Što nas čeka u Zadarskoj županiji?

Hrvatska s manje od 4,5 milijuna stanovnika ima 556 općina i gradova i 20 županija i Zagreb – Zadarska županija ima 28 općina i 6 gradova na 162.000 stanovnika (popis 2001. god.) – Hoće li nakon sadašnje krize i Vladinog “stiskanja” tako i ostati
Prema popisu stanovništva iz 2001. godine na prostoru Zadarske županije živjelo je 162.045 stanovnika što je 3,65 % ukupnog broja stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je bila 45 stanovnika/km2. Na jednom od najljepših i najdinamičnijih prostora Hrvatske prosječna je gustoća katastrofalna. Podijeljena pobliže nepodnošljiva, jer ako izuzmemo tanku crtu obale od Vrsi do Draga zaleđe ima prosječnu gustoću Sahare.
Preko 40% stanovništva županije živi u samom gradu Zadru, a taj se udio i dalje povećava uzrokujući demografsko pražnjenje prostranog zadarskog zaleđa. Županija je podijeljena na 6 gradova i 28 općina.
U ukupnim proračuskim prihodima za godinu 2007. ubrano je svega oko 930 milijuna kuna. Od toga je proračun samog Grada Zadra bio 389 milijuna kuna, a proračun Županije oko 165 milijuna kuna, što je u zbiru preko 550 milijuna. Dakle, ostalih pet gradova i 28 općina ima prihode manje od oko 480 milijuna ili približno oko 14 milijuna po općini ili gradu, ali je raspon velik od zadarskih, dakle, gotovo 400 milijuna do općina sa oko 1,5 milijuna.
I od tako iskazanih proračunskih prihoda 38 posto otpada na prihod s osnova poreza na dohodak, odnosno oko 15,5 posto s osnova komunalne naknade i komunalnog doprinosa, dok je oko 20,5 posto prihoda rezultat pomoći državne i drugih riznica.
Zašto je potrebno razotkriti ovo stanje baš sad? Upravo sad iz nevolje se u Hrvatskoj, konkretno u Vladi RH razmatra što učiniti s pretjeranim troškovima države, pri čemu je Vlada uspmjerila svoj fokus i na prekobrojne općine i gradove kojih Hrvatska na 4,5 milijuna stanovnika ima 556(126 gradova i 430 općina) uz 20 županija i Grad Zagreb.
Vlada će navodno na jesen zagristi u kiselu jabuku u koju se već desetljećima nitko ne usuđuje taknuti. Prema prvim navodima spominje se mogućnost brisanja 150 jedinica lokalne smaouprave u državi. Kako bi u svemu trebao proći ovaj kraj teško je kazati. Da bi se to znalo, morali bismo znati nešto o kriterijima. Nažalost, sada se spominje tek jedan, a ne i promišljena studija temeljena na dosezima znanosti o upravi, teritorijalnom i funkcionalnom principu i čemu sve ne. Taj spominjani kriterij nije beznačajan makar je jedini, a kaže da bi se nastojalo ukinuti općine i gradove koji više od 40 posto sredstava troše na – vlastite plaće. Takvi, navodno, žive na račun države i ne služe svrsi. Svako vodstvo ovdašnjih općina moći će se naći u tom kriteriju. No, nemojmo se zavaravati da bi to smaknulo previše ovdašnjih lokalnih samouprava. Ovdje postoji “kvisko” zvan turizam i vikendaštvo. On mnoštvu malenih općina osigurava prihode koji nadmašuju prihode puno većih samouprava na nekim drugim prostorima.
Namjera Vlade je očita. Preporuke struke su odavno prisutne. No, na što će se sadašnja rasprava i priprema da se nešto učini svesti ostaje vidjeti. U dosadašnjim spominjanjima Vlade nikad nisu išle na ukidanje već dodavanje novih općina, jer političari ne žele riskirati biračke glasove.

Županija je podjeljena na 6 gradova i 28 općina

Gradovi
Grad Zadar (sjedište županije)
Grad Benkovac
Grad Biograd na Moru
Grad Nin
Grad Obrovac
Grad Pag
Općine
Općina Bibinje
Općina Galovac
Općina Gračac
Općina Jasenice
Općina Kali
Općina Kolan
Općina Kukljica
Općina Lišane Ostrovičke
Općina Novigrad
Općina Pakoštane
Općina Pašman
Općina Polača
Općina Poličnik
Općina Posedarje
Općina Povljana
Općina Preko
Općina Privlaka
Općina Ražanac
Općina Sali
Općina Stankovci
Općina Starigrad
Općina Sukošan
Općina Sveti Filip i Jakov
Općina Škabrnja
Općina Tkon
Općina Vir
Općina Vrsi
Općina Zemunik Donji

Kako je bilo

Hrvatska je u samostalnost ušla sa 102 općine i 70 gradova da bi u međuvremenu taj broj bio više nego utrostručen, a broj stanovnika – smanjen.
Naravno, nitko ne priželjkuje povratak na socijalističke megaopćine. Sjetimo se, sadašnje područje Zadarske županije imalo je tada svega nekoliko općina. Zadar je obuhvaćao prostor od morske granice s Italijom do Velebita. Imali smo i megaopćine Bigrad, Benkovac, Obrovac, Gračac i Pag (sad dio jer je cijeli otok sada u dvije županije s četiri što općine što grada tada bio jedna općina). Takav raspored općina nakon ukidanja kotareva i malih općina reformom 1954. godine (Smilčić, Zemunik, Novigrad, Preko, Ražanac, Nin…) doprinosio je centralizaciji te pustoši na golemim područjima izvan središta općina, odnosno ubrzanom seljenju iz sela u grad, uz koncept industrijalizacije s velikim državnim firmama. U Jugoslaviji jedino Slovenija nije tada prihvatila koncept megaopćina pa dijelom zahvaljuući tome, a dijelom i navikama stanovništva i danas ima najbolji prostorni raspored stanovništva od bivših republika, sada samostalnih država unatoč negativnom reljefu i klimi. Uostalom, mnoge poznate tvrtke (Fruktal – Ajdovšćina, Elan – Begunje, i sl.) stoluju u “selašcima”, dok se u Hrvatskoj izvan središta nije stvaralo gotovo ništa.
Prihvaćanjem vrlo libaralnog tzv. francuskog modela samouprava ovdje je svatko tko je tražio dobio općinu. No, nažalost, takav francuski model nakalemljen je na još uvijek etatističko birokratski mentalitet gdje općina odmah znači načelnika, poglavare, službena kola, tajnice, upravne zgrade i sl., a ne kao u francuskom modelu volonterski rad u interesu lokalne zajednice.
Ipak valja kazati da imamo i niz pozitivnih primjera unaprjeđenja života pa i gospodarskog oživljavanja lokalnih prostora, zahvaljujući samostalnim općinama.