Subota, 20. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

6 C°

U 435 državnih vrtića “gužva” se čak 122 tisuće mališana

09.08.2010. 22:00
U 435 državnih vrtića “gužva” se čak 122 tisuće mališana


Procjenjuje se da bi se kroz izgradnju dvadesetak vrtića, kapaciteta do 400 djece, po većim gradovima u Hrvatskoj, zadovoljila potražnja za smještajem mališana
Obuhvatnost dječjih vrtića u Hrvatskoj prošle je godine iznosila 58 posto, što znači da je u vrtićima bilo smješteno 151.514 djece, od 261.231 djeteta, koliko bi ih u Hrvatskoj trebalo biti prema “Projekciji stanovništva Republike Hrvatske 2004. – 2051.” Državnog zavoda za statistiku.
Prema podacima iz Vladinog izvješća o provedbi nacionalnog plana aktivnosti za prava i interes djece za 2009. godinu, u 673 vrtića u Hrvatskoj lani je bilo smješteno 151 tisuća djece u dobi od šest mjeseci do šest godina. Od 673 vrtića, 238 su privatni, od čega su ih 175 osnovale privatne osobe, 50 vjerske zajednica, a 13 udruge.
Raspored smještaja, međutim, puno više opterećuje državne vrtiće, jer premda privatnih vrtića ima više od trećine, u njima je smješteno 29 tisuća djece ili nešto manje od 20 posto. Ostatak od 122 tisuće djece, gužva se po 435 vrtića o kojima se brinu gradovi i općine.
Više nego nepotpuna obuhvatnost vrtića u odnosu na broj djece, ne znači, međutim, da je više od sto tisuća djece ostalo bez mjesta u vrtićima. Procjenjuje se da bi se kroz izgradnju dvadesetak vrtića, kapaciteta do 400 djece, po većim gradovima u Hrvatskoj, zadovoljila potražnja za smještajem djece.
Također, ako bi se svi postojeći vrtići uskladili Državnim pedagoškim standardom, koji propisuje da optimalni dječji vrtić ima 17 do 20 odgojnih skupina s ukupno 340 do 400 djece, gotovo sva djeca u Hrvatskoj mogla bi biti smještena u vrtiće.
Crni promet
U 2009. godini, prema podacima iz Vladinog izvješća, samo 36 od 673 dječja vrtića nije bilo usklađeno s Državnim pedagoškim standardom, što znači da bi sustav mogao zadovoljiti potražnju za smještajem djece, ali očito vrtići nisu svugdje ravnomjerno raspoređeni.
Što se tiče osnovnoškolskog obrazovanja, u školskoj godini 2009./2010. u 876 osnovnih škola nastavu je pohađalo 356.884 učenika, odnosno 255 manje nego u prethodnoj školskoj godini. Prolaznost osnovne škole iznosila je 98,4 posto upisanih u generaciji, što je 1,4 posto više nego prolaznost u srednjim školama.
Ministarstvo unutarnjih poslova u Vladinom je izvješću navelo kako je 2009. godine u prometu poginulo 21 dijete. Najviše djece stradava kao putnici, najčešće u automobilima svojih roditelja.
Kaznena djela
Ministarstvo znanosti, pak, u 2009. godini provelo je 57 inspekcijskih nadzora po prijavama za zlostavljanje i zanemarivanje djece u odgojno-obrazovnim ustanovama. Kakvi su rezultati tih nadzora, nije vidljivo iz Vladinog izvješća. MUP je, međutim, iste godine u zonama školskih ustanova evidentirao šest kaznenih djela zapuštanja i zlostavljanja djece, za koja je prijavio pet počinitelja. U školskim zonama evidentirano je i 56 kaznenih djela protiv spolne slobode koje je počinilo 13 osoba.
Ukupno je lani otkriveno i prijavljeno 4.811 kaznenih djela na štetu djece i maloljetnika, što je oko 7,5 posto manje nego 2008. godine. Najveći dio tih nedjela počinjen je iza zatvorenih vrata vlastitog doma, među ostalim 1.400 kaznenih djela nasilničkog ponašanja u obitelji. Protiv spolne slobode i ćudoređa djece i maloljetnika lani je prijavljeno ukupno 431 kazneno djelo.
Ta su kaznena djela otkrivena i zbog MUP-ove aktivnosti u zaštiti djece, u svrhu koje su lani policijski službenici obavili 196 tisuća obilazaka škola i vrtića odnosno 540 dnevno.
 


Zlostavljanoj djeci svega 528 tisuća kuna


Kroz nacionalni plan aktivnosti za prava i interese djece, u 2009. godini državna su tijela uložila ukupno 442,7 milijuna kuna. Dio tih sredstava pristigao je iz međunarodnih donacija, međutim, ona ne uključuju i plaće za državne službenike i namještenike.
Pored 147 milijuna kuna izdvojenih za odgoj i obrazovanje, najviše je izdvojeno za djecu pogođenu ratom i njegovim posljedicama – 80 milijuna kuna, od čega 61 milijun na stipendiranje redovitog sveučilišnog, stručnog i poslijediplomskog studija za deset tisuća braniteljske djece, te 18 milijuna na besplatne udžbenike.
Najmanje, svega 528 tisuća kuna, izdvojeno je za zlostavljanu i zanemarenu djecu. Od 2010. do 2012. godine kroz pretpristupni program pomoći IPA 2009, Europska komisija će s 800 tisuća eura barem ojačati državne kapacitete za suzbijanje seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece.