Uskoro prijave za studij Primijenjena ekologija u poljoprivredi

Ravni kotari su naš glavni poljoprivredno proizvodni rajon najcjenjenijih mediteranskih voćnih vrsta kao što su višnja maraska, bajam, breskve, nektarina, trešnje i smokve. Da bi se što kvalitetnije i u potpunosti iskoristili poljoprivredni potencijali ovog područja, u prvom redu su potrebni visokokvalificirani i specijalizirani agronomski stručnjaci iz područja ekologije i mediteranske poljoprivrede
Od sljedeće akademske godine Sveučilište u Zadru, Odjel za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja pokreće novi preddiplomski studijski program „Primijenjene ekologije u poljoprivredi”. Studijski program obuhvaća dva usmjerenja: (1) Biljna proizvodnja Sredozemlja, i (2) Ekologija – održivo gospodarenja sredozemnim biljnim i životinjskim resursima. Predložena studijska usmjerenja studenti biraju nakon odslušanog trećeg semestra, a sami izbor usmjerenja ovisit će o studentovom slobodnom izboru predmeta odnosno o zadovoljavanju norme u ECTS bodovima za odabrano usmjerenje. Budući da se ovdje radi o trogodišnjem preddiplomskom studiju, u sljedećem razdoblju radit će se na otvaranju i diplomskog studija, kako bi se zatvorio petogodišnji (diplomski) ciklus studiranja.
Predloženi studij Primijenjene ekologije u poljoprivredi treba u prvom redu odgovoriti specifičnim zahtjevima jadranskog područja Hrvatske. Postojeći poljoprivredni studiji u Zagrebu i Osijeku usmjereni su pretežito na problematiku kontinentalne poljoprivrede i izobrazbu kadrova za temeljne poljoprivredne znanosti. Prema tome, studij primijenjene ekologije u poljoprivredi predstavlja između ostalog obogaćenje ponude obrazovnih programa u Hrvatskoj sa specifičnim mediteranskim usmjerenjem. Studij u prvom redu ima za cilj osposobiti stručnjake iz područja održivog gospodarenja obnovljivim prirodnim resursima jadranskog područja što uključuje očuvanje, zaštitu i unaprjeđenje prirodnog okoliša kao osnove kulturnog gospodarskog i civilizacijskog prostora. Budući stručnjaci bit će osposobljeni da kao poduzetnici mogu samostalno voditi obiteljska poljoprivredna gospodarstva i trgovačka društva iz domene ekologije, mediteranske biljne i animalne proizvodnje, prerade i distribucije poljoprivrednih proizvoda.
Nadalje, specifičnosti poljoprivredne proizvodnje našeg jadranskog područja očituju se u tome, što se tu radi o ograničenim poljoprivrednim površinama (svega je 16,5% obradivog zemljišta), a u proizvodnom smislu tu se radi o malim posjedima, što značajno poskupljuje poljoprivrednu proizvodnju. Stoga, gospodarenje i iskorištavanje obnovljivih poljoprivrednih potencijala za proizvodnju hrane treba usmjeriti na ekološki održive proizvodne sustave i tehnologije, koji osiguravaju visoko kvalitetan, zdravstveno ispravan prehrambeni proizvod za domaću potrošnju, turizam i izvoz. Pri tome, tipični domaći proizvodi normirane kvalitete i porijekla odigrat će posebnu ulogu, naročito u sustavu i režimu Europske Unije za zaštitu porijekla imena (PDO1), zaštitu geografskih obilježja (PGI2) i garanciju tradicionalnog proizvoda (TSG3) koji se provode za registraciju i zaštitu tipičnih europskih poljoprivrednih proizvoda. Ovdje svakako postoji iznimno veliki prostor za poboljšanje poljoprivredne proizvodnje ravnokotarskog područja.
Priređujući prijedlog programa za preddiplomsko obrazovanje agronomskih stručnjaka i otvaranje ekoloških i agronomskih studija pri Sveučilištu u Zadru, pošli smo od sljedećih pretpostavki koje se temelje na komparativnim prednostima zadarske Regije odnosno Ravnih kotara:
– Uz kulturnu, povijesnu i gospodarsku ulogu, Zadar je odavno poznato i kao poljoprivredno središte Ravnih kotara. Naime, Akademija poljoprivrednih znanja, osnovana je još 1787, a imala je ulogu da obrazovanjem poljoprivrednih stručnjaka potiče razvoj poljoprivredne proizvodnje u Ravnim kotarima;
– Na Ravne kotare – glavno poljoprivredno područje jadranskog primorja, kao i na županije Zadarsku, Šibensko-kninsku i Ličko-senjsku otpada preko 200.000 ha od 332.000 ha obradivih površina jadranskog dijela Hrvatske;
