Tražio bolovanje do penzije, upućen kontroli HZZO-a

Slika korisnika admin
Daniel KASAP

Da je 63-godišnji pacijent u stanju otvoreno tražiti od liječnika da ga drži bez osnove na bolovanju pune dvije i pol godine, odnosno do mirovine, teško je za povjerovati. Upravo se s takvim zahtjevom u osječkom Domu zdravlja pojavio jedan Osječanin, a prema riječima ravnatelja dr. Rudike Gmajnića, ovo nije izdvojen slučaj. Dakako, dugotrajnih bolesti radi iste dijagnoze ima, a svi kojima je to sumnjivo krive liječnike.

- Liječnici su u nezavidnoj situaciji, jer najčešće nas pacijenti, administracija i općenito javnost doživljavaju kao one koji odlučuju o bolovanjima. Obiteljska medicina općenito se okrivljuje za veliku stopu bolovanja, posebice kada je riječ o dugotrajnim izbivanjima s posla, ali o tome ne odlučuju liječnici nego HZZO, točnije njihovi kontrolori, kaže dr. Gmajnić.

Pojašnjava da obiteljski liječnik može pravdati bolovanje po određenoj dijagnozi, no ne preko razdoblja od sedam ili 14 dana, odnosno najviše nekoliko tjedana što vrijedi za najteže operacije. Konačna odluka o produljenju bolovanja je na kontrolorima HZZO-a, a pacijenti su ti, kaže dr. Gmajnić, koji traže produljenja bolovanja i to uglavnom zbog socijalne situacije, odnosno ostanka bez posla kako bi na bolovanju ostvarili svoja prava.

Loše je, upozorava dr. Gmajnić, što su liječnici etiketirani kao odgovorni za visoke stope bolovanja. Događa se, tvrdi dr. Gmajnić, da pacijenti nakon što iscrpe vrijeme bolovanja po jednoj dijagnozi traže otvaranje bolovanja po drugoj, što je, ocjenjuje, neprihvatljivo. "Ne mogu povjerovati da je pacijent imao takvu nesreću da boluje od jedne bolesti tri godine, a onda se dan uoči povratka na radno mjesto teško razboli od druge bolesti. Mi odmah konzultiramo HZZO, a svaki pacijent ima mogućnost prigovora. Kad smo iscrpili mogućnost bolovanja mi ga pošaljemo u HZZO i nismo odgovorni za sve više stope bolovanja" naglašava dr. Gmajnić.

Kategorija: 
Tag: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno