Linić tvrdi da novaca za povećanje mirovina ima

Vlada je u dvije godine proračunski deficit dovela na 6% BDP-a, a mirovine nisu rasle. To pokazuje da usklađivanje mirovina nije problem, nego se štedjelo na umirovljenicima
Vlada može i mora pronaći novac za povećanje mirovina jer je realna vrijednost hrvatskih penzija posljednje dvije godine toliko smanjena da više od 80 posto umirovljenika živi u siromaštvu – jednoglasan je odgovor stranaka Kastavske koalicije na prekjučerašnji zahtjev dviju najjačih umirovljeničkih organizacija – Matice umirovljenika i Sindikata umirovljenika – da vladajući smjesta ukinu Zakon o odgodi usklađivanja mirovina u ovoj godini. Time bi se, kako su objasnile ove udruge, penzije usklađivale već u rujnu, a to bi koštalo 60 milijuna kuna kojih, tvrde, u mirovinskom sustavu ima. Ova suma, prema ocjeni udruženih umirovljenika, nije velika te ne bi trebala predstavljati nerješiv problem za Vladu premijerke Jadranke Kosor koja veće količine novca “podijeli” u jednom danu svojeg (predizbornog) obilaska Hrvatske. U SDP-u se u potpunosti slažu s umirovljeničkim stavom kako se sredstva za povećanje mirovina mogu pronaći – ako za to postoji politička volja.
Veći rast
– Ova je Vlada u dvije godine proračunski deficit dovela na šest posto BDP-a, a mirovine nisu rasle. To očito pokazuje kako usklađivanje mirovina nije problem, nego je Vlada naprosto štedjela na umirovljenicima. Usklađivanje nije povećavanje mirovina, nego nužnost da se umirovljenike dalje ne osiromašuje. A ova je Vlada upravo to učinila – osiromašila je umirovljeničku populaciju, kaže SDP-ov saborski zastupnik Slavko Linić. Da bi se mirovine stvarno uskladile s rastom troškova života one bi, napominje Linić, trebale biti povećane puno više nego samo 2-3 posto, kako su izračunale udruge. Rast bi trebalo biti nekoliko puta veći, pa bi toliko rasla i svota sredstava potrebnih za usklađivanje – ne bi se radilo o 60 milijuna kuna nego o stotinama milijuna kuna. No, ni u tom slučaju novac nije izgovor Vladi koja je, trošeći na drugim stranama, znatno produbila budžetsku rupu. Očito je da je sredstva imala i onda kad ih “nije bilo”, no, naravno, za ono što je željela.
– Vlada jednostavno mora pronaći novac za nešto što je minimum ispod kojeg se ne može ići, a to je usklađivanje mirovina s rastom životnih troškova. Ovim što je do sada napravila Vlada je pokazala bešćutnost jer su teret krize platili najsiromašniji, konstatira Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), članice Kastavske koalicije.
Minimalno za 3,1%
Podržava zahtjev udruga o hitnom odmrzavanju mirovina, no napominje da bi ukidanje Zakona o odgodi usklađivanja mirovina u ovoj godini s 30. lipnjem, kako traže Matica i Sindikat umirovljenika, značilo da će prvo usklađivanje biti tek u ožujku 2012., a ne već u rujnu ove godine. Upozorava uz to kako prijedlog da se penzije usklađuju s plaćama nije optimalno rješenje.
– U protekle dvije godine indeks rasta plaća je negativan, dok je indeks rasta troškova života 3,1 posto. Mirovine bi, dakle, trebalo povećati minimalno za tih 3,1 posto, a da bi se kompenzirao pad njihove stvarne vrijednosti, porast bi morao biti 7 posto, objašnjava Hrelja. Posljednjih godina, naime, najviše su rasle cijene upravo onog što penzioneri najviše, ako ne i jedino koriste – hrane, lijekova i stanovanja. Prijedlog HSU-a stoga je da se mirovine usklađuju prema modificiranoj švicarskoj formuli u kojoj se ne bi računao porast svih cijena, nego samo onih koje ulaze u tipične umirovljeničke troškove.

Dodatak u osnovicu

Naš je stav oduvijek bio da se dodatak na mirovinu mora uračunati u mirovinsku osnovicu. Također već duže tražimo da se onima koji su dobrovoljno ušli u drugi mirovinski stup omogući povratak u prvi stup u trenutku umirovljenja. No, problem drugog stupa mora se sveobuhvatno rješavati, ne smije se zakinuti ni one ljude koji su bili mlađi od 40 godina i koji su morali ući u drugi stup, ističe Silvano Hrelja.