– Ravni kotari su naš glavni poljoprivredno proizvodni rajon najcjenjenijih mediteranskih voćnih vrsta kao što su višnja maraska, bajam, breskve, nektarina, trešnje i smokve.
Da bi se što kvalitetnije i u potpunosti iskoristili poljoprivredni potencijali ovog područja, u prvom redu su potrebni visokokvalificirani i specijalizirani agronomski stručnjaci iz područja ekologije i mediteranske poljoprivrede koji bi pokrenuli, osuvremenili i unaprijedili proizvodnju tradicionalnih mediteranskih kultura, a isto tako, potaknuli razvoj stočarstva koji bi se temeljio na racionalnom i održivom iskorištavanju primorskih i primorsko-kontinentalnih (Lika) pašnjačkih i pašnjačko-šumskih resursa;
Stoga je posebno važno obrazovati stručne kadrove za vođenje obiteljskih poljodjelskih gospodarstava kroz trogodišnji preddiplomski studij, kao i permanentno obrazovanje (eng. long life learning) agronomskih stručnjaka;
Područje Ravnih kotara ima povoljne agroekološke uvjete za proizvodnju gotovo svih mediteranskih kultura, stoga bi se vrlo uspješno mogla povezati teoretska i praktična nastava.
U tom cilju podignuto je sveučilišno Dobro „Baštica” – budući znanstveni centar za fundamentalna i primijenjena istraživanja iz domene ekologije i mediteranske poljoprivrede;
Rezultati temeljnih i primijenjenih istraživanja postignuti u znanstveno-istraživačkom centru Sveučilišta u Zadru pridonijet će podizanju razine znanstvene kvalitete i visokoškolskog obrazovanja, kako na preddiplomskim, tako i na budućim diplomskim studijima.
Naša nastojanja idu u pravcu da studij Primijenjene ekologije u poljoprivredi pri Sveučilištu u Zadru bude u skladu sa standardima koja propisuju Međunarodni centar za visoke studije poljoprivrede Mediterana (ICAMAS), a koji uključuje države, Španjolsku, Italiju, Francusku i Grčku;
Nastavni plan i program koncipiran je na temeljima Bolonjske deklaracije o visokim studijima, a usklađen je s planom i programom koji se predaje na agronomskim studijima Sveučilišta u Perugi i Viterbu, te na agronomskim studijima u Bariju, Saragozi, Chania i Montpelieru, dakle s onim područjima, koja su po svojim agroekološkim uvjetima slična našem priobalju i otocima.
Prijedlog programa studija sadrži temeljne biološke discipline, te metode upravljanja mediteranskim ekosustavima. Proizvodne discipline se tretiraju kao elementi gospodarenja mediteranskim poljoprivrednim resursima;
Ovakav tip studija, gdje se ekološke discipline izravno primjenjuje u sredozemnim poljoprivrednim proizvodnim sustavima, ne postoji u Hrvatskoj, te je stoga studij originalan, suvremen i moderan, usmjeren na specifičnosti našeg jadranskog područja;
Ostvaren je kontakt i dogovorena suradnja sa sličnim studijima u okviru Međunarodnog instituta za visoke agronomske studije Mediterana (ICAMAS) sa centrima u Bariju, Zaragozi, Montpellieru i Chania;
Studij primijenjene ekologije u poljoprivredi pri Sveučilištu u Zadru dopuna je, a ne konkurencija postojećem sustavu obrazovanja u području prirodnih i biotehničkih znanosti u Hrvatskoj i drugim mediteranskim zemljama;
Međunarodna afirmacija i privlačenje stranih studenata predstavlja temeljni cilj kojeg valja postići u prvim godinama djelovanja studij;.
Postizanje ovog cilja uvelike će ovisiti o podršci Sveučilišta u Zadru, grada Zadra i zadarske Županije;
Istovremeno, zadarski studij “Primijenjene ekologija u poljoprivredi” značajna je prilika za afirmaciju zadarske znanosti i visokog školstva, te među rijetkim inicijativama da Zadar dobije center of excellence u području mediteranske poljoprivrede i ekologije odnosno gospodarenja sredozemnim biljnim i životinjskim resursima.
Autor je voditelj studija Primijenjene ekologije u poljoprivredi

 PRIJAVE

Prijave za srpanjski rok primaju se od 28. 6. 2010. do 8. 7. 2010. radnim danom od 9 do 12 sati i od 13 do 15 sati.
Prijave za rujanski rok primat će se od 23. 8. 2010. do 27. 8. 2010., radnim danom od 9 do 12 sati i od 13 do 15 sati, ako ostane slobodnih mjesta nakon srpanjskog upisnog roka.