Kako je Morosini udario Karađorđa

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika admin
Jelica FARKAŠ
Brod Karađorđe krenuo je u ranim jutarnjim satima iz Kotora na svoju redovitu liniju za Sušak...

Izložbu pod nazivom "Biograd između dva svjetska rata" koja je polovicom siječnja postavljena u prostoru biogradskog Zavičajnog muzeja, do sada je posjetilo više od tisuću posjetitelja. Uz pojedinačne posjete žitelja Biograda i susjednih mjesta, te šireg zadarskog područja i otočnog dijela županije, zabilježeno je i više skupnih učeničkih posjeta, mahom učenika osnovnih škola, koji u nastavnom programu uče upravo taj dio povijesti vidljiv slikom i dokumentima na ovoj izložbi. Autorica izložbe, prof. Gorka Božulić, inače viša muzejska savjetnica u biogradskom Zavičajnom muzeju, radila je na pripremi izložbe nekoliko mjeseci.

- Odabir građe koji će najbolje prezentirati to razdoblje zahtjevan je posao, a sam muzej raspolaže sa znatnim količinama, jer se građa sustavno prikuplja od 1973. godine od kada je osnovan Povijesni odjel u muzeju. Na ovoj izložbi prezentirano je i dosta građe koju su nam poklonili žitelji grada, između ostalih Mile Strpić, Lucijan Kos, Nelka Malešević, Ilka Milačić i drugih. Znatan dio građe s ove izložbe korišten je i iz fonda Kaže Perkovića, koji je i najzaslužniji za osnivanje muzeja hrvatskih spomenika u Biogradu 1925. godine, ističe prof. Božulić dodajući kako je zahvaljujući njemu muzej bio smješten u zgradi Gradske uprave, a sačuvan je i prvi Statut muzeja, kao i prepiska o problemima s konzervatorskim zavodom iz Splita. Jednako tako spasio je zbirku predmeta, sklonivši ih u svoju konobu, dolaskom Talijana 1941. godine, a upravo ti predmeti čine jezgru Povijesnog odjela muzeja koji danas raspolaže s desetak zbirki.

Rat zaustavio razvoj Biograda

- Iako ova izložba naziva "Biograd između dva svjetska rata" obuhvaća relativno kratko razdoblje od svega 20-ak godina, to vrijeme je za grad iznimno značajno jer je, nakon što je sedam stoljeća bio pod raznim drugim upravama, konačno vraćen matici zemlji, ali jednako tako što je to vrijeme njegovog značajnog napretka. Stoga smo kroz ovu izložbu nastojali dočarati sliku Biograda toga vremena kroz različita događanja iz svakodnevnog života, na gospodarskom, kulturnom i političkom planu. Tadašnja progresivna gospodarska kretanja, a posebno turizam, sve više pretvaraju grad Biograd u urbanu sredinu, no na žalost ona bivaju zaustavljena, jer na pomolu je Drugi svjetski rat, a koji ćemo u narednom razdoblju zasebno obraditi i prikazati. Ono što je kroz fotografije i dokumente ove izložbe vidljivo svakako su ključne stvari za napredak grada poput razvoja zdravstva, turizma, poljoprivrede, sporta. Izgradnja vodovoda i elektrifikacije, banovinske bolnice i hotela, te osnivanje nogometnog kluba Primorac, samo su neki od značajnijih događanja toga vremena. Tako je, primjerice, vidljivo kako je na državnom imanju Vrana, koje je nastalo isušivanjem vranske bare osnovana prva ergela konja. Za ljubitelje sporta posebno su zanimljivi i podaci o osnivanju NK Primorac. Klub je u Biogradu osnovan 1919. godine, kada je Niko Rudić-Japanac, po povratku iz zarobljeništva donio u grad prvu nogometnu loptu. Do tada se nogomet igrao neorganizirano, a prva javna utakmica odigrana je 1915. godine na Praznik rada. Kako ozbiljniji zamah u razvoju grada zaustavlja II. Svjetski rat, tako i izložba završava novinama koje najavljuju dolazak nacizma i Musolinijevog fašizma. No kako su u Biogradu 1940. godine održane velike demonstracije, nakon čega su uslijedila hapšenja, među njima i Šime Lukačić i Ante Zorica a koji su ubijeni u logorima u Jasenovcu, tako izložba završava dopisnicom koju je Šime Lukačić iz zarobljeništva uputio sestri Zorki, istaknula je autorica izložbe.

