PDV 25 posto, turizmu 10 posto od iduće godine

Ne radujemo se svemu što moramo napraviti, ali neke stvari su naprosto nužnost i tu će se tražiti dijalog sa svim interesnim skupinama, sindikatima, civilnim društvom, poljoprivrednicima, poručio je premijer

Paket poreznih zakona, koji je prethodnica ovogodišnjem proračunu, otišao je jučer iz Vlade u Sabor, uz uvjerenje Banskih dvora da će porezne novine pomoći Hrvatskoj u borbi protiv krize. Tako će se u Hrvatskoj od 1. ožujka plaćati PDV po stopi od 25 posto, umjesto dosadašnjih 23 posto što će državi u ovoj godini donijeti 2,5 milijardi kuna. Snižena stopa PDV-a od deset posto naplaćivat će se na ulje, masti, dječju hranu i uslugu opskrbe vode, a od 1. siječnja sljedeće godine ista stopa uvodi se i u turizmu, odnosno u ugostiteljskim objektima u kojima će se niži PDV plaćati na bezalkoholna pića, hranu, vino i pivo. Ministar financija objasnio je da se u turizmu niža stopa uvodi od sljedeće godine jer će tada Porezna uprava moći uvesti fiskalne blagajne. U registar PDV-a od sljedeće godine ulazit će oni koji zarađuju više od 230 tisuća kuna, a ne 85 tisuća kao dosada. Vlada postrožava i uvjete za odbijanje pretporeza, pa se ta olakšica više neće moći koristiti za nabavu plovila, zrakoplova i osobnih automobila, ako oni nisu kupljeni za obavljanje djelatnosti prijevoza putnika.  PDV će se ubuduće plaćati i na troškove reprezentacije, odnosno ugošćivanja poslovnih partnera, kupnje darova, plaćanja izdataka za odmor ili rekreaciju, najma zrakoplova ili automobila…
Pomoć gospodarstvu
Mijenja se i zakon o porezu na dohodak pa se neoporezivi dio podiže sa 1.800 na 2.200 kuna, a za umirovljenike sa 3.200 na 3.400 kuna, s time da će se ubuduće oporezivati i mirovine iz inozemstva. Mijenjaju se porezni razredi, ali stope poreza na dohodak ostaju iste. Ožujak donosi i porez na dovidendu za građane i to po stopi od 12 posto s time da mali dioničari neće plaćati porez na dividendu do iznosa 12 tisuća kuna. Vlada uvodi olakšicu za sve one koji dobit reinvestiraju pa neće na nju morati plaćati porez od 20 posto. No, zadržavanje dobiti u društvu morat će se provesti kroz povećanje temeljnog kapitala. Tu olakšicu poduzeća će ipak moći koristiti tek od sljedeće godine, odnosno na dobit koju reinvestiraju u ovoj godini. Već od 1. ožujka ove godine pravne osobe, domaće i strane plaćat će također porez na dividendu i udio u dobiti od 12 posto. Prvi potpredsjednik Radimir Čačić kazao je da se prihod od poreza na dobit u 2011. procjenjuje na oko 6 milijardi kuna i da je Vlada spremna odreći se tog iznosa, odnosno pružiti ruku poduzećima da ga pretvore u investicije.
Vlada u gospodarstvo prelijeva i oko 200 milijuna kuna mjesečno smanjenjem doprinosa u zdravstvu sa 15 na 13 posto, a novi će doprinosi u primjenu od 1. svibnja.
– To mjesečno znači 200 milijuna kuna manje u proračunu, godišnje oko 2,4 milijarde kuna. To pomaže hrvatskom gospodarstvu da ima konkurentniju cijenu rada, kazao je Linić.
Privatizacija
Zahvaljujući smanjenjima doprinosa, prehrambena industrija, procjenjuje Linić ne bi trebala podizati cijene zbog povećanja PDV-a. Najavio je za ponedjeljak, kad će Vlada predložiti proračun, još olakšica za gospodarstvo, odnosno smanjenje neporeznih davanja, spomeničke rente, vodnog i šumskog doprinosa. Premijer Zoran Milanović istaknuo je da je  zadatak Ministarstva financija da preko vikenda sve brojke uskladi, i da se vidi postoji li prostora za još neku uštedu odnosno racionalizaciju na rashodovnoj strani.
– Ne radujemo se svemu što moramo napraviti, ali neke stvari su naprosto nužnost i tu će se tražiti dijalog sa svim interesnim skupinama – sindikatima, civilnim društvom, poljoprivrednicima, poručio je Milanović. Ministar financija Slavko Linić i jučer je ponovio da će Vlada privatizirati Hrvatsku poštansku banku (HPB) i Croatia osiguranje, kako bi lakše financirala proračunski deficit. Na primjedbu sindikata kako HPB i Croatia osiguranje dobro posluju i nema ih potrebe prodavati, Linić  odgovorio protupitanjem misle li da preveliku potrošnju u mirovinskom, zdravstvenom, socijalnom sustavu trebamo financirati s kreditima uz kamatu iznad 8 posto i zaduživati buduće generacije.
Socijalistička ekonomija
– Preveliku potrošnju, neprovedene reforme, neusklađenu tržišnu ekonomiju, jer još uvijek vučemo posljedice socijalističke ekonomije, financirat ćemo to jednim dijelom iz kredita, a drugim dijelom privatizacijom imovine Republike Hrvatske. Pri tome ćemo pokazati da nam je cilj očuvati daljnji rad i jedne i druge institucije, poručio je Linić i dodao da pitanje privatizacije nije pitanje radničkih prava, nego odnosa političkih stranaka. Upozorio je i kako će s privatizacijom deficit biti oko deset milijardi kuna te kako treba shvatiti da se ne može vječno živjeti na dug.
– Svatko misli da će nam svijet vječno davati novce. Možda, ali uz kamatu od 20 posto, samo ne znam tko će moći plaćati takvu kamatu. U ovom trenutku kamata je krvavi teret hrvatskog proračuna i teret za porezne obveznike, zaključio je ministar financija.

 POREZI

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST
* stopa se podiže sa 23 na 25 %
* uvodi se stopa od 10 % na ulje, masti, dječju hranu, opskrbu vodom
* od sljedeće godine stopa od 10 % u turizmu
* tvrtke gube olakšice na kupnju automobila, zrakoplova, plovila, reprezentaciju
POREZ NA DOHODAK
* neporezivi dio plaće – 2.200 kuna
* neoporezivi dio mirovine – 3.400 kuna
* novi porezni razredi
* porez na dividendu 12 %, neoporezivi dio 12 tisuća kuna
POREZ NA DOBIT
* reinvestirana dobit oslobođena plaćanja poreza od 20 % od sljedeće godine
* porez na dividendu 12 %
* radnik23
DOPRINOSI ZA ZDRAVSTVO
* smanjuju se sa 15 na 13 %