Zadranima prezentirana “Šinjorina Dunja”

Nakon dviju uspješnica, “Šinjorine Maruške” i “Šinjorine Smokve”, zadarski restoran “Pet bunara” danas je predstavio i “Šinjorinu Dunju”, pekmez od dunje, također s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Babac/Damjanića iz Poljica

Nakon dviju uspješnica, “Šinjorine Maruške” i “Šinjorine Smokve”, zadarski restoran “Pet bunara” danas je predstavio i “Šinjorinu Dunju”, pekmez od dunje, također s obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Babac/Damjanića iz Poljica.
Prezentaciju novog pekmeza  pratila je mini-degustacija jela od dunje i “Šinjorine Dunje”, koja je osmislio i pripremio Mario Arbanas, šef kuhinje u restoranu “Pet bunara”. Svoju kreativnost i maštovitost Mario je ovoga puta pretočio u nekoliko slanih i slatkih delicija –  puretinu s dunjom i crvenim paprom, pačja prsa sa “Šinjorinom Dunjom”, zapečeni svinjski lungić s dunjom, mousse od dunje i tortu “Šinjorina Dunja”.
Uz Arbanasove specijalitete do dunja, poslužen je Kutjevački “Maximo Bianco”, posebno odnjegovano vino od aromatičnih sorti sauvignon blanca i traminca.
– Svježa dunja je trpkog okusa zbog čega ju je najbolje konzumirati prerađenu. Može se kombinirati na različite načine, no najbolja je s bijelim mesom, znači svinjentinom, piletinom i puretinom. Dunja najbolje odgovara spomenutim vrstama bijelog mesa dok ovo tamnije voće, koje je, recimo, pikantnije, bolje paše uz tamnija mesa, kaže Mario Arbanas.
Današnja, premijerna dugustacija jela od dunje, kako je pojasnio Vladimir Babac, vlasnik restorana “Pet bunara”, ujedno je i najava za prvu Gasto dunju koja će se održati u studenom ove godine.
– Zašto baš dunja? Više je razloga, prvo dunja mi raste ispred kuhnje, nekoliko stabala. Drugo, moja sestra Sandra zasadila je dosta dunja na svom obiteljsko-poljoprivrednom gospodarstvu. Želimo popularizirati dunju, koja u Dalmaciji i nije baš toliko poznata, niti se puno koristi u kulinarstvu, govori Babac, dodajući da se dunja više koristi u zaleđu Dalmacije nego priobalju, izuzev dubrovačkog područja gdje to voće ima dugu tradiciju.
Dunja se udomaćina i u portugalskom i španjolskoj kuhinji, a zastupljena je i u drugim mediteranskim zemljama. Stoga, Babac želi dunjom obogatiti i dalmatinsku kuhinju.
– Interesantno je da riječ marmelada potječe od portugalske riječi za dunju – marmelo. U Španjolskoj se dunja kuha zajedno sa šećerom kako bi se dobila voćna poslastica – membrillo, koja se zatim hladi i reže na ploške te poslužuje samostalno kao slastica ili uz mekane sireve, govori Babac, nastavljajući da inačice ove poslastice postoji i u Francuskoj, ali i kod nas u Dalmaciji.
Vladimirova sestra Sandra Babac na gospodarstvu u Poljicama ima 160 stabala dunja. Sandra kaže da je dunja za uzgoj mnogo zahvalnije voće od maraške i smokve. Iz tog razloga, raduje se prvoj Gastro dunji koja će biti održana u studenom ove godine.