Forumom odzvanjali zvuci Šime Dešpalja i Piotra Iljiča Čajkovskog

Zagrebačka filharmonija pod ravnanjem maestra Pavla Dešpalja nastupila je prve večeri ovogodišnjih, jubilarnih 50. Glazbenih večeri u Sv. Donatu. Pred punim Forumom izveli su djela Šime Dešpalja i Piotra Iljiča Čajkovskog.

Prije samog koncerta nekoliko prigodnih riječi kazao je gradonačelnik Grada Zadra dr. Zvonimir Vrančić kazavši kako, kad je riječ o Glazbenim večerima u Sv. Donatu, se radi o jednoj izuzetno vrijednoj kulturnoj manifestaciji.

- Festival je imao svoje mjene, ali je također imao izuzetne koncerte. Osnivači su manifestaciju nazvali po Sv. Donatu koji predstavlja poznatu znamenitost. Isto tako Glazbene večeri su postale iznimna zadarska znamenitost. Uživajte u glazbi večeras i uživajte u glazbi kroz narednih mjesec dana, poručio je gradonačelnik Vrančić. Uz njega na otvorenju 50. glazbenih večeri bili su potpredsjednica Vlade RH Đurđa Adlešić, ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta, župan Zadarske županije Stipe Zrilić, zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić, a svojom prisutnošću otvorenje je uveličao pokrovitelj Večeri dr. sc. Ivo Josipović.

- Zadar zaslužuje nabolje, zaslužuje vrhunski glazbeni festival. Uvjeren sam kako nas očekuje još puno godina najbolje muzike. Zadar je prekrasan grad, a glazba je predivna umjetnost i mislim da smo se našli na pravom mjestu u pravo vrijeme. Stoga proglašavam otvorenima Glazbene večeri u Sv. Donatu, kazao je predsjednik Josipović.

Koncertna večer je otvorena Dešpaljevom Mobom, inače napisanom za 1. Glazbene večeri u Sv. Donatu. Skladba predstavlja glazbeni odraz narodnog običaja okupljanja oko velikih zajedničkih radova i majstorsko je ostvarenje sa, za skladatelja tipičnim tematskim, ritmičkim i harmonijskim materijalom iz hrvatskog folklora.

Skladbu izvorno namijenjenu komornom orkestru za potrebe ove prigode velikom orkestru prilagodio je mo. Pavle Dešpalj.

Na programu je zatim bila 4. Simfonija Petra Iljiča Čajkovskog, jedno od repertoarnih remek - djela koje je nakon praizvedbe doživjelo negativne kritike, a kroz određeno vrijeme postalo pravi dragulj simfonijske glazbe 19. stoljeća.

Nakon previranja sa formom sonate u prve tri simfonije, Čajkovski s Četvrtom simfonijom započinje trilogiju remek djela, ostavši vjeran avojoj romantičnoj prirodi bez obzira na krutost forme od koje su romantičari često zazirali.

Po završetku koncerta priređen je slavljenički vatromet, a potom prigodni domjenak u Muzeju antičkog stakla.