Marašku treba saditi, brati i prerađivati

U sklopu IPA projekta “Višnja maraska kao sastojak funkcionalne hrane” jučer je u Gradskoj knjižnici Zadar održana radionica “Udruživanjem do novih proizvoda od višnje Maraske”, a organizirao ju je Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju, Zadar, Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Na predstavljanju su nazočili brojni lokalni uzgajivači i potencijalni proizvođači višnje maraske te predstavnici lokalne uprave i tvrtki koji su sa zanimanjem saslušali više o projektu i o tehnologijama kojima se može prerađivati maraška, a najavljene su i druge radionice koje će se odvijati kroz implementaciju ovog projekta. Podsjetimo, vrijednost projekta je gotovo 500 tisuća eura, a veći dio sredstava bit će utrošen na opremanje laboratorija u Zadru. Više o projektu i ciljevima kazala je Verica Dragović Uzelac iz Centra za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju.
– Cilj nam je opremanje laboratorija u kojem će se moći prerađivati višnja maraska u funkcionalne proizvode. Konkretno, postupci kojima smo mi to zamislili su liofilizacija i sušenje raspršivanjem i pratit će se stabilnost biološki vrijednih spojeva koji daju funkcionalnost nekom proizvodu primjenom sofisticiranih analitičkih tehnika. Oko 70 posto projekta namijenjeno je nabavci uređaja kojim bismo opremili Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru, što je inače sastavni dio Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ali sve će se odvijati u Zadru, kazala je Dragović Uzelac, istaknuvši da će se sve odvijati na području zadarske regije, jer cilj je poticanje ljudi koji se bave uzgojem maraske da zadrže voćnjake te da se udruže i koriste sredstva EU, a tako bi se maraska popularizirala.
Uskoro bi osim do sad poznatih proizvoda od višnje maraske mogli biti proizvedeni i drugi.
– Na ovom području postoji tvornica Maraska s izuzetnim proizvodima, ali i mali proizvođači imaju svoje mjesto u preradi višnje maraske bilo kroz mala OPG ili udruživanjem u određene zadruge ili udruge, gdje bi preko sredstava EU mogli osnovati male tvornice i taj urod, koji možda nema mjesto na tržištu, prerađivati. Mogu raditi veliku paletu proizvoda – od sokova, koncentrata i želiranih proizvoda, džemova i marmelada do nadjeva za pekarstvo. Proizvodi jesu nešto skuplji, ali postoji opravdanost njihove proizvodnje, kazala je Dragović Uzelac.
Budućnost višnje maraske opisala je i u jednoj rečenici “treba je saditi, brati i prerađivati”.
Među zainteresiranima na radionici je bio i Marko Ivković iz PZ Škabrnja koji jekazao da su ovakve radionice vrlo dobre za proizvođače.
– Slaba je edukacija poljoprivrednika i ovo je dobar način kako bi ih se upoznalo o načinu i mogućnostima prerade višnje, a to je dobar put za obiteljska gospodarstva koji planiraju raditi neki poluproizvod ili proizvod. Poslali smo pozivnice većim proizvođačima i dosta ih se odazvalo. Dio ih je u nedoumici i očekuju vidjeti što će se događati, s obzirom na to da su poticaji prešli na sredstva EU i bez udruživanja poljoprivrednici ne mogu puno učiniti. Ovo je jedan od putova koji vidimo kao svjetlo na kraju tunela, kazao je Ivković.
Cilj ove radionice bio je upoznati proizvođače s ciljevima i aktivnostima provedbe projekta te poticanje udruživanja manjih proizvođača i popularizacija višnje maraske kao proizvoda kojiima izuzetno vrijedan biološki potencijal te predstavlja dobru bazu za proizvodnju funkcionalnih proizvoda.