»Može li jedan pijanist uopće izbjeći Beethovena?«

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika isikiric
KONCERTNI URED ZADAR Marijan Đuzel izvodi Tri posljednje sonate
Autor: 
Nikad nisam trebao obljetnicu ili okruglu brojku vezanu uz Beethovena da bih slavio njegovo stvaralaštvo. Njegov je opus u mojem profesionalnom umjetničkom djelovanju uvijek bio najzastupljeniji. Bilo mi je nadasve prirodno, i još uvijek jest, birati recitalske programe u potpunosti posvećene ovom geniju čovječanstva, započinje Đuzel
Istaknuti hrvatski pijanist mlađe generacije, Marijan Đuzel

 Istaknuti hrvatski pijanist mlađe generacije, Marijan Đuzel, koji je već oduševio zadarsku publiku svojim nastupima, izvest će poznata Beethovenova djela u četvrtak u 20 h u Svečanoj dvorani Sveučilišta u Zadru.
- Nikad nisam trebao obljetnicu ili okruglu brojku vezanu uz Beethovena da bih slavio njegovo stvaralaštvo. Njegov je opus u mojem profesionalnom umjetničkom djelovanju uvijek bio najzastupljeniji. Bilo mi je nadasve prirodno, i još uvijek jest, birati recitalske programe u potpunosti posvećene ovom geniju čovječanstva, započinje Đuzel i nastavlja o tome kako se kao dijete susreo s Beethovenovom glazbom.

Očaran snagom Beethovenove glazbe

- Često me pitaju otkud dolazi toliki afinitet prema Beethovenu. Na to pitanje mi je u isto vrijeme i lako i teško dati odgovor. U mojim prvim susretima s klasičnom glazbom i klavirom, preplavio bi me nekakav čudesan osjećaj kad bi moja sestra svirala Beethovenove Varijacije u G-duru, kad bi nam učiteljica glazbenog odgoja u osnovnoj školi u Imotskom pustila Devetu simfoniju, kad sam nakon nekoliko mjeseci učenja klavira za domaću zadaću dobio Sonatinu u F-duru, te kad sam na koncu, oko četrnaeste godine, slušajući na CD-u austrijskog pijanista Paula Baduru-Skodu u tumačenju sonata iz opusa 2, shvatio da će Beethovenova glazba vrlo vjerojatno biti dio moje svakodnevice. Sigurno je da nisam jedini pijanist koji je ostao očaran snagom Beethovenove glazbe. Uostalom, može li jedan pijanist uopće izbjeći Beethovena, pita se istaknuti pijanist.
Hans von Büllow, veliki pijanist i dirigent, prvi koji je u cijelosti izveo 32 Beethovenove klavirske sonate, rekao je da su preludiji i fuge J. S. Bacha Stari zavjet, a Beethovenove sonate Novi zavjet za svakog pijanista. Beethoven je nakon genijalnog Mozarta, kad se činilo da su kreativnost i savršenstvo dosegnuli vrhunac, pronašao svoj put. Otvorio je vrata velikim romantičarima i skladateljima dvadesetog stoljeća. Nije bio najveći prirodni talent, ali je bio najveći revolucionar, najkreativniji u smislu novog sadržaja i oblika. Beethoven je bio prvi skladatelj koji je pokušao precizno odrediti i usmjeriti interpretaciju svojih djela zapisujući doslovno sve - artikulaciju, dinamiku, akcente, agogiku, a u djelima za klavir često i pedalizaciju i prstomet. Njegova izražajnost i osebujnost, kao i jednostavnost i dopadljivost, ali i krajnja profinjenost i složenost njegovih djela čini Beethovena idealom i nadahnućem sve do danas.

Teške unutarnje borbe

Beethoven je između 1820. i 1822., u dobi od oko 50 godina, u potpunosti gluh, istovremeno radio na posljednje tri klavirske sonate. Muzikolog Louis Lockwood opisuje ih kao iznimno originalna, neovisna, u potpunosti ostvarena remek-djela.
Sonata u E-duru, op. 109, nakon dvije izrazito virtuozne i monumentalne sonate iz opusa 101 i 106, donosi mirniji ugođaj. Stavak Prestissimo u e-molu nakratko razbija tu mirnoću, no posljednji stavak, tema s varijacijama nalik sarabandi, s oznakom Gesangvoll, mit innigster Empfindung (pjevno, s najsrčanijim izrazom), vraća nas u dostojanstveni, uzvišeni Beethovenov lirizam. Vrlo je izgledno da je Beethoven ovdje bio inspiriran formom Bachovih Goldberg varijacija.
Kako tumači Đuzel, Sonati u As-duru iz opusa 110, Beethoven prolazi kroz teške unutarnje borbe - od patnje i očaja u potresnim odjeljcima Arioso dolente, do slavljenja života i pobjede čovječanstva u religiozno inspiriranim fugama, te finalu sonate s jasnom trijumfalnom notom. Središnji Allegro molto svojom banalnošću i grubošću savršeno beethovenovski razbija tu nadmoćnu, nadnaravnu količinu ljubavi koju Beethoven donosi kroz prvi stavak Moderato cantabile molto espressivo, s dodatnom oznakom con amabilita (s nježnošću).

Posveta Mihovilu Karuzi

Veličanstvenu trilogiju Beethoven zaokružuje Sonatom u c-molu, op. 111. Nakon dramatičnog stavka Maestoso – Allegro con brio ed appassionato, još jednog fantastičnog primjera korištenja c-mola nakon Patetične sonate, Pete simfonije, Sedme violinske sonate i Trećeg klavirskog koncerta, potreban mu je bio još samo jedan stavak da kaže »zbogom« sonati kao tradicionalnom glazbenom obliku. Beethovenov rastanak od sonate najbolje je opisao Thomas Mann u romanu Doktor Faustus: »… Treći stavak? Novi pristup? Povratak nakon ovog rastanka - nemoguće! Dogodilo se da je sonata u drugom, ogromnom stavku došla do kraja, do kraja bez ikakvog povratka. A kad je rekao ‘sonata’, mislio je ne samo na ovu u c-molu, već i na sonatu općenito, kao vrstu, kao tradicionalni oblik umjetnosti; i sama je bila ovdje na kraju, dovedena do svog kraja, ispunila je svoju sudbinu, razriješila se, otišla - gesta oproštaja od D-G-G motiva, utješena Cis-om, također je bila odlazak, sjajan kao i cijeli komad, oproštaj od sonatne forme…«.
- Imao sam sreću što sam na Beethovenovim partiturama u posljednjih desetak godina radio s nekoliko istaknutih znalaca i tumača Beethovenova opusa – Dubravkom Tomšič, Đorđem Stanettijem, Janom Jiračekom i Aleksandrom Madžarom.
Zahvaljujem se Koncertnom uredu u Zadru na čelu s dragom kolegicom Melitom Ivković, što su prihvatili moj projekt s Beethovenovim posljednjim sonatama, a ovaj koncert posvećujem Mihovilu Karuzi, izuzetnom violončelistu koji nas je nedavno prerano napustio, a koji će zauvijek živjeti u našim srcima, zaključuje Marijan Đuzel.


Impresivan životopis

Pijanist Marijan Đuzel (1990.) stekao je osnovno glazbeno obrazovanje u svom rodnom gradu Imotskom, gdje je u glazbenoj školi učio klavir kod Alenke Milano i rog kod Ivana Glibote. Gimnaziju i srednju školu (klavir u klasi Kosovke Čudine) završio je u Splitu. Klavir je diplomirao na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji kao student Đorđa Stanettija. Studirao je i na Akademiji za glasbo u Ljubljani u klasi Dubravke Tomšič, te je bio student Universität für Musik und darstellende Kunst Wien (klasa Jana Jiračeka von Arnima). Svoja pijanistička znanja usavršio je na Koninklijk Conservatorium u Bruxellesu kod Aleksandra Madžara.
Godine 2013. na 14. međunarodnom pijanističkom natjecanju Beethoven u Beču, između 259 kandidata plasirao se u polufinale među trinaest najboljih natjecatelja te održao recital u dvorani Brahms bečkog Musikvereina. Imao je zapažen nastup i na natjecanju Beethoven u Bonnu 2017. godine. Za uspjehe tijekom studija primio je Dekanovu nagradu (2010.) te Rektorovu nagradu Sveučilišta u Zagrebu za izvedbu Petog Beethovenovog koncerta za klavir i orkestar uz Zagrebačku Filharmoniju (2012.).
U prosincu 2018. hrvatska diskografska kuća Croatia Records objavila je Đuzelov prvi solistički album pod nazivom Virtuoso collection: Marijan Đuzel (live), snimljen uživo na koncertu u Hrvatskom glazbenom zavodu, s izborom skladbi Beethovena (sonata iz op. 106, »Hammerklavier«), Schumanna, Bartóka i Davorina Kempfa.
Laureat je brojnih natjecanja - Zlatko Grgošević u Sesvetama, Mladi virtuozi u Zagrebu, Grand Prix Lions kluba Rijeka, EPTA u Osijeku, Ferdo Livadić u Samoboru i dr. Pobijedio je na 49. Tribini mladih glazbenika Darko Lukić u Zagrebu.
Nastupao je uz Zagrebačku filharmoniju, Zagrebačke soliste, Simfonijski orkestar HRT-a, Koninklijke Muziekkapel van de Belgische Gidsen, Zadarski komorni orkestar, orkestar Opere HNK-a iz Splita, te surađivao s uglednim dirigentima i komornim glazbenicima kao što su Pierre-Andre Valade, Nil Venditti, Robert Lehrbaumer, Evgenia Epshtein, Ivan Đuzel, Mate Đuzel, Veton Marevci, Hari Zlodre, Yves Segers, Koenraad Hofman i drugi. Održao je recitale u Hrvatskoj i inozemstvu (Austrija, Belgija, Italija, Njemačka, Španjolska, Švicarska, SAD, Tajland). Nastupao je i na poznatim hrvatskim festivalima i ciklusima koncerata, kao što su Dubrovačke ljetne igre, Splitsko ljeto, Glazbene večeri u Sv. Donatu, Hvarske ljetne priredbe, Glazbeni umjetnici Zagrebu, Festival Sv. Marka, Koncerti u Eufrazijani, Koncertna sezona Zadar, Piano Loop Festival, Rapske glazbene večeri, Memorijal Darko Lukić u Osijeku, Svibanjske glazbene večeri u Šibeniku i Rovinj Art&More. Bio je stipendist Zaklade Dr. Ing. Dino Škrapić, MBA. Umjetnički je direktor Međunarodne ljetne škole Ardea u Čapljini, a odnedavno je zaposlen na Muzičkoj akademiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli kao asistent klavirskog odsjeka.


Program

LUDWIG VAN BEETHOVEN
(1770 – 1827)
SONATA U E-DURU, OP. 109, BR. 30
Vivace ma non troppo — Adagio espressivo
Prestissimo
Gesangvoll, mit innigster Empfindung. Andante molto cantabile ed espressivo
SONATA U As-DURU, OP. 110, BR. 31
Moderato cantabile molto espressivo
Allegro molto
Adagio ma non troppo – Allegro ma non troppo
SONATA U C-MOLU, OP. 111, BR. 32
Maestoso – Allegro con brio ed appassionato
Arietta: Adagio molto semplice e cantabile
 

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno