Četvrtak, 18. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

13 C°

Cestovni huligani ugrožavaju i sebe i druge

09.04.2011. 22:00
Cestovni huligani ugrožavaju i sebe i druge


Najveći broj prometnih nesreća događa se zbog neprilagođene brzine jer, nažalost, među vozačima vlada uvjerenje da će se ako se poštuju ograničenja brzine, uvijek kasniti, što nije točno. Vožnja pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova produžuje put reagiranja vozača kao i kompletan zaustavni put vozila u nekoj prometnoj situaciji, kaže Leonardo Dražević
S dolaskom ljetnih mjeseci povećavaju se i gužve u prometu, osobito u turističkim središtima. Razlog je to zbog kojeg je prije početka sezone vozače potrebno upozoriti na povećan oprez, na važnost strogog poštovanja prometnih pravila i propisa radi zaštite sebe i ostalih sudionika u prometu. Ovog su problema, s kojim se iz godine u godinu suočavaju, Zadrani itekako svjesni, ali ipak gužve u prometu, nervoza vozača i povećan broj prometnih nesreća u ljetnom su razdoblju redovita pojava.
Opasne autoceste
Upravo o ovom problemu govori Leonardo Dražević, vlasnik autoškole “As”, ukazujući na najčešće pogreške vozača te na sve one načine na koje vozači sami mogu doprinijeti većoj sigurnosti u prometu.
– Uskoro će turistička sezona, broj vozila na cestama će se znatno povećati pa se očekuje povećanje broja prometnih nesreća kao i dosadašnjih godina. Gužve, zbog kojih se na pojedinim mjestima stvaraju ‘uska grla’, popraćene velikim vrućinama uzrokuju nervozu vozača i manjak koncentracije, što povećava mogućnost prometnih nesreća. Ipak, nedvojbeno je da mi sami itekako možemo spriječiti stradanje na hrvatskim cestama, a trebamo samo detektirati razloge zbog kojih se prometne nesreće događaju, kaže Dražević, napomenuvši da je porazno što na autocestama, koje se smatraju najsigurnijim cestama, u Europi godišnje pogine preko tri tisuće ljudi.
Kako navodi Dražević, hrvatski vozač je u pravilu jako vješt i dobar vozač, jer velika većina jako dobro poznaje prometna pravila. No, kako kaže, iako je manji broj onih koji spadaju u loše vozače, cestovne huligane koji ugrožavaju sebe i druge, o njima se više govori jer upravo takvi predstavljaju problem u prometu.
– Najveći broj prometnih nesreća događa se zbog neprilagođene brzine jer, nažalost, među vozačima vlada uvjerenje da će se ako se poštuju ograničenja brzine, uvijek kasniti, što nije točno. Također, vožnja pod utjecajem alkohola, opojnih droga ili lijekova produžuje put reagiranja vozača kao i kompletan zaustavni put vozila u nekoj prometnoj situaciji. Nezaustavljanje na žutom i crvenom svjetlu na semaforu uzrokuje prometne nesreće koje najčešće završavaju tragično, kaže Dražević, napominjući da u društvu vlada krivo uvjerenje da se polaže vozački ispit, kao i da je potrebno vezati se sigurnosnim pojasem ili nositi zaštitnu kacigu kod vožnje motociklom isključivo zato da bi se izbjegle novčane kazne.
Napomenuo je da niska razina prometne kulture kod vozača može uzrokovati prometnu nesreću, a to je, primjerice, nepotrebno korištenje zvučnih znakova što stvara previše buke i dekoncentrira vozače, kao i oduzimanje prednosti na raskrižjima, agresivno ponašanje i slično.
Defenzivan vozač
Vozači, kako kaže, iako su položili vozački ispit nakon nekog vremena zaborave naučeno, pa se tako iz svakodnevnih razgovora među njima vidi da samo rijetki znaju da, primjerice, znak ograničenja brzine na cesti vrijedi samo do idućeg raskrižja, a ne sve do nekog idućeg znaka ograničenja, kako vozači uglavnom smatraju.
– Potrebno je spomenuti i problem mladih vozača, onih u dobi od 16 do 24 godine, koji vrlo često sudjeluju u prometnim nesrećama, jer nerijetko krše prometna pravila i propise. Nažalost, prometne nesreće u toj dobnoj skupini najčešće rezultiraju smrtnim posljedicama. Mladi moraju biti svjesni da kad polože vozački ispit, nisu “gotovi” vozači, već dosta znanja dolazi s iskustvom. Do tad moraju biti oprezniji od ostalih vozača, naglasio je Dražević, ističući da u prometu treba biti defenzivan vozač, odnosno odgovoran, kulturan, tolerantan, miran i staložen.
Dobar vozač, kako kaže Dražević, nije onaj koji se ne boji riskirati, koji je spreman voziti brzo u neprilagođenim uvjetima, nego onaj vozač koji zna izbjeći prometne nesreće te svojim postupcima u prometu ispravlja i tuđe pogreške i na taj način čuva i sebe i ostale sudionike u prometu. Zanimljiva je, stoga, da su, vodeći se ovom definicijom, žene evidentno bolji vozači.
– Neposredno prije ljetnih mjeseci valja upozoriti i na povećan broj motociklista i biciklista na cestama pa osobitu pozornost treba obratiti na njih, koji su vrlo često manje uočljivi. Treba znati da za sigurnu vožnju motociklistima nije dovoljna samo zaštitna kaciga nego i zaštitna jakna, hlače, čizme ili cipele i naočale, kaže Dražević te dodaje da, prema njegovu mišljenju, nije dovoljno samo sankcionirati vozače novčanim kaznama, zabranama i ograničenjima, nego bi, s druge strane, trebalo uvesti nagrade za dobre vozače, poput, primjerice, vozača godine, vozača mjeseca i slično.


 NAJODGOVORNIJI ČOVJEK


Na temelju analize statističkih podatka nekih prometnih stručnjaka utvrđeno je da je za prometnu nesreću odgovorno nepravilno ponašanje čovjeka u čak 85 posto slučajeva, stanje prometnice, uvjeti i vremenske prilike u 10 posto, a tehnički propusti i slično u pet posto slučajeva.




 LJETI NAJVIŠE NESREĆA


Broj nesreća tijekom dana povećava se usporedno s povećanjem gustoće prometa, najviše prometnih nesreća se događa između 12 i 20 sati i to oko 50 posto nesreća. Od ukupnog broja prometnih nesreća više od 60 posto se događa tijekom dana. Prema podacima, najviše nesreća je petkom i subotom. Tijekom godine najviše nesreća je u srpnju, kolovozu i lipnju zbog povećanog turističkog i tranzitnog prometa.


 DEFINICIJA PROMETNE NESREĆE


Prometnom nesrećom smatra se nesreća na cesti u kojoj je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojoj je poginula ili ranjena najmanje jedna osoba, ili više njih, ili je preminula od posljedica prometne nesreće u roku od 30 dana, ili je izazvana materijalna šteta.