U matičnim knjigama žive kulturna i nacionalna previranja

U povodu Međunarodnog dana arhiva koji se obilježava 9. lipnja Državni je arhiv u Zadru priredio izložbu na temu „Matične knjige”. Izložba je, budući da je izložbeni prostor Arhiva zauzet, postavljena u arhivskoj čitaonici.
– Ovom se skromnom izložbom priključujemo obilježavanju Međunarodnog dana arhiva. Izabrali smo matične knjige kao jedan vrlo značajan i iscrpan dio arhivske građe koji istraživačima različitih disciplina nudi obilje raznovrsnih podataka. U Državnom arhivu u Zadru čuva se 2197 matičnih knjiga iz najrazličitijih perioda koje zauzimaju 72 dužna metra naših polica. Kao što imate priliku uočiti izložba je skromna i postavljena je bez velikih novčanih izdataka, kazao je na otvaranju izložbe Slavko Ražov, ravnatelj Državnog arhiva u Zadru.
Djelatnici arhiva, točnije djelatnici Odjela za dokumentacijsko-informacijske poslove ovom su prigodom priredili kraći letak s tekstom o povijesti i značaju matičnih knjiga u kojem stoji kako, premda prve vijesti o postojanju matičnih knjiga sežu do u treće stoljeće, propis je donesen tek na Tridentskom saboru 1545. – 1563. Od tada je svaki župnik dužan voditi matične knjige.
U Dalmaciji od 1806. godine matične knjige rođenih, vjenčanih i umrlih vodi općinski načelnik (podesta), dok, stoji u tekstu, župnici nastavljaju voditi crkvene matice. Do reforme 1816. godine kada je uveden tablični sustav matične su se knjige vodile u narativnom obliku. Pravila o vođenju matičnih knjiga mijenjala su se u Dalmaciji još nekoliko puta. Stare matice pisane su latinskim, talijanskim i hrvatskim jezikom na glagoljici, latinici, bosanici i ćirilici.
Nadalje, u tekstu stoji kako su matične knjige živa slika previranja kulturnog i nacionalnog stanja u Dalmaciji, te kako čine jedinstveno spomeničko blago i pisanu baštinu pružajući autentične i dragocjene izvore za proučavanje prošlosti, onomastike, patronimike, kretanja pučanstva, podrijetla te raširenosti brojnih obitelji, za genealoška, demografska, sociološka i društvena istraživanja… Tekst završva tvrdnjom kako: „Brigom o zaštiti i autentičnosti arhivskog gradiva Državni arhiv u Zadru osigurava budućim naraštajima vezu s vlastitom poviješću, a omogućavanjem njegove dostupnosti doprinosi razvoju demokratskog društva.”+