaju kazati kako je sve prethodno turizam. U tom slučaju Zadarska županija imala bi gotovo 1,2 milijuna gostiju-turista, a ukupan broj noćenja popeo bi se nadomak 7,5 milijuna. Odnosno, gotovo 6,25 milijuna noćenja “pravih” turista i gotovo 1,2 milijuna vikendaša.
Ne otvarajući rasprave je li to turizam ili nije, činjenica je da turističke zajednice ostvaruju prihode od boravišne pristojbe, što znači da su to njihovi “klijenti”. Kada bismo išli rigoroznom logikom, sigurno je da takozvani nekomercijalni promet u vikendicama na koji se plaća jednokratna boravišna pristojba valja računati u komercijalni. O čistim vikendašima, vlasnicima s obitelji koji plaćaju paušal da se raspravljati, iako i oni u krajnjoj liniji dolaze na neki prostor, barem dijelom zbog njegove turističke atraktivnosti, odnosno dok su tu troše novac i osiguravaju domicilu porihode koje u redovnom tijeku godine nema.
Kada bismo segmentirano analizirali učinke oba ova segmenta odgrađujući se dijelom od metodoloigije Državnog zavoda za statistku vidljivo je da je čisti turizam u Zadarskoj županiji rastao bitno brže dok je vikendaški – smanjio posjete i noćenja.
To je sad priča za poreznike, a ne za turizam. Glupo je vjerovati da je vlasnika vikendica odjednom manje nego godinu prije, odnosno da su puno manje boravili u njima nego prije. Kuće naime, ne nestaju, a odjave mogu biti kojekako motivirane. Nerijetko time da se netko od članova i zbog drugih pogodnosti prijavi kao da u njima živi, o čemu puno više znaju načelnici tih mjesta.