Velika lomača za tiskane knjige?

Slika korisnika admin
Ako ništa drugo, na plaži vam neće ukrasti knjigu. Kindle? Nismo sigurni...

Svi koji smo gledali 'Zvjezdane staze: Voyager' sjećamo se kapetanice Janeway koja u svojoj kabini u svilenoj spavaćici na malenoj pločici čita neki poznati klasik zemlje iz 19. ili 20. stoljeća. Za 30 godina to bismo mogli biti mi. Na tržište je stigao praktični Apleov iPad, dostupan nam je (i to po povoljnoj cijeni) i Amazonov Kindle, a i drugi veliki tehnološki divovi drže korak te su proizveli, ili rade, na svojim praktičnim uređajima koji služe za čitanje e-knjiga (čitaj elektroničke knjige, pr. a.) ili među ostalim podržavaju opciju čitanja e-knjiga, kao recimo multipraktični iPad.

Nakon što takvi uređaji preplave tržište, za očekivati je da će svatko od nas ili barem velika većina imati nove elektroničke ljubimce. Pa kakve veze s tim imaju knjige? Elektronička knjiga (e-knjiga) je uređaj koji oblikom i načinom primjene podsjeća na klasičnu knjigu, no sadržaj više nije riječ tiskana na papiru. Tekst je sad u digitalnom obliku zapisan u memoriji uređaja. Umjesto velikog broja stranica tu je sada samo jedan ekran (u zadnje vrijeme i dva ekrana tako da bi e-knjiga još više podsjećala na pravu knjigu) na kojem se sekvencijalno mogu prikazivati dijelovi teksta. To je definicija e-knjige koju donosi portal Hrvatskog informacijskog i dokumentacijskog društva. Dodajmo definiciji činjenicu kako je Amazon objavivši službene rezultate prodaje e-knjiga prema kojima je prodaja istih nadmašila prodaju tiskanih knjiga najavio novo doba književnosti.

To nije ništa čudno ako se uzme u obzir činjenica kako su e-knjige jeftinije od tiskanih, dostava je ekspresna i ne zauzimaju baš mnogo prostora. S obzirom da se u Hrvatskoj još nijedan veći izdavač nije uhvatio u koštac s izdavanjem e-knjiga i da novi uređaji nisu u potpunosti prilagođeni e-knjigama na hrvatskom jeziku mi ćemo još malo sačekati na čitanje knjiga na našem jeziku na iPadu ili sličnim uređajima, ali ne treba sumnjati da će e-knjige uskoro preplaviti i naše tržište. Zapravo, već sad u Hrvatskoj postoji interes za e-knjigama. To pokazuju i brojke na portalu Društvo za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM). Pojam e-knjiga pojasnio nam je i jedan od rijetkih entuzijasta, književnik Krešimir Pintarić koji je na portalu DPKM-a objavio više od sto e-knjiga koje se mogu besplatno čitati, ali, na žalost, još uvijek nemaju opciju skidanja.

Besplatne e-knjige na hrvatskom

DPKM za glavni cilj ima promicanje književnosti na novim medijima, a e-knjige svakako spadaju u tu kategoriju. Na svom portalu elektronickeknjige.com objavljuju e-knjige na hrvatskom koje se mogu besplatno čitati. A neke od njih pročitane su i više od 50 tisuća puta.

- Društvo za promicanje književnosti na novim medijima bavi se upravo promicanjem književnosti na novim medijima. Projektom Besplatne elektroničke knjige (www.elektronickeknjige.com) činimo dostupnim svim korisnicima interneta brojne naslove suvremene hrvatske književnosti. Na taj su način ti naslovi dostupni trenutno, globalno i besplatno, od nula do 24, sedam dana u tjednu. Konkretno, do kraja 2010. godine objavili smo 121 naslov, kaže Pintarić napominjući kako je interes za e-knjige za sada prilično velik što je dodatan podstreh njihovom radu. Među najčitanijim autorima je Noam Chomsky, ali Hrvati su pokazali i velik interes za poeziju.

- Najčitaniji naslov na našim mrežnim stranicama jest onaj Noama Chomskog: broj čitatelja premašio je 56 tisuća! Zadnjih nekoliko godina broj čitatelja se vrti oko 120 tisuća godišnje, odnosno, u prosjeku desetak tisuća čitatelja mjesečno, a čitaniji prozni naslovi već su skupili više od 20 tisuća čitatelja. Najčitanija knjiga poezije, ona Tomislava Bogdana, približila se brojci od deset tisuća, dok se ostale kreću u rasponu od nekoliko stotina do nekoliko tisuća. Sve su to brojke koje su nezamislive kad je riječ o prodaji knjiga suvremene hrvatske poezije, Pintarić ne skriva oduševljenje, ali ove brojke govore i o velikom interesu hrvatskih čitatelja za ovakav oblik književnosti. Uz dostupnu cijenu koja bi mogla biti smanjena samim smanjenjem troškova oko dosadašnjeg izdavanja knjiga, prodaja e-knjiga mogla bi uspjeti i na našem tržištu.

