Sanirane ruševine na Bilom Brigu i Stanovima

Na sve načine pokušat ćemo doći do vlasnika ruševnih objekata te im objasniti koliko je njihovo uklanjanje korisno za čitavu zajednicu, ali im objasniti da, ako i ne dobijemo suglasnost za čišćenje objekta, mi to prema zakonima RH ipak možemo učiniti. Vjerujem, a i dosadašnje iskustvo mi govori da ćemo za najveći dio objekata, ako ne i za sve uspjeti dobiti potrebne suglasnosti, istaknuo je zadarski dogradonačelnik Dražen Grgurović
Krajem srpnja tvrtka Lavčević započela je o trošku Grada Zadra s čišćenjem srušenih kuća u vlasništvu najvećim dijelom pripadnika srpske nacionalnosti. Prvi na rasporedu našli su se objekti u Molatskoj i Novigradskoj ulici, odnosno u neposrednoj blizini OŠ Stanovi te OŠ Zadarski otoci. U planu je čišćenje još nekoliko takvih kuća. Kako doznajemo iz Grada, za te objekte u tijeku je prikupljanje dokumentacije i suglasnosti. U prvu fazu radova, osim u slučaju ruševina u blizini navedenih škola, od kojih je jedna rađena bez suglasnosti zbog nemogućnosti kontakta s vlasnikom ide se unatoč stavovima nekih ljudi koji su krivo shvatili čitavu bit ovog projekta.
Na popisu 80 objekata
– Na sve načine pokušat ćemo doći do vlasnika ruševnih objekata te im objasniti koliko je njihovo uklanjanje korisno za čitavu zajednicu, ali im objasniti da, ako i ne dobijemo suglasnost za čišćenje objekta, mi to prema zakonima RH ipak možemo učiniti. Vjerujem, a i dosadašnje iskustvo mi govori da ćemo za najveći dio objekata, ako ne i za sve uspjeti dobiti potrebne suglasnosti. No ako ne dobijemo suglasnost, ne možemo doći do vlasnika objekta ili nam on tu suglasnost uskrati, mi, jedinice lokalne samouprave imamo pravo po Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ukloniti takve objekte, odnosno ruševine koje ugrožavaju živote građana. Osim srušenih objekata pripadnika srpske nacionalnosti u ovu fazu ulazi i nekih 15-ak objekata koji su devastirani nevezano uz Domovinski rat, kojima su vlasnici ili nepoznati ili nedostupni. Zbog krivih pravnih tumačenja mnogi se do sada nisu usudili, odnosno nisu znali na koji način mogu pravno pristupiti čišćenju takvih objekata. Stoga imamo dosta interesa drugih jedinica lokalne samouprave za provođenjem ovog našeg projekta, istaknuo je Dražen Grgurović, dogradonačelnik Grada Zadra.
Tvrtka Lavčević će u sljedeće tri godine uklanjati ruševine u gradu Zadru po jediničnoj cijeni od 49 kuna po jednoj toni materijala. Na popisu je 80-ak objekata koji narušavaju izgled grada, a ujedno predstavljaju i opasnost za živote naših sugrađana. Ukupna procjena radova iznosi 2,5 milijuna kuna, no iz Grada ne isključuju mogućnost da taj iznos bude i dosta manji. Iz Grada ističu da se ovim projektom ni na kakav način ne želi ugrožavati nečije vlasništvo te stoga računaju na gotovo potpunu suradnju vlasnika devastiranih objekata.
Politička odluka
– Jedinice lokalne samouprave moraju imati načine da spriječe opasnosti za zdravlje građana ako se susretnu s neodgovornim ili nepoznatim vlasnicima. Za naše postupke postoji zakonsko uporište, proceduru smo cijelu ispitali i sproveli te ćemo postupak odlučno i do kraja izgurati. To će biti model i za buduće slične stvari, no za razliku od ovog projekta koji ćemo raditi novcem poreznih obveznika, jer je cijeloj zajednici u interesu sigurnost njihova okruženja, ubuduće će se slijediti procedura da ako vlasnik na zahtjev Grada ne očisti opasnu ruševinu, Zakon predviđa nadoknadu od vlasnika, dakle, namirivat će se trošak koji bi Grad imao pri uklanjanju njihova objekta. U ovom prvom projektu, upravo zato da nas te procjene i vraćanje novaca ne zavlače, odlučili smo političkom odlukom da je to uklanjanje korisno za sve građane i vjerujem da svi pritom podržavaju način da se to financira iz proračuna Grada Zadra. Gdje god bude bilo moguće ostavljat ćemo zdrave dijelove objekta, gdje god to vještaci odobre na zadovoljstvo svih. Zabune oko ovog projekta unose određeni pojedinci, kao što je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji je u jednoj emisiji nepotrebno ispolitizirao cijelu situaciju tvrdeći da je naš projekt potpuno nelegalan čin, ne razumijevajući da zakonska uporišta našeg djelovanja postoje u najmanje četiri hrvatska zakona, kazao je Grgurović, dodajući da je uvjeren u uspjeh rješenja ovog dugogodišnjeg problema jer se u njega krenulo s dobrim namjerama.