Dukić: Sretni smo, ponosni i počašćeni odlukom Odbora za svjetsku baštinu!

Slika korisnika valentinam
Bedemi pod UNESCO-om
Bogu hvala da smo uspjeli ući na taj popis. Mogu reći kako sam se osobno trudio kao magarac zadnjih deset godina kako bi Zadar ušao na Popis svjetske baštine. Stoga ova odluka za mene ima veliko emocionalno zadovoljstvo, a u nju sam uložio sve svoje stručne i ljudske kapacitete, govori Miljenko Domijan, konzervator
Zadrani na proglašenju u Krakowu

Sretni smo, ponosni i počašćeni! Današnjom odlukom UNESCO-ovog  Odbora za svjetsku baštinu u Krakowu i upisom zadarskih bedema na Popis svjetske baštine potvrđena je univerzalna spomenička  vrijednost našeg grada. Hvala Ministarstvu kulture RH, svakako i našim  partnerskim i prijateljskim gradovima na zajedničkoj nominaciji i vrhunskoj pripremi projekta, na jedan poseban način i našem Miljenku  Domijanu, rekao je jučer gradonačelnik Zadra Branko Dukić, koji je  predvodio delegaciju Grada Zadra na ovogodišnjem 41. zasjedanju  UNESCO-vog Odbora u Poljskoj.

Time je potvrđena odluka ICOMOS-a da se obrambeni sustav grada  Zadra, zajedno s utvrđenim gradom Bergamom, utvrđenim gradom Peschiera del Garda i gradom-tvrđavom u Palmanovi u Italiji, tvrđavom sv.  Nikole u Šibensko-kninskoj županiji u Hrvatskoj  te  gradom Kotorom u  Crnoj Gori, upiše na Popis svjetske baštine UNESCO-a.

Odgovornost prema spomeničkoj baštini

- Put do ovog ekskluzivnog priznanja za Zadar je bio dug i težak, ali ispravan i objektivan, što je danas i potvrđeno. Imamo i iznenađenje od  prekjučer kada je i bukova šuma na prostoru Nacionalnog parka Paklenica upisana na popis zaštićene prirodne baštine, pa tako Zadar i njegov  kraj od ove godine krase zapravo dvije UNESCO-ove oznake. Radujemo  se i ponosni smo vjerujem jednako kao svi naši sugrađani. Od danas nosimo prestižno priznanje za našu spomeničku baštinu, ali i ništa manju  odgovornost prema njoj. Zadar svoju budućnost temelji na iznimnim  kulturnim i civilizacijskim dosezima kroz bogatu povijest, a na nama je  obaveza sačuvati je i oplemeniti za naraštaje koji dolaze, poručuje Branko Dukić.

Hrvatska, Italija i Crna Gora su u siječnju 2016. godine uputile UNESCO-u prijedlog za upis na Popis svjetske baštine transnacionalnog serijskog kulturnog dobra „Obrambeni sustavi Republike Venecije u razdoblju od 15. do 17. stoljeća“.

Nakon dugotrajnog i zahtjevnog procesa izrade odgovarajuće dokumentacije i evaluacije prijedloga, UNESCO-v Odbor za svjetsku baštinu,   na zasjedanju u Krakovu u Poljskoj 9. srpnja ove godine, pozitivno ga je  ocijenio te je donio odluku da se ovo kompleksno dobro upiše na Popis  svjetske baštine sa sljedećim komponentama: u Italiji utvrđeni grad Bergamo, utvrđeni grad Peschiera del Garda i grad-tvrđava Palmanova; u  Hrvatskoj obrambeni sustav grada Zadra i tvrđava sv. Nikole u Šibensko- kninskoj županiji te u Crnoj Gori grad Kotor.

Nakon odlučne preporuke ICOMOS-a, kao stručnog savjetodavnog tijela UNESCO-a, da se predloženo serijsko dobro upiše na Popis svjetske  baštine, članovi Odbora za svjetsku baštinu su  pohvalili i čestitali na  odlično pripremljenoj nominaciji.

Unaprjeđenje turističke ponude

Komentirajući ovu odluku poznati zadarski konzervator, koordinator  u Ministarstvu kulture, Miljenko Domijan kazao je kako se sada sustav  zadarskih bedema iz 16. stoljeća i službeno svrstao u skupinu svjetskih  kulturnih dobara.

