Umjesto ekološkog problema – isplativo gorivo

Za cjelokupan proces zagrijavanja stambenog prostora od 110 kvadratnih metara u Dalmaciji, s pretpostavkom pet mjeseci loženja, domaćinstvu je potrebno 1333,33 kilograma koštica maslina
Milan Novoselić, dipl. ing. i profesor strojarstva održao je u Pučkom otvorenom učilištu “Dom na žalu” predavanje “Biomasa od masline – obnovljivi izvor energije” u kojem je prikazao mogućnosti visoke energetske iskoristivosti biomase od maslina koja danas umjesto da se koristi, uglavnom predstavlja ekološki problem.
– Biomasu od maslina čine ostaci od prerade maslinovih plodova i granje od obrezivanja stabala maslina. Komina – koščice i murka čine ostatak od prerade maslinovih plodova. Komina – koščica se usitnjuje, ako takva ne izlazi iz uljare, u oblik prašnasto-zrnaste mase ili se briketira u male brikete – pellete. Granje od obrezanih stabala masline se usitnjuje u sjeckalicama u slobodno – kolabrirajuću biomasu, odnosno triješće. Ovako pripremljenom biomasom mogu se ložiti: peći, kalijeve peći, kotlovi za centralno grijanje i kotlovi u termocentralama. Osim toga komina – koščice, murka i usitnjeno granje mogu se koristiti za napajanje gasifiktura – rasplinjača za proizvodnju bioplina, kazao je Novoselić dodavši kako danas u našoj zemlji biomasa od maslina predstavlja veliki problem jer maslinari granje uglavnom spaljuju u maslinicima, a uljare koščicom i murkom onečišćuju okoliš. Dakle, tko bi ih koristio kao energente dobio bi ih besplatno, dok u Europskoj uniji komina-luščice koštaju od 5 do 7 eura za kvintal, a pelletes oko 23 eura.
Novoselić je nadalje istaknuo kako biomasa od masline spada u obnovljive izvore energije i ne zagađuje atmosferu stakleničkim plinovima kao fosilna goriva jer ugljični dioksid (CO2) – staklenički plin kao produkt sagorijevanja biomase masline, sama biljka – maslina uzima za svoj rast, a ispušta kisik (O2). Toga nema kod izgaranja fosilnih goriva to jest ugljena, nafte i plina. Na predavanju su prikazani procesi dobivanja biomase od masline kao kemijsko tehnološke te energetske karakteristike ovog proizvoda kao goriva. Predočeni su i različiti strojevi koji su potrebni u proizvodnji maslinove biomase i bio plina koji se od nje proizvodi, a koji su u upotrebi u Italiji, Španjolskoj, Švicarskoj i Austriji. U Hrvatskoj se inače, godišnje proizvede 200.000 tona komine s tendencijom porasta zbog obnove maslinarstva, no ona nije prepoznata kao isplativo gorivo.
Predstavljena je i računica po kojoj je za cjelokupan proces zagrijavanja stambenog prostora od 110 kvadratnih metara u Dalmaciji s pretpostavkom pet mjeseci loženja, domaćinstvu potrebno 1333,33 kilograma koštica što odgovara urodu osamdeset do sto stabala maslina. No, Novoselić je naglasio i da se slobodno kalibrirajući biomasa može u sjeckalicama proizvesti od grana bilo kojih stabala, a posebno od makije, kojom je priobalje uglavnom pošumljeno. Makija, odnosno nisko raslinje u priobalju Mediterana je bila glavni energent u seoskom domaćinstvu za kuhanje i grijanje sve do polovine prošlog stoljeća.