Zakon ostavio “rupe” za prolaz donacija strankama preko limita

Kad pravna osoba donira 200.000 kuna određenoj političkoj stranci, ta stranka doista može sva ta sredstva iskoristiti na način da ih doznači na poseban žiro-račun jednog kandidata za gradonačelnika ili župana ili na žiro-račun više stranačkih kandidata. Na taj način indirektno se može zaobići zakonski limit prema kojem pravna osoba ne može donirati nekom kandidatu više od 30.000 kuna. Ono što se ne može direktno donirati, moguće je provesti indirektno pod uvjetom da postoji prešutni ili nepisani sporazum donatora i političke stranke, pojašnjava Podolnjak
Prema novom Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe pravna osoba moći će kandidatu za gradonačelnika, župana ili općinskog načelnika, te listi koja se natječe za mjesta u Županijskoj skupštini, gradskom ili općinskom vijeću maksimalno donirati 30.000 kuna. U odnosu na prvo čitanje ovog zakona, taj je iznos u drugom čitanju smanjen za 20.000 kuna. Ujedno je 30.000 kuna godišnje ukupan maksimalni iznos koji fizička osoba može donirati političkim strankama, nezavisnim listama i kandidatima te članovima predstavničkih tijela na bilo kojoj razini uključujući i predstavnike nacionalnih manjina.
Novi limiti
– Kao prvo, valja naglasiti da je ovim zakonom prvi put regulirano financiranje ukupnih aktivnosti političkih stranaka i nezavisnih kandidata, odnosno nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela i financiranje promidžbenih aktivnosti. Članak 11. Zakona u kojem se određuje navedeni limit ukazuje da se radi o mogućnosti više maksimalnih donacija, ali različitim političkim akterima, pojasnila je članica saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Ana Lovrin.
– Zakon doista ograničava maksimalni iznos donacije pojedinoj političkoj stranci, odnosno pojedinom nezavisnom zastupniku, vijećniku ili kandidatu na izborima, ali stoji da fizička osoba može donirati iznos od 30.000 kn neodređenom broju stranaka ili kandidata na izborima, a pravna osoba može donirati 200.000 kn neodređenom broju stranaka ili kandidata na izborima. U tom smislu ne postoji ukupan iznos donacija koje fizičke i pravne osobe mogu potrošiti za financiranje političkih aktivnosti i izborne promidžbe tijekom godine. Taj je iznos ograničen isključivo imajući u vidu broj političkih stranaka, nezavisnih zastupnika, vijećnika ili kandidata na izborima. No budući da će donacije biti javne, svatko će moći vidjeti da pojedina fizička ili pravna osoba donira više političkih stranaka ili kandidata na izborima, ocjenjuje dr.sc. Robert Podolnjak, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i član Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav imenovan iz reda javnih, znanstvenih i stručnih djelatnika.
Po ranijem zakonu fizička je osoba maksimalno godišnje mogla donirati 90.000 kuna, dok je tvrtka godišnje mogla političkoj stranci donirati milijun kuna, a s obzirom na to da taj zakon nije predviđao ograničenje potrošnje u kampanji, lokalni su kandidati i liste mogle trošiti koliko god su imale. Ipak, podaci o potrošnom u kampanji za gradonačelnika i župana na izborima 2009. godine pokazuju kako je ograničenje lokalnim donatorima postavila sama njihova financijska sposobnost.
Prema izvješću koje je nakon provedenih izbora Gradskom izbornom povjerenstvu dostavio zadarski gradonačelnik Zvonimir Vrančić (HDZ), njemu su po 150.000 kuna donirale tvrtke Meteorit d.o.o. i Duca d.o.o., 100.000 Franto d.o.o., 50.000 kuna Adriatic servis d.o.o., 35.000 kuna Vigens d.o.o., 25.000 kuna Turisthotel d.d., te 20.000 kuna Antun Zoran Savić, tadašnji kandidat, a današnji vijećnik HDZ-a u županijskoj skupštini.
Vrančićeva protukandidatkinja Ingrid Antičević Marinović (SDP) nije, prema izviješću dostavljenom GIP-u, imala izravnih donacija tvrtki ili pojedinaca za svoju kampanju, već su u njezinu kampanju uložena uglavnom stranačka sredstva lokalnog SDP-a, središnjice SDP-a i koalicijskog partnera HNS-a, pri čemu nije bilo zakonske obveze naznačiti iz kojeg su izvora stranke prikupile sredstva uložena u tu kampanju. Isključivo iz stranačkih sredstva financirana je 330.000 kuna vrijedna kapanja župana Stipe Zrilića (HDZ) koji je u svojem izvješću naveo kako je stranka 160.000 doniranih kuna dobila iz proračuna prema Zakonu o financiranju političkih stranaka, 40.000 od članarina, dok se za iznos od 130.000 kuna navodi samo da je riječ o donaciji. Njegov protukandidat Duško Vidov (SDP), čija je kampanja koštala 228.576 kuna, samo je 9.000 kuna dobio od donacija koje se nisu odnosile na donacije SDP-a i HNS-a, a u izvješću se ne specificira izvor iz kojeg je stranka pribavila novac.
Po novom Zakonu o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe strankama, nezavisnim listama i kandidatima donirati neće smjeti tvrtke i pojedinci protiv kojih se vodi postupak naplate dospjelih nepodmirenih obveza prema proračunu ili zaposlenicima, dok po ranijem Zakonu o financiranju političkih stranaka, nezavisnih lista i kandidata utužene neisplaćene obveze radnicima nisu bile prepreka doniranju političarima, jer se branilo samo doniranje tvrtkama i pojedincima “protiv kojih se vodi postupak za naplatu dospjelih, a nepodmirenih obveza prema Republici Hrvatskoj ili prema jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave”.
“Obilaznice” ograničenja
Prema novom zakonu, donacije namijenjene kampanji za, primjerice, listu stranke za Gradsko vijeće uplaćivat se na račun stranke, dok će se donacije namijenjene promidžbi kandidata iste stranke za gradonačelnika uplaćivati na njegov posebni račun.
– Stranački kandidati za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana dužni su otvoriti poseban račun za izbornu promidžbu na koji im stranka može uplaćivati iznose bez ograničenja. To znači da prema stranci vrijedi limit primitka donacije od pojedinog donatora; fizičke ili pravne osobe, ali za stranku nema ograničenja za uplatu na račun svog kandidata, osim limita potrošnje za izbornu promidžbu. Dakle, stranka će financirati izbornu promidžbu svojih lista s posebnog računa stranke na kojem će prikupljati donacije za promidžbu u okviru dopuštenog iznosa potrošnje za promidžbu i ograničenja, a stranački kandidati za neposredno birane dužnosnike otvorit će svoj poseban račun na koji će im stranka uplaćivati sredstva za promidžbu, navodi Lovrin.
Zakon nalaže da izvješće kandidata o donacijama treba sadržavati i podatke o donacijama koje je primila politička stranka. Ova odredba, kako na upit odgovara Podolnjak, ipak nije osigurač koji bi spriječio stranku da zaobiđe limit donacije tvrtke jednom kandidatu na lokalnim izborima koji iznosi 30.000 kuna u slučaju u kojem je ta tvrtka, poštujući godišnje ograničenje, stranici donirala maksimalnih 200.000 kuna.
– U raspravama o Zakonu na sjednici Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav bilo je istaknuto da je praktički nemoguće odvajati financiranje izborne promidžbe za kandidata za lokalne izvršne dužnosti i za predstavničko tijelo, kao što će biti vrlo teško odvajati financiranje izborne promidžbe za županijsku i općinsku, odnosno gradsku razinu od strane neke političke stranke, zbog toga što će se njezini kandidati često pojavljivati zajedno na skupovima ili u medijima u promidžbenim materijalima, pa bi bilo praktički nemoguće utvrditi što se i u kojem omjeru financira u takvim situacijama. Kada neka pravna osoba donira 200.000 kuna određenoj političkoj stranci, ta stranka doista može sva ta sredstva, koja su dio mase sredstava kojima stranka raspolaže na svom žiro-računu, iskoristiti na način da ih doznači na poseban žiro-račun jednog kandidata za, primjerice, gradonačelnika ili župana, ili na žiro-račun više stranačkih kandidata. Na taj način indirektno se može zaobići zakonski limit prema kojem pravna osoba ne može donirati nekom kandidatu više od 30.000 kuna. Ono što se ne može direktno donirati, moguće je provesti indirektno. Naravno, pod uvjetom da postoji prešutni ili nepisani sporazum donatora i političke stranke, pojašnjava Podolnjak.
Nezavisni u nepovoljnijem položaju
Limit za pravne osobe od 30.000 kuna na lokalnim izborima stranke će moći zaobići i primajući donacije u neizbornim godinama. Donacija tvrtke nominalno dana za financiranje redovnih aktivnosti stranke na račun stranačke središnjice u godini koja prethodi izbornoj bit će, po svemu sudeći, promatrana kao imovina stranke, to jest kao nepotrošena sredstva prenesena iz ranijeg razdoblja. Uz to što se ovim zaobilazi odredba o limitiranju donacija, time se političke stranke stavljanju u znatnije povoljniji položaj u odnosu na nezavisne kandidate i liste, s obzirom na to da će nezavisni moći primati donacije tek nakon otvaranja posebnog računa koji smiju otvoriti najranije godinu dana prije roka predviđenog za održavanje izbora.
– Stranke jesu u povoljnijem položaju u odnosu na nezavisne liste i kandidate, jer sredstva donacija mogu primati neprekidno, a nepotrošena sredstva iz jedne godine mogu prebaciti u sljedeću. Tako u jednom četverogodišnjem parlamentarnom mandatu stranka od određene pravne osobe može primiti ukupno 800.000 kuna, dok će nezavisna lista koja se želi natjecati na parlamentarnim izborima moći dobiti 100.000 ili 200.000 kuna, ovisno o tome hoće li kroz dvije kalendarske godine dobiti donaciju od 100.000 kuna, napominje Podolnjak.
Mogući prostor za nadigravanje limita donacije za pravne osobe otvoren je i u zakonskoj odredbi koja jednako strankama, kao i nezavisnim kandidatima i listama, omogućuje da prihode ostvaruju i od izdavačke djelatnosti i prodaje propagandnog materijala. Nije jasno kako će se, naime, tretirati hipotetička situacija u kojoj bi tvrtka, uz dopuštenu donaciju od 30.000 kuna kandidatu za gradonačelnika, otkupila i određenu količinu njegovih propagandnih brošura te njegovih knjiga. Do sada na lokalnim izborima na području Zadarske županije nije zabilježeno objavljivanje knjiga u izborne svrhe, no to je primjerice učinio HNS-ovac Radimir Čačić s publikacijom jasne predizborne namjene “Ostvarenja”.
– Odgovor na ovo pitanje ovisio bi načelno o tome smatra li se knjiga određenog kandidata promidžbenim materijalom. U prirodi promidžbenog materijala je da se biračima daje besplatno. U konkretnom slučaju, ako bi neka tvrtka, primjerice, otkupila 100 knjiga od nekog kandidata i ako bi novac uplatila na račun stranke ili kandidata, zavisi tko je izdavač knjige, smatram da bi se radilo o donaciji, koja spada u ograničenja propisana čl. 11. Zakona, ističe Podolnjak.