Osim ekonomičnosti, u financijskom smislu, ali i zauzimanju prostora, e-knjige imaju još neke prednosti.

-Osim ovih navedenih prednosti naslova objavljenih u okviru našeg projekta, velika prednost je i to što će svi ti naslovi biti čitateljima dostupni deset godina, na koliko potpisujemo izdavačke ugovore s našim autorima, i da će biti dostupni neograničenom broju čitatelja neograničen broj puta. Kad se to usporedi s 500 do 1000 primjeraka prosječnog tiskanog izdanja, koje na, ne svima dostupnim, knjižarskim policama ostaju dostupne tek nekoliko godina uz, vrlo često, nepristupačnu cijenu, očigledne su prednosti besplatnih elektroničkih knjiga koje objavljujemo, nabraja Pintarić. Baš iz ovih razloga postoji velika vjerojatnost da će e-knjige prije ili kasnije pronaći svoje mjesto na tržištu. Tiskane knjige neće umrijeti, barem ne tako skoro, ali sve više čitatelja moglo bi se početi odlučivati za kupovinu e-knjiga umjesto skupljih tiskanih.

- Opće je mjesto da je razvoj tehnologije ireverzibilan, tako da će budućnost knjige definitivno donijeti prevagu digitalnog nad analognim. To ne znači da će tiskane knjige nestati, ali će vjerojatno u budućnosti imati dah ekskluzivnosti. Da sve to i nije tako daleka budućnost, pokazuje i podatak da je Amazon, najveća svjetska online knjižara, već prošle godine prodala više digitalnih nego tiskanih knjiga, zaključuje Pintarić.

Knjiga puno praktičnija za izučavanje teksta

Ipak, uz sve svoje prednosti modernizacija uvijek donosi i neke opasnosti, pa tako uz svoje prednosti e-knjige imaju i nedostatke. Zadarska književnica i sveučilišna profesorica te teoretičarka književnosti dr. sc. Helena Peričić uputila nas je i na neke negativne aspekte e-knjiga. S njenog stajališta treba prvo razlikovati vrste elektroničkih knjiga o kojima se govori, a zatim pronaći neku zlatnu sredinu u primjeni e-knjiga i tiskanih knjiga.

- Valja najprije utvrditi o čemu govorimo: elektroničke knjige mogu biti dvovrsne. Postoje e-knjige koje naručujete tj. kupujete od internetskih distributera. Kad platite određeni iznos, vama željenu knjigu otisnu na papiru i pošalju na kućnu adresu. U tom slučaju knjiga fizički ne postoji dok je netko internetski ne naruči i kupi. Druga vrst elektroničkih knjiga jesu one koje se čitaju na zaslonu kompjutora, kad dakle nemate mogućnost njihova čitanja na papiru (osim naravno, ako je ne isprintate). Ne znam imate li predožbu o tomu o kako složenom fenomenu uopće razgovaramo! On ima svoju ne samo intelektualnu, kulturološku već i sociološku pa i psihološku dimenziju. Napominjem da osobno ovdje govorim o svom, humanističkom, filološkom području, a ne o tehničkim i prirodnoznanstvenim naslovima, koji funkcioniraju sasvim drukčije i recepcija kojih je putem interneta jednostavnija. S jedne strane, vjerujem, dobro je da su dostupna neka elektronička izdanja - iz nužde; npr. ako se radi o izrazito rijetkim izdanjima, starim, neuščuvanim, raspadajućim knjigama, koje elektronička verzija zapravo "konzervira". No, s druge strane, iz vlastitog iskustva govorim, s gledišta sociološko-psihološko-kognitivnog a na duge staze: knjiga je puno praktičnija za pravo izučavanje, "studiranje" teksta, jer se u bilo kom trenutku možete osvrnuti na prethodne stranice, prethodno poglavlje, uspoređivati određene ulomke, bilježiti na margine svoje misli i komentare (dakako, ako je knjiga vaše vlasništvo): daleko je preglednije i humanije ako stranice listate u rukama nego ako pomičete miš uz tipkovnicu. Papirnata preglednost ukoričene tiskanice daleko je praktičnija i "zdravija" od fluorescentnog zaslona koji ne nudi poligon za studiozno rukovanje tekstom. Osim što ćete nakon dugogodišnjeg dnevnog višesatnog zurenja u slova na ekranu zasigurno „pokvariti oči", u daleko većoj mjeri nego ako čitate iz knjige. Poželjna je, dakle, neka zlatna sredina, mjera u kombiniranju jednog i drugog, ističe profesorica Peričić dajući svoje stručno mišljenje. Kako profesorica Peričić predaje i na nekoliko sveučilišta zatražili smo i njezino mišljenje koliko e-knjige mogu olakšati dostupnost literature studentima i koliko bi jednostavno ili komplicirano bilo učiti pomoću e-knjiga. Naime, studenti često nailaze na probleme nedostatka knjiga u knjižnicama koje bi e-knjige mogle olakšati.

