Syrah i Granache via Nadinsko blato

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika asaric
Koje su naraširenije sorte grožđa na svijetu, odakle su, čemu služe i imamo li ih (2)
Nadin je prvi hrvatski »udomitelj« sorte Grenache (Granacha), koji je godinama služio za proizvodnju Benkovačkog Rosea (prvog u državi), te Syraha (Shiraza) koji nam je, u izvedbi Korlata, donio prvo i za sad jedino zlato s londonskog Decantera
Damir MARIČIĆ
Na prvoj svečanosti početka berbe u Zadarskoj županiji brao se syrah, a ovdašnji je inače pri posađen u Hrvatskoj

Nakon što smo u prethodnom nastavku predstavljanjem najraširenijih sorti grožđa na svijetu, nevezano jesu li vinska ili ne, i predstavili Kyoho, Cabernet Sauvignon i Sultaninu, Merlot, pa Tempranillo i Airen i svijetom najrašireniji - Chardonnay, evo nas na preostalih šest od 13 velikih.

Syrah - uzdanica Rhone okrunjena u Australiji

Syrah je crna sorta iz doline rijeke Rhone, mahom neprepoznatljiva u nazivu francuskih vina (najviše ga je u vinima naziva Hermitage, Châteauneuf-du-Pape, Cotes du Rhone,...- od dominantnog do simboličnog) ali okusno prevažnog udjela. Nakon što je široko sađen u vinogradarskim zemljama Novog svijeta posebno Australiji, stiče reputaciju jednog od vodećih međunarodnih sorti grožđa i vina anglikaniziranog imena Shiraz. Sada je na oko 190 000 ha u 31 državi i svojevrsni je hit konca 20. i 21 stoljeća. U svijetu kasnije sazrijeva nego kod nas, gdje bude spreman i u kolovozu. Upravo u Zadarskoj županiji je prvi značajan nasad imao u Nadinskom blatu. I danas se ovdašnji Syrah ne srami nikog u svijetu, konačno onaj iz 2014. Korlat je donio prvo zlato s Decantera u ovu županiju. Dobrog prinosa i kvalitetnog vina u južnim krajevima daje između 3 i 8 t/ha. Visokih tanina, tamne boje, snažnog tijela i vrhunskih je aroma, kad ne rađa previše. Ovdje ga radi vrlo velik broj vinara samostalno ili u kupažama.

Red Globe (Crveni globus) - 2 stolno grožđe svijeta

S površinom od 165 000 ha, je drugo na svijetu stolno grožđe, a 91% vinograda je u Kini, ali ima ga i u Sjedinjenim Američkim Državama, Španjolskoj, Portugalu, Italiji, Turskoj, Čileu,.. Daje 8 do 30 t/ha. Kažemo drugo stolno, iza Kyoha, s obzirom na namjeru (konzum), jer i Sultana (Sultanina) je po našem određenju vina stolna, ali većinom završava u grožđicama.

Garnacha Tinta (Grenache Noir - Grenaš Crni) - posvojeni francusku Španjolac

Prastara crna sorta iz Španjolske, uvedena u Francusku u srednjem vijeku, pa su je Francuzi dugo svojatali, dok nije DNA analizama potvrđeno da je Španjolac. Francuska i Španjolska rade 87% sorte, makar jako prisutne i u Australiji. U nas je unijeta preko Nadinskog blata, dominantno se i sadi u Ravnim kotarima makar je mnogi mijenjaju drugim recimo plemenitijim sortama. Rijetko se radi jednosortna već kupažira, najpoznatije su kupaže iz Rhone gdje s Syrahom čini kostur kvalitete (uz još sedam drugih manje vrijednih sorti u recimo Chotes du Rhone) i snage vina, U Australiji su čuvene kupaže GSM, neke i iznimno skupe (Penfolds), od Grenacha, Shiraza i Mourvedrea. U nas uz visok rod zadržava visoku razinu šećera. Jednosortni, ako me sjećanje služi, ovdje je prvi napravio Bibich, a radi se i u svijetu, ponajviše u Španjolskoj. Do modernih privatnih vinara, Vinarija Benkovac mahom ga je otkupljivala za Benkovački Rose, prvi i dugo jedini u Hrvatskoj.

Sauvignon Blanc - bijeli plemenitaš

Sauvignon bijeli je francuska sorta bijelog grožđa iz doline Loire i Bordeauxu, a pripetavanje je odakle je izvorno, pa kažmo sa Zapadne Francuske. Veoma cijenjena sorta u svijetu na 123 000 ha, uzgaja se u svim glavnim vinskim zemljama, a najviše uzgajana sorta je na Novom Zelandu, sa gotovo 20 500 ha.
Rano cvjeta li dugo sazrijeva te kasnije dospjeva. Daje 5 do 10 t/ha. Slavu i uspjeh duguje aromi i profinjenosti iako joj ime doslovno znači »bijeli divljak«. Aromatičnost mu je svojestvena a najčešća je na bazgu (zovu), travu ili pokošenu travu (sijeno), pa zelene jabuke, grejp, grašak, šparoge, no nemojte se začuditi i na neobičnosti - mačiju pišalinu ili kremen. U različitim klimatima razvija različite okuse i arome, a smatra se vinom hladnijeg podneblja, posebno voli veće razlike dnevne i noćne temperature, a u vrućim zonama brzo prezrije dajući mutnjikavo »ravno« vino niske kiseline, tupo i jednolično. Zbog toga je uspjeh u proizvodnji vrhunskog Sauvignona bijelog, kojeg ovdje za tržište radi samo Vinarija Bora - Zdravka Žuže iz Podgradine, s vinograda u Islamu Grčkom, okrenutog buri. Kalifornijsko kao i ovdašnje je jačeg tijela i mineralnosti, aromatično ali manje nego u oceanskim i kontinentalnim područjima.
Smatra se da je svježe, dakle kroz godinu, najviše prodavano vino u svijetu, iako ima vrhunskih izvedbi desertnih dugotrajnih vina.

Opća napomena oko uroda

Ovdje nam je napomenuti da kad gledamo potencijalne količine uroda, spominjane u ovim tekstovima, to ne uspoređujemo s našim podnebljem, posebno ne sa kamenim tlima, gdje takav urod nije moguć i gdje većina plemenitih sorti, ako se želi dobiti vrhunsko vino, ostaje oko kilograma. UZ prosječnu sadnju 4.500 panja po ha, je to mahom oko 5t/ha, dok se u svijetu za većinu zaštićenih (vrhunskih) vina dopušta cca 8-10 negdje i 12 t/ha.

Infobox (Okvir):
Trebbiano Toscano (Ugni Blanc) - krivac za Konjak (Cognac)
Ova bijela vinska sorta grožđa je iz Italije (111 000 ha u 2015.) pretežno se uzgaja u Italiji, Francuskoj i Portugalu. U Italiji Trebbiano Toscano (Ugni Blanc u Francuskoj) daje suha bijela vina, a zatim se, jer sam baš i ne vrijedi, miješa, za uravnoteženje zbog njegovog neutralnog okusa, niskog alkohola a jakih kiselina. U Francuskoj se uzgaja do vina s niskim udjelom alkohola (7 do 9%) koja se destiliraju u žestoka pića (konjak i armagnac). Međutim, Bugarska ga uzgaja za proizvodnju stolnog grožđa.
To je sorta kasnog pupanja i cvjetanja (pa dobra podnosi proljetne mrazeve), i ima kasno razdoblje sazrijevanje. Proizvodi vina s visokim udjelom kiselost i niskim alkoholom. Rodna je sorta (između 5 i 20 t/ha).
Od nevolje do kralja svih alkohola
Trebbiano Toscano, ovdje Ugni Blanc, u pokrajini Charente sa oceanskom klimom i već prilično na sjeveru, od davnina se koristio za vino opisano kao - slabo alkoholni kiseliš sklon kvarenju. Iz te nevolje oni su destilacijom dobili proizvod koji se mogao dugo čuvati, a dužim odležavanjem u hrastovim bačvama dobivao na kakvoći. Nazvan je po gradu u središtu pokrajine blizu Atlantika - Cognac. Ostalo je legenda. Iako se konjak smije proizvoditi i od Folle Blanchea i Colombarda, Ugni Blanc je krivac da postoji.
Godišnje se destilira od 4 do 5.000.000 hl vina i proizvede od 300 do 400.000 Hl° (apsolutnog alkohola) cognaca. Godišnja pak proizvodnja cognaca prešla je brojku od 120.000.000, boca od čega se oko 20% potroši u Francuskoj, a 80% izvozi. Najveći uvoznik ovog pića je Velika Britanija (16.523.571 hl), a slijede je SAD (s 10.931.786 hl) i Njemačka (s 5.782.857 hl).
Slični proizvodi u drugim zemljama nazivaju se Brandy, Brantwein, a kod nas vinjak.
Kod nas ga ima, i krivac je za prvo »privatno« proizvedeno vino s oznakom kvalitetno i puštanjem u promet, a napravio ga je Zlatko Kaštelanac, prvotno ga nazvavši Zlatna kap, sada - Trebbiano Toscano. U Toskani, odakle je, služio je za crno vino - Chianti u kojem ga je smjelo biti do 15%. Sada osim domaćih OPG-ova tamošnji propisi to više ne dopuštaju. No od 2014. smije ga biti do 10% u crnom Carmignanou. Ima ga diljem središnje Italije, a najčešće pomješanog s drugim vinima kojima daje - svježinu. Osušen služi i za desertno Vin Santo, najpoznatije iz San Gimignana.

Grožđe po namjeni

Stolno odnosno konzumno grožđe je na 42% svjetskih nasada. Suho odnosno grožđice se proizvode na 7% svjetskih vinograda. Pretežna većina od 52% završi kao vino odnosno destilati od vina (konjaci, vinjaci, brendiji, armanjaci,...).

I zemlje su uvelike specijalizirane (vidi kartu) pa će većina u Turskoj i Iranu, poglavito u Kini, Indiji i isključivo u Egiptu i sl. završiti kao konzumno odnosno grožđe za jesti. Mimo tradicijskih i vjerskih razloga tako će, vjerovali ili ne, završiti i većina grožđa u Brazilu.
U grožđicama će završiti značajan dio grožđa u Turskoj i Iranu, ali i Sjedinjenim Američkim Državama.
No Francuzi i Nijemci, i mnogi drugi, neće se s tim zamarati, kad to mogu jeftinije uvesti, već će sve grožđe pretvoriti u vino.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)