 - Pretpostavlja se kako je UNESCO-v Popis svjetske baštine najbolja  humanistička baština na svijetu. Bogu hvala da smo  uspjeli ući na taj popis. Mogu reći kako sam se osobno trudio kao magarac zadnjih deset godina kako bi Zadar ušao na Popis svjetske baštine. Stoga ova odluka za  mene ima veliko emocionalno zadovoljstvo, a u nju sam uložio sve svoje  stručne i ljudske kapacitete. U neku ruku sam dobio zadovoljstvo do ganuća, priča Domijan dodajući kako se  Zadar sada uvrstio među one hrvatske gradove čija se spomenička baština našla na UNESCO-vu Popisu,  od Dubrovnika, Splita, Trogira, Šibenika do Poreča. 

- Ovim uvrštenjem puno se dobiva i u turističkoj ponudi grada, budući  da znamo kako ta grana gospodarstva više nisu isključivo sunce i more.  Biti grad s Popisa svjetske baštine predstavlja autentični proizvod podučja u koje neki gost dolazi. Svjedoci smo da to turisti hoće prepoznati.  Sve više turista, posebice s Istoka, ciljano dolazi na mjesta s UNECSC- ova Popisa. Stoga će i vrsnoća gostiju koji će dolaziti u Zadar sada biti  drugačija, govori ovaj konzervator.

 Upisano dobro „Obrambeni sustavi Republike Venecije  16. i 17. stoljeća“ predstavlja organizaciju, oblikovanje, adaptaciju i provedbu inovativnog „alla  moderna“ modela vojne arhitekture čija je svrha bila obrana trgovačkih putova i luka na Jadranu i istočnom Mediteranu. Nakon  promjena uvjetovanih uvođenjem upotrebe vatrenoga oružja, elementi  „ala moderna“ sustava na izuzetan način pokazuju njegove tehničke i logističke sposobnosti, moderne borbene strategije i nove arhitektonske  zahtjeve.

Uvrštena i šibenska tvrđava Sv. Nikole

Navedenih šest komponenti predloženog transnacionalnog serijskog  kulturnog dobra venecijanskog sustava obrane sadrže atribute izvanredne univerzalne vrijednosti, uključujući njihovu tipološku raznolikost, vizualni integritet i stanje očuvanosti, čime su ispunjeni kriterij III i IV za  upis na Popis svjetske baštine.

Upravljanje ovim transnacionalnim serijskim kulturnim dobrom bit  će organizirano na transnacionalnoj, nacionalnoj i lokalnoj razini odgovornosti i aktivnosti.

Zadar je bio vojno i administrativno sjedište jadranskog dijela Republike Venecije te središte pomorskih putova između Venecije i Krfa. Nalazi se na poluotoku utvrđenom gradskim zidinama s nizom bastiona i  kortina te vanjskom utvrdom trema kopnu. Izuzetan značaj njegovih utvrda nisu umanjile niti kasnije promjene. Obrana grada na poluotoku još  uvijek čuva izvanrednu akumulaciju nadgrađenih zidova i konstrukcija:  monumentalna kopnena vrata - remek djelo visoke renesanse, moćne  bedeme i bastione koji demonstriraju ala moderna“  vojnu arhitekturu.

Tvrđava sv. Nikole, smještena na stjenovitom otočiću na ulazu u  šibenski kanal, bila je prva linija obrane grada Šibenika s mora. Ova jedinstvena utvrda na moru, sa svojim trokutnim tlocrtom, vrhunski je  primjer razvoja  inovativnog „alla moderna“ modela fortifikacijske arhitekture, ali i vrhunsko ostvarenje kasnorenesansne arhitekture.

Dvije zone zadarske zaštite

Miljenko Domijan  je rekao kako su određene dvoje zone UNESCO-ve zaštite za područje grada Zadra.

- U osnovnoj zoni nalazi se sam sustav bedema koji su građeni od 30-ih do 70-ih  godina 16. stoljeća od ugroze imperijalističke osvajačke politike Osmanskog carstva.  Druga, tzv. pafer zona točno se preklapa se područjem koje je svojedobno Hrvatska  stavila pod kulturnu zaštitu, a obuhvaća rubni pojas uz Branimirovu obalu te se nastavlja preko Ravnica do Foše. To znači da se na cijelom tom području ne smiju izvoditi nekakvi zahvati bez odobrenja UNESCO-a. Znam da se mnogi sada pitaju što  to znači za projekt Vrata Zadra, a ja mogu reći daj Bože da se taj projekt ostvari  jer  će on rehabilitirati zadarski sustav bedema, priča ovaj konzervator.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno