Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

Godišnje proizvedemo šest tona stakleničkih plinova

Autor: Ivan Stagličić

09.07.2008. 22:00
Godišnje proizvedemo šest tona stakleničkih plinova


To se izvodi iz činjenica da potrošnja enegije u domaćinstvima izosi tridest posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj. Vođeni tim saznanjima, stručnjaci UNDP-a uz potporu ministarstava zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te gospodarstva, rada i poduzetništva kao i Fondom za zašttitu okoliša i energetsku učinkovitost, osmislili su program “Prihvatite izazov težak jednu tonu” čime se poziva građane da smanje osobnu emisiju stakleničkih plinova za dvadeset posto što odgovara težini od jedne tone
U Zadru je prošli tjedan održan stručni seminar pod nazivom “Pokretanje projekta za primjenu mjera za poboljšanje energetske učinkovitosti u objektima Zadrske županije”. Organizatori seminara su Program za razvoj Ujedninjenih naroda u Hrvataskoj u suradnji sa Zadarskom županijom i uz potporu Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva.
Na skupu čije je sudionike pozdravio župan Stipe Zrilić koji je organizatorima podijelio i prigodne darove, odžano je više tematskih predavanja, perzentacija i radionica. Pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i geodetske poslove, Olivio Meštrović iznio je pregled ostvarenih i planiranih aktivnosti u provedbi projekta Sustavno gospodarenje energijom u Zadarskoj županiji. Suradnik na projektu UN-a za poticanje energetske efikasnosti, UNDP, Goran Čačić pojasnio je ciljeve i aktivnosti ovoga projekta u RH. Sandro Nižetić, također suradnik UNDP-a iznio je način provedbe i organizaciju provedbe projekta u gradovima i županijama. Prikazani su i metodologija provedbe, načini financiranja projekta te načini realizacije.
Sisak kao primjer
Dobra ilustracja načina provedbe ovih planova bilo je i predstavljanje kako je program učinkovitog gospdoarenja energijom organiziran i kako se provodi u gradu Sisku koji, kako je ustvrdio sam njegov gradonačelnik Dinko Pintarić, nažalost slovi za jedan od najzagađenijih gradova u Hrvatskoj, “no tim više želimo našim aktivnostima i akcijama s ciljem smanjenja zagađenja pružiti primjer ostalima”, naglašava sisački gradonačelnik u predgovoru Izvješću o gospodarenju energijom u gradu Sisku. Tamo je Projekt sustavnog gospodarenja energijom prihvaćen kao strateško opredjeljenje u siječnju 2006. godine i postavljeni su slijedeći ciljevi: smanjivanje troškova za energiju za 5 posto svake godine tijekom idućih pet godina; smanjenje emisije stakleničkih plinova u istom razdoblju na najmanju moguću mjeru; upravljanjem troškova za energiju poboljšati energetsku učinkovitost u objektima, produktivnost i radne uvjete za zaposlene i kontinuirano raditi na očuvanju okoliša. Već u prvoj godini rada Ureda za gospodarenje energijom, rekonstrukcijom sustava gijanja i zamjenom goriva u dvije škole te promjenom zakupa snage i tarifa u dvije zgrade ostvarena je ušteda od 540.000 kuna. Nakon dviju škola u pripremi je provedba različitih projekata energetske uštede i učinkovitosti na još devet objekata, od čega je posebno zanimljiv projekt iskorištavanja otpadne topline na Športsko rekreacijskom centru bazen Sisak. Naime, programom je zamišljeno prikupljanje otpadnih bazenskih voda te im se pomoću izmjenjivača topline planira oduzeti toplinu i predati je sustavu za proizvodnju toplinske energije, umjesto da kao dosad voda temeperature i do 30 stupnjeva završi izravno u kanalizaciji. Na bazenu će se također ugraditi sustav daljinskog mjerenja potrošnje da bi se odmah uočile moguće nepravilnosti u funkcioniranju sustava.
Jedna tona izazova
Osim u Sisku projketi energetske učinkovitosti ostavruju se na pojedinim objektima i u Zagrebu, Koprivnici i Osijeku, uglavnom na zgradama kao što su škole i dječji vrtići, a kao poseban služi i zgrada Institua “Hrvoje Požar”, što je na neki način i primjereno.
Manje je, međutim, u javnosti poznat podatak da svaki stanovnik Hrvatske proizvede godišnje prosječno šest tona stakleničkih plinova. To se izvodi iz činjenica da potrošnja enegije u domaćinstvima iznosi tridest posto ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj. Vođeni tim saznanjima, stručnjaci UNDP-a uz potporu ministarstava zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva te gospodarstva, rada i poduzetništva, kao i Fondom za zašttitu okoliša i energetsku učinkovitost, osmislili su program “Prihvatite izazov težak jednu tonu” čime se poziva građane da smanje osobnu emisiju stakleničkih plinova za dvadeset posto što odgovara težini od jedne tone.
Načini koji se predlažu onima koji prihvate ovaj izazov temelje se na racionalnijoj uporabi energije pri čemu se poseban naglasak stavlja na smanjenu uporabu automobila i motornih vozila. Samo deset posto ili tisuću kilometara manje godišnje već značajno smanjuje emisiju stakleničkih plinova. Daju se i razni savjet za štedljive načine vožnje od kojih se ističe onaj o gašenju motora pri stajanju na semaforima i repovima, što je već više od dvadeset godina uobičajena praksa u Švicarskoj.
Zaboravljeni ventilator
Građane se nadalje poziva da poboljšaju izolaciju zidova, podruma i potkrovlja u kućama. Za hlađenje tijekom ljetnih mjeseci preporučaju se na račun klima uređaja zaboravljeni ventilatori. Ni najveći ventilatori ne potroše više od 9 kuna električne nergije mjesečno dok i najmanji klima uređaj u istom razdoblju proguta najmanje 40 kuna ili i više. Praktični savjeti dijele se i vlasnicima vrtova i okućnica. Skupljanje kišnice, koje se može odvijati i u improviziranim bazenima značajno štedi vodu za zalijevanje i polijevanje, a pokošena trava uporabljena kao prirodno gnojivo umjesto da se spljauje čime se povećava i opsnot od požara, može uštediti 100 kg stakleničkih plinova godišnje. Također se i u Hrvatskoj sve više radi na edukaciji građana u samostalnoj proizvodnji biootpada u kompostištima. U Zagrebu djeluju dva takava pilot projekta. Informacije o samsotalnoj proizvodnji kompost, gađani mogu dobiti besplatno putem interneta na stranici www.cistoca.hr. Kao kompostne sirovine mogu poslužiti doista najrazličitiji i svkaodnevni nuzproizvodi domaćinstva: ostaci voća, kore od povrća, vrećice od čaja, fundać od kave, otpalo lišće i slično. Kućnim kopmostiranjem tročlana obitelj smanjuje emisiju stakleničkih plinova za 800 kg godišnje.
No, osim različitih postupaka i domišljanja o tome kako uštedjeti energiju ili smanjiti emisiju stakleničkih plinova, postoji još načna za poboljšanje energetske efikasnosti, uštede energije i očuvanja okoliša, a to su uporaba alternativnih i obnovljivih izvora energije. O tome je nedavno na stručnom predavanju u Zadru govorio i mr. sc. Josip Grabovac, viši predavač na Arhitektonsko-građevinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu i član registra stručnjaka za problematiku obnovljivih izvora energije UN-a. mr. Grabovac je tom prigodom odmah upozorio i na jedan od temljnih problema kad se radi o osmišljavanju racionalnije energtetske politike u RH:
– Kad govorimo o obnovljivim izvorima energije, mislim prije svega na energiju sunca, energiju okoline koja se već dosta koristi u našim krajevima, zatim energiju vjetra koja je u posljednje vrijeme dobila značajan zamah. Sve to znači da se nešto na ovome polju radi, ali to nije jednostavno jer su ulaganja prilično velika. Ta će se ulaganja vratiti ali kroz jedan dulji niz godina tako da je problem nas kao i svih siromašnijih zemalja – osigurati sredstva za nešto što će nam se u budućnosti vratiti.
Pasivna uporaba Sunčeve energije, primjerice, u Dalmaciji je pozanta doslovce od pamtivjeka. Vidi se to na bezbrojnim primjerima tradicionalne gradnje pri kojoj se korsitilo orjentaciju prema stranama svijeta u skladu sa sunčevim godišnjim hodom i odgovarajućim toplinskim učinkom. I danas je nemoguće ne primijetiti ugodnu temperaturu u starim kamenim kužama ljeti kojima najčešće nisu potrebni nikakvi skupi kilma uređaji, a samim time ni visoki računi za električnu energiju.
Sunce i mjesec
No ni suvremenu tehnologiju ne treba odbacivati, pogotovo ako se uspješno suočava s izazovima energetsko kriznog vremena u kome po svoj prilici, živimo. Jedan od takvih primjera je i “Koncept ekološki samostajne ekološke kuće na otocima”, kuže koja je energetski potpuno neovisna, dakle, bez aktivnog sustava za girjanje i bez ikakvog priključka na komunalnu infrastrukturu, a zamišljena je kao ogledni primjer kuće za razvoj seoskog i avanturističkog turizma u mjestima gdje ne postoji infrastruktura kao što su pusti i udaljeni otoci ali očito je da se može primijeniti i na od civilizacije udlajenim mjestima na kopnu.
Iako je cijena gradnje takve kuće veća za trideset posto od one klasične, treba pritome uzeti u obzir da takva kuća nema troškove grijanja, kao ni troškove dovođenja električne energije na teren i plaćanja priključka. Također umjesto uobičajenih energetskih gubitaka od 150 kW po metru kvadratnom kod ove kuže je taj omjer 15 kW po četvornom metru što daje jedan drugi pogled na povećane troškove gradnje i opravdava njihovu dugoročnu isplativost.
O još jednoj vrsti energetske (ne)učinkovitosti već niz godina govori i upozorava astronomski pedagog i promotor Korado Korlević, a riječ o često neracionalnim i megalomanskim projektima javne rasvjete u naseljenim mjestima. Danas svako naslejneo mjesto u Hrvatskoj tijekom čitavih noći kad ulicama prolazi tek pokoja mačka troši ogromna sredtsva za rasvjetu. U svijetu se već neko vrijeme u sve više gradova provodi zamjena klasične ulične rasvjete štednim žaruljama, a s obzirom na europska približavanja takvo će stanje vjerojatno morati zavladati i u Hrvatskoj. No, pitanje je zašto moramo čekati da nam nešto tako očito ponovno otkrivaju drugi. Također u Hrvatskoj postoji i program “pametne rasvjete” koji bi preko središnjeg računalnog sustava uzimao u obzir doba dana, vremensku prognozu i Mjesečeve faze, jer niti je jdanka jakost rasvjete ptorebna primjeirce u deset navečer i u tri sata ujutro niti je potrebno odbacivati besplatnu Mjesečevu svijetlost ako je noć vedra, a Mjesec pun. Nažalost, kako je svojedobno istaknuio Korlević za taj program u Hrvatskoj nitko nije zainteresiran, a niti za projekt projekt Sunčevih modula, kako je istaknuo mr. Grabovac, koji premda se u Splitu proizvodi već desetak godina jako teško nalazi svoje kupce u RH.