Toplo vrijeme pogoduje cvjetanju ambrozije

Ako se nastavi toplo i sunčano vrijeme, Peroš-Pucar upozorava da bi koncentracije peludnih zrnaca ambrozije mogle porasti već krajem ovog tjedna te tako uzrokovati zdravstvene poteškoće kod osoba osjetljivih na pelud korova
Sredina kolovoza i početak rujna vrijeme je polinacije, odnosno cvjetanja ambrozije čija je pelud u klinički relevantnim koncentracijama posljednjih godina prisutna i u Dalmaciji te kao takva odgovorna za znatan udio sezonskih alergija. Niska koncentracija peludi korova, izazito opasne i alergene svojte Ambrosia artemisiifolia L., ovih je dana zabilježena na području Zadra i njegove okolice. Što se tiče unutrašnjosti, tamo je situacija daleko ozbiljnija, osobito u središnjoj Hrvatskoj, gdje su posljednjih dana zabilježene visoke koncentracije peludi ambrozije.
Tri peludna zrnca po kubičnom metru
Danijela Peroš-Pucar, voditeljica Laboratorija za biologiju pri Službi za zdravstvenu ekologiju u Zavodu za javno zdravstvo Zadarske županije, pojašnjava kako je posljednjih dana na zadarskom području koncentracija peludi ambrozije niska te iznosi tri peludna zrnaca po kubičnom metru zraka, što u principu nije dovoljno niti da kod izazito osjetljivih ljudi izazove alergijsku reakciju. No, ako se nastavi toplo i sunčano vrijeme, Peroš-Pucar upozorava da bi koncentracije peludnih zrnaca ambrozije mogle porasti već krajem ovog tjedna te tako uzrokovati zdravstvene poteškoće kod osoba osjetljivi na pelud korova.
– Na temelju rezultata analize koncentracije peludi, tijekom posljednjih nekoliko dana, na području Zadra i njegove šire okolice zabilježena je niska koncentracija peludi korova među kojima je i pelud izrazito opasne i alergene svojte Ambrosia artemisiifolia L., čija je koncentracija iznosila tri peludna zrnaca po kubičnom metru zraka, govori Danijela Peroš-Pucar te dodaje da će koncentracije peludi ove izrazito alergene svojte korova, u zraku prema kraju tjedna rasti ako se nastavi razdoblje stabilnog, toplog i suhog vremena koje pogoduje cvjetanju ambrozije, dok je vjetar najveći “saveznik” u raspršivanju njezinih peludnih zrnaca.
Inače, Ambrosia artemisiifolia, koja izaziva alergijski rinitis u kombinaciji s alergijskim konjuktivitisom i astmom, u narodu poznatija pod imenima limunđik i pelinolisna ambrozija, samonikla je biljka koja potječe iz prerijskih predjela Sjeverne Amerike. U Europi se pojavila krajem 19. stoljeća kada je prenesena kao slijepi putnik brodovima koji su prevozili sjemenke žitarica, crvene djeteline i lucerke. U posljednjih dvadeset godina ambrozija je glavni korov u zemljama srednje i jugoistočne Europe. U Hrvatskoj ambrozija je prvi put evidentirana 1941. godine na području Podravine, Posavine i Slavonije. Danas ambrozija raste u cijeloj Hrvatskoj, osobito u Slavoniji, porječju rijeka Save i Drave, s tim da je okolica Osijeka evidentirana kao područje s najvećom koncentracijom peludi ambrozije u ovom dijelu Europe. S kontinentalnih dijelova Hrvatske ambrozija se proširila i uz obalni pojas, odnosno krajeve uz more, tako da je danas uz zadarsko područje ima i u Istri te Dubrovniku.
Jednogodišnja biljka
Ambrozija se gotovo posvuda može naći – u zapuštenim dvorištima, vrtovima, oranicama, livadama, uz željezničke pruge, ceste, putove, potoke, rijeke i kanale, a zna se zakorijeniti i u nasadim kukuruza, šećerne repe i krumpira – a najbolje raste na sunčanom i nedovoljno obrađenom zemljištu.
Ambrozija, jednogodišnja biljka vretenastog korijena, koja naraste do 1,5 metar, može se prepoznati po razgranatom stablu s puno grubih dlačica. Listovi su joj jajolikog oblika, dugi pet do deset centimetara, nasuprotno raspoređeni i razdijeljeni u uske režnjeve. Ambrozija cvate tijekom kolovoza i početkom rujna, cvjetovi su joj žućkaste boje i grozdastog oblika. Biljka proizvede veliki broj sjemenki, koje mogu preživjeti u zemlji više od 30 godina, a mogu izdržati i uvjete smrzavanja. Kako pelud ambrozije ima vrlo dobre aerodinamične osobine može “putovati” i do nekoliko stotina kilometara, a njegovu raspršivanju pogoduje sunčano i vjetrovito vrijeme.
Zbog štetnosti, ali i lakoće širenja ovog opasnog i alergenog korova, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva prije dvije godine donijelo je Naredbu o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, kojom se propisuju mjere njezinog obveznog uklanjanja. Prema spomenutoj Naredbi o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, svi vlasnici ili korisnici obrađenog i neobrađenog zemljišta, kao i oni koji javnim površinama upravljaju dužni su o vlastitom trošku redovito uklanjati tu biljku.
Kazne od 6 do 50 tisuća kuna
Ne učine li to ni nakon upozorenja nadležnih inspekcija, morat će platiti kaznu od 6.000 do 10.000 kuna za fizičke, odnosno između 30 i 50 tisuća kuna za pravne osobe. Inače, ambrozija se, prema tom propisu, smije uklanjati košnjom, čupanjem korijena ili pak herbicidima, i to uoči opasnog cvjetanja biljke, od sredine travnja do početka srpnja. Paljenje, najčešći način na koji poljoprivrednici uklanjaju ambroziju, nije dopušteno.
– Rezultati Programa praćenja vrsta i koncentracije peludnih zrnaca u zraku, koji provodi Služba za zdravstvenu ekologiju, posljednjih godina su, u više navrata, pokazali visoku koncentraciju peludi ambrozije na području Zadra i šire okolica, koja je kod osjetljivih ljudi izazivala alergijske reakcije. Kako se ambrozija udomaćila na zadarskom području, takvi rezultati mogu se očekivati i ove godine, krajem kolovoza ili početkom rujna, kada biljka i cvate, kaže Danijela Peroš-Pucar te ističe kako ambrozije ima uz Gaženičku cestu i na Bokanjcu, a nesmetano raste i na potezu od Žmirića do Zatona te na području Biograda i Vrane.
Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije i dalje je na snazi, no na zadarskom području se ne provodi. Kao glavni razlog ranijih godina navodilo se da ambrozija raste na zemljištima čiji se vlasnici ne mogu ili ne žele utvrditi. Tog problema svjesni su i u resornom ministarstvu, čiji su čelni ljudi u više navrata isticali problematiku zemljišta čiji se vlasnici ne mogu utvrditi, a država na privatne posjede na može ući.
U međuvremenu, dok se pitanje nadležnosti za uklanjanje ambrozije ne riješi, svi građani koji primijete ili sumnjaju da su naišli na ambroziju, o tome mogu obavijestiti djelatnike Laboratorija za biologiju na telefonski broj 301-350 ili jednostavno iščupati biljku i donijeti je u zadarski Zavod za javno zdravstvo na Kolovarama.