 LIMITI FINANCIRANJA KAMPANJA NA LOKALNIM IZBORIMA

Petsto tisuća kuna smjet će potrošiti kandidati na izborima za gradonačelnika Grada Zagreba, 400.000,00 kuna na izborima za župana, gradonačelnika velikog grada i grada sjedišta županije, dakle i na izborima za gradonačelnika Zadra, odnosno župana Zadarske županije, 250.000 kuna kandidati na izborima za gradonačelnika i općinskog načelnika u gradovima i općinama s više od 10.000 tisuća stanovnika, 100.000 oni u gradovima i općinama koje imaju između tri i deset tisuća stanovnika te 50.000 kuna kandidati u gradovima i općinama s manje od do 3.000 stanovnika. Liste za Županijsku skupštinu smjet će u kampanju potrošiti 400.000 kuna, a liste u općinama i gradovima jednak iznos koji je dopušten kandidatima za gradonačelnika i načelnika u tim jedinicama lokalne samouprave. Pritom će kandidati za župana, gradonačelnika i načelnika općine biti dužni do roka propisanog za predaju kandidatura javno objaviti na svojim internetskim stranicama ili u lokalnom dnevnom tisku okvirne podatke o visini i izvoru vlastitih sredstava koja namjeravaju utrošiti za izbornu promidžbu.
Izjednačavanje potrošnje u kampanji lista za predstavnička tijela s potrošnjom kandidata za dužnosti izvršne vlasti usvojeno je amandmanom “u zadnji čas”. Prijedlog zakona je, naime, sadržavao odredbu koja je za liste koje se natječu za mjesta u županijskom skupštinama, gradskom i općinskim vijećima, prvotno predviđala potrošnju od svega 50.000 kuna.

 PREFERENCIJE MEDIJA MOGUĆE, ALI – JAVNE

Prilikom donošenja Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe saborski zastupnici su usvojili i jedan od prijedloga GONG-a te je u zakon ušla odredba po kojoj su “subjekti koji pružaju usluge medijskog oglašavanja izborne promidžbe dužni Državnom izbornom povjerenstvu dostaviti cjenik usluga oglašavanja”. Ova bi odredba trebala biti osigurač od prikrivenog preferiranja pojedinih stranaka ili kandidata od strane medija u kojem zakupljuju oglas. No s obzirom na to da istodobno nije prihvaćen GONG-ov prijedlog po kojem se “oglašavanje tijekom izbornih kampanja ne bi se smjelo dogovarati, naručivati i plaćati putem marketinških agencija, već izravno između medija i stranke ili kandidata pod uvjetom javno dostupnih cjenika”, prostor za preferiranje ostaje otvoren kroz poslovni odnos agencije i medija. Novi zakon izrijekom traži da političke stranke, nezavisne liste i kandidati javno objave iznos cijene i iznos ostvarenog popusta u cijeni za medijsko oglašavanje izborne promidžbe, što mora biti prikazano na računu.
Medijsko “zauzimanje strane” u korist pojedinog kandidata na lokalnim izbora ne bi, međutim, trebalo biti vrjednije od 30.000 kuna, s obzirom da novi zakon donacijom smatra i “pružanje usluga ili davanje proizvoda bez naplate u svrhu potpore i promicanja političkog djelovanja” te je limit od 30.000 kuna koji se odnosi na donacije pravnih osoba na lokalnim izborima primjenjiv i na medijsko oglašavanje.