Sudar brodova

Govoreći o ovoj izložbi prof. Gorka Božulić kazala je kako prilikom posjeta organiziranih skupina školske djece često nastoji na jedan drugačiji način predstaviti neke od događanja o kojima ova izložba govori. Jer se neka od tih događanja daju ispričati i na zanimljiviji način, a koje mladi bolje razumiju i lakše prihvaćaju. Tako primjerice i priča o sudaru brodova, odnosno parobroda Karađorđe i Morosinija u Pašmanskom kanalu, koji se dogodio 6. srpnja 1930. godine. Brod Karađorđe krenuo je u ranim jutarnjim satima iz Kotora na svoju redovitu liniju za Sušak. Kako tada još nije bilo autobusa, aviona i drugih prijevoznih sredstava za putnike, brod je bio jedina linijska veza između jadranskih gradova. Zbog toga su putnički brodovi gotovo uvijek dočekivani svečano uz mnoštvo ljudi, pri dolasku i odlasku. Tako je i ovom prigodom u Dubrovniku oko 500 putnika čekalo Karađorđa. Bili su to putnici iz Čehoslovačke i Poljske koji su se vraćali svojim kućama s velikog sokolskog sleta u Beogradu. Izlazeći iz gruške luke brod je sirenom pozdravio one koji su ostali na obali i s putnicima krenuo prema zapadu. Oko dva sata iza ponoći brod je ušao u Pašmanski kanal. Odjednom su putnici na palubi ugledali veliko bijelo svjetlo kako ide prema njima, a potom i crveno i zeleno svijetlo. Potom se čuo i jak zvuk sirene što je bio signal, a značio je okrećem desno. Međutim sve je bilo uzalud, Karađorđe se naglo zatresao, a u njegov lijevi bok zario se pramac talijanskog motornog broda Fracesco Morosini. U tom trenutku na brodu je nestalo svjetla, a među putnicima je zavladala panika. No zapovjednik broda Roman Prodan mirno je dočekao nesreću, jer je znao da je plovio po svim pravilima plovidbe svojom rutom. Zamolio je putnike da ostanu pribrani jer više nije bilo opasnosti niti za njih niti za brod. Nakon toga obratio se i Mariju Olivottiju, komandantu Morsonia, da manevrom "svom snagom natrag" odvoji svoj brod od Karađorđa, što je ovaj i učinio. Potom je uslijedio manevar nasukavanja broda na plićak otočića Bisage. Zahvaljujući smirenosti i snalažljivosti komandanta, putnici su bez panike napuštali nasukani brod čamcima za spašavanje, koji su u međuvremenu stigli.

Dokazana krivnja talijanskog broda

U ovoj nesreći stradalo je pet osoba među kojima i dvije članice Sokola iz Češke, dok je sedam putnika bilo teško ranjenih, od kojih su četvoro bilo predstavnici češko-poljskih Sokolova. Karađorđe je u to vrijeme bio vlasništvo Jadranske plovidbe, i imao je 55 članova posade. No u vezi ovog sudara ostala je velika sumnja. Tvrdilo se otvoreno u novinama da je talijanski brod namjerno udario Karađorđa, kako bi ga uklonio s te linije, na kojoj je on bio velika konkurencija talijanskom brodu. No, ta tvrdnja i druge slične nisu nikada službeno potvrđene. Na sudu je, međutim, dokazana krivnja talijanskog broda, te je talijansko parobrodsko društvo San Marco platilo Jadranskoj plovidbi odštetu od osam milijuna kuna. Ova priča samo je jedna od inih koja se veže uz izložene fotografije, jer svaka od njih ima svoju priču, ali i način na koji se kazuje koji jednako tako može biti manje ili više zanimljiv posjetiteljima izložbe, zaključila je Božulić.

 

 BOLNICA ILI HOTEL

Izgrađena je i prva vojna i ortopedska bolnica pod nazivom Banovinska bolnica kralja Aleksandra I. a spadala je u jednu od najmodernijih i najljepših u Primorskoj banovini. Njezin prvi ravnatelj bio je kirurg dr. Nikola Barišić, a bolnica je u više navrata mijenjala ime i širila kapacitete, sve do 1954. kada dobiva ime Specijalna bolnica za ortopediju koje i danas nosi. Uz bolnicu iznimno značajan događaj bila je i izgradnja prvog modernog hotela Ilirija, koji je otvoren 5. svibnja 1934. godine a predstavljao je značajan doprinos razvoju turizma u gradu i šire. Ovaj prvi biogradski hotel sagradio je Vagan Melik Karaganjan, dipl. ing arhitekture, građevinski poduzetnik i hotelijer. Otvaranje hotela bio je za grad veliki događaj a na svečanom otvaranju pjevala je i operna zvijezda svjetskog glasa Zinka Kunc

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 4 (1 glasova)