- Da, knjige nedostaju u knjižnicama, pogotovu ako su filološke studijske skupine velike pa razmjerno veliki broj studenata pretendira istodobno na iste naslove, i može biti da je djelomično rješenje u tom slučaju (i) u elektroničkim izdanjima. No, kako inače, a i u ovom slučaju, valja imati na umu autorska i nakladnička prava kojima se marketinški i zakonski nadzire distribucija intelektualnog vlasništva pa se i to vlasništvo - kao i svaka druga roba - mora platiti - onda možemo doskočiti i drugom, „primitivnijem" rješenju. Naime, vjerujem da je bolje, studiju i intelektualnom radu uopće primjerenije rješenje, da knjižnice plate određena prava na intelektualno vlasništvo i dadu fotokopirati nedostajuća izdanja, čime bi se knjiga učinila dostupnom većem broju studenata. Ili, pak, da se nabavi veći broj primjeraka izvorne knjige, što bi bilo najpravednije. Čitanje sa zaslona je - po mom sudu - efemerno tj. površno (pogotovu ako govorimo o lijepoj književnosti), u psihološkom smislu pa tako i u intelektualno i estetsko-doživljajnom. Uopće, u suvremenom svijetu skloni smo stvari vrednovati po kriteriju kvantitativnom i po brzini konzumacije: inzistiram na kvaliteti recepcije štiva, a ne na - u što kraćem vremenu pročitanoj - ogromnoj količini „probavljenog" materijala o kojem se uopće ne razmišlja, koji se ne doživljava. To se vezuje za pojavu o kojoj sam u par navrata pisala i govorila, koju nazivam „novi pozitivizam" - u nj smo zašli pod utjecajem tehnologije i nekritičkom primjenom pravila iz prirodnih znanosti na sva područja intelektualnog i umjetničkog djelovanja, objašnjava profesorica Peričić zamke proučavanja ili čitanja knjiga na elektroničkim uređajima zaključujući kako će e-knjige bez sumnje zaraziti tržište jer tržište je uvijek gladno noviteta, no trebat će podosta vremena da e-knjiga zaživi, a pogotovu da prevlada na tržištu. Također je spomenula i problem autorskih prava na internetu koji će hrvatski izdavači morati riješiti jednom kad se odluče na ovakvu vrstu tiskovina.

- Nešto od toga, barem u obliku ulomaka knjiga, zbirki pjesama ili pak zbirki priča, već je, koliko mi je poznato, dostupno na ekranima. Na našem je tržištu - općenito govoreći, ne samo na tehnološkoj ili kulturološkoj razini - zaživjelo svašta, pa zašto ne bi s vremenom i e-knjige?! No, ponavljam, za to će trebati vremena.

Bitno je da se čita

U svakom slučaju, bez obzira na predosti i nedostatke, s obzirom na rapidnu brzinu širenja nove tehnologije e-knjige će osvojiti i naše tržište. Izdavačke kuće morat će se prilagoditi, prilagođavat će se pisci, ali i čitatelji. Zaključit ćemo s poznatim zadarskim piscem i urednikom Profila Romanom Simićem koji ističe, bez obzira o kakvom se mediju radi, bitno je da čuva kulturu čitanja.

