Injekcija vitamina nezavisnoj kulturnoj sceni

“Artikultura” okuplja šest udruga bliskih takvom izričaju i centar “Callegro”. To su Šigureca, Teatro Verdi, Zadarski plesni ansambl, Plesna udurga Zalet, Zadarmuzika i Stomorica/Vrlo je bila bitna uloga ‘Zadar filma’, koji nam pokriva troškove prostora. Na nama je ostala realizacija programa, dakle svaka udruga iz svojih sredstava financira svoj dio programa
Projekt “Artikultura” ušao je u treći mjesec postojanja i iz tjedna u tjedan okuplja sve više Zadrana zaljubljenika u, da se poslužimo riječima naših sugovornika, nezavisnu kulturu. “Artikultura” okuplja šest udruga bliskih takvom izričaju i centar “Callegro”. To su Šigureca, Teatro Verdi, Zadarski plesni ansambl, Plesna udurga Zalet, Zadarmuzika i Stomorica. Ove je subote “Artikultura” ugostila Filipa Šovagovića i njegovu monodramu “Stanje nacije”, a Zadarski list je iskoristio priliku za razgovor s Nenadom Pepićem koordinatorom programa “Artikulture” i Jurom Aarasom, voditeljem udruge Teatro Verdi.
Kako je nastala ideja o ovakvom projektu? Kakvi su bili počeci?
– Možemo slobodno kazati da se radi o “višedesetljetnoj težnji” različitih udruga, čiji rad možemo uvrstiti u takozvanu nezavisnu kulturnu scenu. Radi se o želji da se osim realizacije vlastitih programa realizira i jedno zajedničko mjesto pripreme i izvođenja programa ne bi li se stvorila sinergija. Nastojanja nisu nikad bila bliža realizaciji nego li u posljednje vrijeme. Ovo ljeto smo se sastali, od mlađih, predstavnici udruga Šigureca i Zadarmuzika, a od starijih, mi iz Teatro Verdija. Cilj nam je bio da po tko zna koji put razmotrimo stanje i pokušamo problem nepostojanja zajedničke scene nezavisne kulture u našem gradu rješiti. Među opcijama je bilo čak i iznajmljivanje privatnog prostora. Naravno, da je to gotovo nemoguća. Tada se pojavio Stipe Juras koji je već, oko nekih svojih ideja i planova, kontaktirao s centrom Callegro, odnosno Zadar filmom. Tako smo se i mi, zahvaljujući Stipi, povezali sa Zadar filmom i priča je krenula u pravcu da se bivše kino Pobjeda stavi u funkciju izvedbenog prostora nezavisne kulturne scene. Vodeći ljudi iz Zadar filma su se složili s našim idejama, najzad, i oni su Zadrani pa taj prostor doživljavaju dosta emotivno. Tada smo usmjerili komunikaciju prema različitim udurgama u Zadru s kojima bismo mogli surađivati. Nastala je inicijalna skupina više udurga koja je odlučila pokušati osmisliti projekt i uskladiti različite interese. To je trajalo dosta dugo. Tri mjeseca smo se sastajali svaki tjedan po više puta. Usklađivali smo interese, želje, mogućnosti, razmatrali prijedloge, skicirali planove…
Made in Zadar
U prosincu je krenuo eksperimentalni program, u prvom redu manifestacija “Made in Zadar”, da vidimo kako čitava stvar funkcionira u praksi. Još smo neke stvari doradili, a tu se moramo zahvaliti gospođi Ljubici Marčetić-Marinović koja je osmislila logo i vizulani identitet “Artikulture”. U siječnju smo započeli s programom, na kojem još uvijek radimo…
Kojim kriterijem ste se vodili pri okupljanju udruga?
– Mislimo da se otprilike zna tko na toj, nezavisnoj ili, možda, alternativnoj sceni u Zadru djeluje. Neki ljudi i neke udruge ostale su u ovom dijelu izvan projekta. Neke smo kontaktirali nešto kasnije, a vrlo je vjerojatno da će se u skoroj budućnosti u projekt uključiti još nekoliko udruga.
Je li bilo raskoraka između početne ideje i njene realizacije?
– Od početka smo stvari sagledali realno i tako im pristupili. Vrlo je bila bitna uloga ‘Zadar filma’, koji nam pokriva troškove prostora. Na nama je ostala realizacija programa, dakle svaka udruga iz svojih sredstava financira svoj dio programa. Možemo reći da imamo jasne naznake da će “Artikulturu” podržati i grad Zadar. Stoga bi se i stanje oko troškova moglo bar donekle popraviti. No, mi ćemo i dalje morati s ionako nedovoljnim sredstvima financirati program. Bojimo se da je to za neku bolju verziju programa premalo… Naravno, da se vodimo i tržišnim zakonima, tako da nam je svaka prodana ulaznica bitna.
Koliki je problem (možda prednost) predstavljala adaptacija bivše kinodvorane za nove potrebe?
– Da, ne treba zanemariti da je kinodvoranu trebalo osposobiti za scenski nastup. U taj su posao udruge, u prvom redu Teatro Verrdi, uložile ogromnu količinu energije i materijalnih sredstava. Trebalo je izraditi pozornicu, kompletnu rasvjetu, razglas oko kojeg se brinemo zajednički Šigureca i mi… Suvišno je i govoriti koliko je energije i radnih sati u te poslove utrošeno. Tornadokomerc nam je izašao u susret i donirao sredstva za dio pozornice. Imali smo sreću što je prostor bio kinodvorana tako da je zahvat da se od njega uredi malo kazalište i koncertna dvorana bio kudikamo lakši…
Projekt u fazama
U sljedećoj bi fazi trebalo urediti foaje, predvorje u smislu da bude prostor za druženje prije i poslije izvedbi, ali možda i mala galerija. Osim toga mora se rješiti prostor iza scene: garderobe, wc-i, skladište, možda mali tonski studio… S te materijalne strane ima još dosta mjesta za napredak, ali je pozitivno to što nam je dobar i kvalitetan dosadašnji program malčice “odškrinuo vrata”.
Čime mislite da možete još obogatiti vaš program? Kako publika reagira na dosadašnji program?
– Dobra je opcija da se pokušaju organizirati predavanja ili čak tribine, ali još treba vidjeti koliki je interes ljudi za to. Moramo istaknuti da nam ideje u ovoj fazi nisu potrebne, trebaju nam ljudi koji su odmah spremni ponuditi realizaciju. Strašno je dobra stvar to što se ovakvim programima odgaja, ili možda čak stvara, publika. Mladim ljudima koji imaju želju participrati u ovakvim stvarima otvraju se putevi. Programski projekt pokušavamo koordinirati tako da zahvati nekoliko stilova, generacija, pa, najzad, i interesa, ali da sve ima zajednički nazivnik, da se nešto tematizira i artikulira. Ne ciljamo na to da se zadovolje potrebe ljudi koji su zainteresirani samo za alternativnu kulturu. Želimo privući i one sklonije tradicionalnom izrazu, ali svemu tome zajedničko mora biti kvaliteta i vještina. Primjetili ste da smo malo tolerantniji prema zadarskim izvođačima, no i jedan od ciljeva zbog kojeg smo pokrenuli sve ovo jest bio da zadarskim izvođačima omogućimo da pokažu ljudima čime se i kako bave. Uz to, mislimo da im je “Artikultura” otvorila mogućnost druženja s ljudima koji dolaze izvan Zadra, a koji imaju slične sklonosti, i to nije zanemarivo. Tako ste primjetili da je kroz drugi i sada kroz treći mjesec zastupljenost zadarskih izvođača u našem programu otprilike oko 50%.
Možete li nam otkriti neke buduće stavke programa, ili neke planove u vezi s projektom?
– Od travnja ćemo u program definitivno uvrstiti film. U prvom redu radi se o dokumentarnim i art filmovima. Tu nam se otvara mogućnost povezivanja s filmskim festivalima u Hrvatskoj i tako bismo bili u stanju pratiti vrlo plodnu festivalsku produkciju.
Vlastiti projekti
Također, sprema se produkcija Teatra Verdi s mladim glumcima s kojima još nije surađivano. Radi se o Krležinom tekstu “Adam i Eva”. Time dobivamo još jednu dimenziju – domaće scenske probe na ovoj sceni. U travnju ćemo ugostiti Christiana Suchya, austrijski redatelj i kazališni pedagog, koji će održavati radionice do isteka godine i koje će rezultirati kazališnom predstavom. Intenzivno kontaktiramo s Makedonskim društvom iz Zagreba zbog gostovanja njihovog ansambla “Ezerki 7/8” koji kombinira tradicionalnu makedonsku glazbu i jazz. U travnju i svibnju kreće još i projekt “Derivat”, zatim Šigureca sprema proslavu rođendana…
Kako na “Artikulturu” gledaju Grad i slične institucije? Očekujete li njihovu podršku?
– Grad je obećao dati podršku u ovoj fazi, a naravski da se u budućnosti nadamo da će se ta pomoć i povećati. Očekujemo pomoć i od Žuapnije i Ministarstva kulture. Uostalom, ovaj dio kulture i od njihovog je interesa. S ovim dijelom kulture problem je složeniji u odnosu na komercijalne sponzore. No, nadamo se da će se naći neko društveno osviješten…
Sanja Peroš iz centra ‘Callegro’ zadužena je za komunikaciju s predstavnicima udruga uključenim u “Artikulturu”: Dobra ideja
– Ovo smo odlučili raditi kao pilot projekt. Suradnja je započela u studenom prošle godine, kada mi je Stipe Juras prišao s početnom idejom, koja je bila izraz želja nekoliko zadarskih udurga. Odmah smo vidjeli da je ideja dobra, a osobno sam vjerovala da kada se sve postavi na prave noge, kada se osigura podrška i adekvatna infrastruktura da će se onda i djelovanje zadarskih udruga nezavisne kulture podići na višu razinu. Za Callegro je bilo vrlo bitno to što se radi o zadarskim udrugama i da je čitav projekt zadarska priča. Najzad, i nama je silno stalo da se zadarska kultura, poglavito ova nezavisna ili alternativna, razvija, a zajedno s njom razvijaju se Zadrani. Svaki mjesec puno posla je pred svima nama uključenima u “Artikulturu”, ali pokazuje se da ljudi prepoznaju kvalitetu i to je najbitnije.