Najbolje što otoci nude

Svoje izvorne i kvalitetne autohtone proizvode s geslom “Čarolija hrvatskih otoka” prezentirali su i proizvođači s otoka Zadarske županije

Od stotinu proizvođača čiji proizvodi nose oznaku Hrvatski otočni proizvod (HOP) u organizaciji Ministarstva mora, prometa i veza na Uskrsnom sajmu u Zagrebu na Trgu bana Josipa Jelačića nazočilo je tridesetak prezentatora i proizvođača. Svoje izvorne i kvalitetne autohtone proizvode s geslom “Čarolija hrvatskih otoka” prezentirali su žitelji zadarskih otoka poput, Paga, Ugljana, Dugog otoka…
RZ “Ribarska sloga” iz najribarskijeg mjesta na području Lijepe naše, Kali na otoku Ugljanu, ponudila je “zdravljak” na tanjuru, namirnice s najviše omega 3 masne kiseline koja dokazano djeluje na zdravlje. U tu kategoriju ubrajaju se marinirani inćuni u ulju, slana srdela u ulju, fileti inćuni u ulju, fileti inćuni s kaparama i masline punjene inćunima.
Prvoklasni sirevi
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nikice Žampere iz Žmana predstavilo je svoje ekstradjevičansko ekološko maslinovo ulje i kozji sir Golija. Specifičnost ovog dugootočkog sira je u preradi i specifičnom okusu kojeg daje premazivanje tekućim voskom nakon sušenja. Obitelj Žampera je svojom profesionalnošću objedinila ove dvije tradicije i njegovala dva vrhunska proizvoda.
Sirevi Pramenko, Dalmatinac, Primorac, Trapist, uz dodatak ovčje skute, pristigli su u Zagreb iz pogona Paške sirane. Za desert Skuta, odnosno albumirski sir proizveden iz sirutke koja je ostatak u proizvodnji ovčjeg sira, čuli su napokon i Zagrepčani.
Čuvena sirana Gligora iz Kolana proizvodi liniju sireva koja mami zaljubljenike posebnih ukusa, poput onog tvrdog sira iz miješanog kravljeg i ovčjeg mlijeka koji zrije tri do šest mjeseci, lagano pikantnog okusa i mirisa te svojstvene arome. Kao dokaz kvalitete i izvornosti proizvodnje Paškog sira je dopuštenje Europske unije za izvoz sira u zemlje članice EU.
Oživljena tradicija
Saljski Mardešić ponudio je sardinu u maslinovom ulju i friganu srdelu kao revitalizirani proizvod koji se počeo proizvoditi šezdesetih godina prošlog stoljeća. Međutim, frigana srdela je zbog veće industrijalizacije nakon 20 godina proizvodnje pala u zaborav. Proizvod je ponovno uveden kako bi se očuvala i oživjela polustoljetna tradicija.
Projekt Pažanke Ljiljane Festini da u slikovnicama ukoriči
kulturno-povijesnu tradiciju vrijedan je pokušaj da se za najmlađe sačuva u memoriji pregršt događaja povezanih uz otok Pag, a kroz glavne junake, solinarku, malu ribu koja živu u moru visoke slanosti, uz bazene solane, kao i pticu kuliku, koja je pred izumiranjem, jer na Pagu postoji još samo dvadesetak parova. Osim toga, kako nam je pojasnila Paškinja Festini, njezine dvojezične slikovnice govore o unikatnosti života otoka i o njegovoj bogatoj prošlosti poput paške čipke, solarstva, paškog jezera, ljekovitog bilja, baškotina, narodne nošnje…

 HRVATSKI OTOČNI PROIZVOD

Ministarstvo mora, prometa i veza je početkom 2007. godine pokrenulo projekt vizualnog označavanja otočnog proizvoda “Hrvatski otočni proizvod” s namjerom poticanja otočnih proizvoda u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda.
Europska unija pridaje veliki značaj proizvodnji tradicionalnih proizvoda, vezano uz poticanje ruralnog razvoja. Upravo, na području hrvatskih otoka postoji veliki broj autohtonih, visokokvalitetnih proizvoda koji mogu postati značajan izvozni brand.
Otočni proizvođači su potaknuti da kroz samozapošljavanje stvaraju proizvode natprosječne kvalitete i ostaju na našim otocima, a potrošači se susreću s novim proizvodima u čiju su se izvornost već uvjerili. Oznaku kvalitete “Hrvatski otočni proizvod” do sada je dobilo stotinu otočnih proizvođača s 252 proizvoda, odnosno proizvodnih linija.