- U kojem god obliku, mediju ili formatu bila, svaka knjiga koja pronađe svoga čitatelja za mene je dobrodošla. To kažem kao pisac, ili naprosto kao netko tko želi živjeti, raditi i podizati djecu u društvu u kojem su knjiga i čitanje vrijednosti. Istina, osobno više volim miris svježe otisnute knjige, draže mi je pod prstom osjetiti papir nego plastiku, volim svoje police s knjigama i posvete na njima i tragove čitanja, i mislim da mi taj taktilni/olfativni dio nikad neće prestati biti važan, no, kažem, bez obzira na medij, format, oblik... najvažniji je tekst, knjiga, zaključuje Roman. A svi mi koji volimo knjigu voljet ćemo je bez obzira na to kako će ona jednog dana u u budućnosti izgledati. Ove koje sad kupujemo kao tiskovinu čuvat ćemo dok jednog dana ne budemo imali antikvitete, a uz njih ćemo, kao kapetanica Janeway čitati knjigu na pločici, a možda će uskoro netko izmisliti replikator pa ćemo svako djelo koje želimo besplatno replicirati u kojem god obliku želimo.

 ŠTO KAŽU IZDAVAČI?

U namjeri da saznamo razmišljaju li i kako će odreagirati hrvatski izdavači na pojavu novih uređaja, ali i zamah koji su e-knjige dobile na svjetskom tržištu kontaktirali smo hrvatske izdavače. Upite smo uputili Algoritmu, Profilu, V.B.Z-u i zadarskom Forumu. Odgovore smo dobili od V.B.Z-a i Foruma.

-V.B.Z već duže vrijeme razmišlja o ponudi e-knjiga, ali do sada nije kod nas nitko ponudio kvalitetnu suradnju . Vjerojatno će netko pokušati objediniti ponudu da bi to bilo isplativo i izdavačima i distributeru. Naše tržište je premalo, a ukoliko bi se uključila regija, vjerujem da će u budućnosti to imati smisla. Ni prodaja preko internet knjižara nije saživila na ovim prostorima. Ljudi ne vjeruju ponuđačima i kartičarima, tako da je prodaja više pouzećem. Doduše ni cijena čitača nije tako mala, pa ćemo morati ipak pričekati da cijene budu prihvatljivije. Ipak je najjeftinije i najugodnije otići u knjižaru i osjetiti miris knjiga. U ovom trenutku su knjige u knjižarama vrlo pristupačne, nikad ugodnija kupnja, odgovorio nam je direktor V.B.Z-a Boško Zatezalo. Njegovo mišljenje je također kako će u bližoj budućnosti čitače knjiga koristiti uglavnom struka dok će ostali čitatelji, barem još neko vrijeme ostati vjerni knjigama.

-U ovom trenutku to nije ni spomena vrijedno. Biti će to više potreba struke, da lakše dođe do nekih naslova i pročita ih prije traženja prava ukoliko ponuda na svjetskoj razini bude aktualna, tako da će u narednih par godina čitače koristiti zanemariv broj ljudi, zaključuje Zatezalo.

Kako se Forum uglavnom bazira na izdavanju slikovnica i turistike oni će za sada čekati i osluškivati tržište kojem će se, kako nam je rekao direktor knjižare Forum u Zadru, prilagoditi.

-Naše tiskovine su uglavnom dječje slikovnice koje ćete uvijek dati djetetu u ruke tako da tu nema potrebe govoriti o e-knjigama. Što se turistike tiče zasigurno već sad ima i bit će takvih potreba da se prilagođavamo, onaj tko se ne prilagodi tržište ga jednostavno pregazi. Ipak neko vrijeme ćemo sačekati i osluškivati jer teško je reći koliko će tržište e-knjigama biti uspješno bez pokazatelja prodaje, ne možemo unaprijed špekulirati hoće li uspjeti ili ne, kaže Živko Šokota.

 KOLEGIJ "ELEKTRONIČKO NAKLADNIŠTVO"

S novitetima u svijetu izdavaštva ide i Odjel za knjižničarstvo Sveučilišta u Zadru. Tako već neko vrijeme na Odjelu postoji kolegij Elektroničkog nakladništva za koji su, osim studenata knjižničarstva, interes pokazali i studenti drugih odjela.

-Sa stajališta Odjela idemo u toku s novostima u svijetu struke pa tako na Odjelu već neko vrijeme funkcionira kolegij Elektroničko nakladništvo. Također radimo na projektima digitalizacije nastavničkog gradiva za koje imamo riješeno pitanje autorskih prava. Kao Odjel već neko vrijeme provodimo i projekt e-learning, dakle učenje preko medija interneta i osim što uspješno djeluje u okviru našeg Odjela, interes su pokazali i neki drugi odjeli. U budućnosti možda će i svi udžbenici biti pretvoreni u e-oblik, ali naravno to ovisi i mnogo drugih kriterija i tek će se vidjeti što će biti ostvarivo, a što ne, rekla je pročelnica Odjela za knjižničarstvo Tatjana Aparac-Jelušić.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno