“Đir” od 55 milijuna dolara

“Đir” je tek pola posla od 110 milijuna dolara koliko u investiciju za četiri broda u ovoj teškoj godini ulaže Tankerska plovidba, potvrđujući svoju veličinu i onda kad je najteže – Tankerska plovidba ovim dokazuje da, za razliku od većine u ovoj zemlji, sudjeluje u svjetskoj krizi, ali ne i u hrvatskoj strukturnoj krizi
Svijet je već odavno globalno  selo. No nije svaki dan vidljivo  da neka tvrtka iz Zadra “skokne” do Koreje i Kine nađe se  tamo s partnerima s kojima  odrađuje posao od 110 milijuna  dolara i vrati se kući – raditi.
U zadarskim uvjetima to  može samo Tankerska plovidba  koja kao da je zadužena unijeti  malo optimizma u opći pesimizam koji je Hrvatsku svrstao  među najpesimističnije zemlje  u Europi.
O brodovima “Ugljan” i  “Ravni kotari” preuzetima u  flotu u petak, odnosno ponedjeljak, tjedna za nama, kazali  smo što se imalo. Kazali su  svoje i čelnici Tankerske plovidbe suzdržani od pretjeranog  optimizma. Štoviše, uvjereni da  ovu godinu ne mogu izbjeći čak  popriličan gubitak. No dokazujući da izlaz iz problema uvijek znači iskorak, investicije,  planiranje budućnosti i rad na  njoj. Jer nitko nikom neće darovati budućnost. Ona se ne  događa – već se mora osvojiti!
Želimo s ovo nešto “razglednica” s Dalekog istoka – područja na kojem se prema svim  svjetskim analitičarima ovog  trenutka kreira gospodarska  sudbina svijeta, odati priznanje  jednostavnosti s kojom neki ljudi u Zadru sudjeluju u svjetskim procesima.
 Nisu iz Londona, Bruxellesa,  niti inih svjetskih metropola,  štoviše niti iz Zagreba. Ovdje su  kod nas i rade – svjetski posao.  Imaju firmu u Londonu, ali ne  da bi k njoj selili već da preko  nje obave ono što je nužno i  lakše obaviti tamo nego tu.
Tankerska plovidba obilježava 55. godišnjicu postojanja.
Njenom formiranju od “otpadaka” tadašnje jugoslavenske flote mnogi još živi ljudi u  Zadru i Hrvatskoj svjedoče.  Svjedoče i tone materijala iznimno savjesno, ali i srčano prikupljane u tadašnjim tijelima i  organima Zadra, odnosno Kotara Zadar. Stranice i stranice  ispisane za tada tek oživjelu  Trgovinsko ugostiteljsku komoru kojom se Zadrani ojađeni 2.  svjetskim ratom, razorenim  gradom i socijalnim mukama  upinju dokazati nužnost dopuštenja da se i ovdje među  zadnjima u zemlji formira jedno brodarsko poduzeće. I  sjećanja mnogih koji su kroz  ovih 55 godina gradili tvrtku. I  sadašnjeg vodstva na čelu s kap.  Ivom Mustaćem koje od njihovih ideja i projekcija, u sasvim  drugim uvjetima, ne odustaje.  Da bi Zadar danas imao najsnažniju brodarsku tvrtku u zemlji.
 Koja je u stanju u godini kada  Hrvatska bilježi pad gospodarstva od šest posto, kad u Zadru  snaže gubici, a pada dobit, kada  stopa nezaposlenosti vraća u  prethodno stoljeće i poraće, i  kad i sami očekuju da zabilježe  gubitak – odraditi 110 milijuna  dolara investicija. Usporedbe  radi nešto manje nego svi proračuni sve 33 jedinice lokalne  samouprave u Zadarskoj županiji u ovoj godini.
Naravno da nam Tankerska  neće ni približno biti dostatna  da bismo razbili okove sadašnje  krize. Uostalom, ovo što je sad  na sceni, kada su u većini zemalja došli do “izlaza” iz tunela  više nije posljedica svjetske krize već duboke strukturne krize  hrvatskog gospodarstva.
Tankerska plovidba za razliku od većine drugih sudjeluje u  svjetskoj krizi, ali ne i u hrvatskoj strukturnoj krizi. Oni  svojih 95 do 100 posto posla i  dalje odrađuju na svjetskom  tržištu, u zemlji koja s manje od  20 posto svog gospodarstva  izlazi u svijet.