Zakonitosti dobrog i održivog gospodarenja

Slika korisnika admin
Autor: 

Pokušajte s bamakom, dobar je goji goji. Uzgajajte narančine, nema problema s bananama, dobra je aronija, obasipaju nas nove i nove zamisli za spas hrvatskog poljodjelstva.

Zatim, sladorna stevija, egzotični babako. Usustavite proizvodnju konoplje.

Podignite plantažu manga. Povećajte i proširite proizvodnju rijetkih povrtnica. Ne zaboravite dudova svilca.

Sve te kulture koje mogu naći tržište, traže posebna podneblja i tla, temperature i vlagu, veličinu i strukturu gospodarstva, koja odgovara za njihovu proizvodnju. Ako se proizvode u zatvorenim uvjetima ne mogu konkurirati masovnoj proizvodnji matične zemlje proizvođača.

Takav pokušaj u nas se može održati, ali tek samo kao egzotična proizvodnja.

Takva izdvojena proizvodnja u našim uvjetima, naoko tržno zanimljiva, teško da bi zadovoljila stupanj ekonomije razmjera, veličinu proizvodnje uobičajene kakvoće, da pokrije povećane troškove.

Povećanjem proizvodnje ovih proizvoda na ograničenom tržištu, došlo bi do neminovne teškoće plasmana i pada cijena.

Ako se i uvedu, nove kulture moraju ostati u okvirima plodoreda i trebaju poštivati zakone plodosmjene.

Biološka izmjena poljodjelskih kultura neizostavna je mjera ekološke proizvodnje u borbi protiv štetnika i bolesti, potrebe zelene gnojidbe, obrade i navodnjavanja tala. Takav sustav proizvodnje je zakonitost dobrog i održivog gospodarenja.

Sukladnost biljne i stočne proizvodnje najvažniji je zahtjev ekološke i integrirane proizvodnje. Posebice u onom dijelu gdje proizvodi traže prirodno hranjenje stajskim gnojem.

Za Hrvatsku i sitna obiteljska poljodjelska gospodarstva, s puno malih proizvodnih ploha, uz održivost i ekologiju, uvjeti podneblja i okolišni čimbenici bitne su i važnije sastavnice sukladne mješovite proizvodnje. Bolje negoli tražiti spas pukim uvođenjem novih vrsta i kultivara na razini dnevne zabavnosti.

Vaš Bage.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno