Moguća poskupljenja u hrvatskim kampovima

Slika korisnika admin
Josip PORTADA

U najboljim godinama Hrvatska je od kampinga ostvarivala oko 17 milijuna noćenja koliko je ostvareno 1987. Danas se pak uspijeva napraviti godišnji promet od oko 14 milijuna noćenja. Kampovi si u tako lani bili pobjednici sezone s najvećim rastom fizičkom prometa, a neki će reći i financijskog čime su "spašavali" ukupan prihod nekih velikih turističkih firmi. Ovaj se segment i u kriznim godinama pokazao prilično žilavim, a čini se da bi, ukoliko kišni period ne smanji brojke, a realno bi mogao obzirom da sada već visoke datume špice sezone, trebao ostvariti prošlogodišnje rezultate ili koji postotak više.

Ipak, financijski se ne očekuje bolja godina, a tome kumuje očekivanje početka naplate koncesija na turističko zemljište za koje računi hotelijerima već kasne.

U kamping udruženju Hrvatske (KUH) ističu kako su hrvatski kampovi ipak cjenovno dobro pozicionirani u odnosu na konkurenciju. Prema ovogodišnjoj analizi cijena ADAC-a, najvećeg europskog autoklub, hrvatski kampovi nalaze se po cijenama na petom mjestu među svim kampovima Europe. Najskuplji europski kampovi su talijanski (44,61 eura), slijede španjolski (38,11 eura), danski (36,49 eura) te švicarski (36,39 eura).

Potencijal Danske

- U Hrvatskoj prosječna "obiteljska" cijena noćenja u kampu srednje kategorije iznosi 34,68 eura za dvije odrasle osobe i jedno desetogodišnje dijete, a u tu cijenu uključeno je kamp mjesto, auto, struja i ostalo. U Hrvatskoj je u prosjeku cijena takvog obiteljskog paketa u odnosu na lani porasla u prosjeku za 3,4 posto. Međutim, bez obzira na to, obzirom na novo uvedene koncesijske naknade za turističko zemljište, razna davanja te uvjete poslovanja zbog kojih smo u težem položaju od naše konkurencije, ne očekujemo bolje financijske rezultate kamping sektora od prošle godine, naveo je Veljko Ostojić, predsjednik Izvršnog odbora KUH-a. Govoreći o kretanjima pojedinih tržišta, dodao je kako se u proteklim godinama pokazalo se da su hrvatska emitivna kamping tržišta stabilna. Na godišnjoj razini iz Njemačke dolazi najviše gostiju, slijede Slovenija, Nizozemska, Italija, Austrija i Češka. Sva ta tržišta čine oko 80 posto noćenja. Hrvatski gosti sa 2,7 posto ostvarenih noćenja nalaze se na sedmom mjestu.

- U skoro se vrijeme ne očekuje značajna promjena nacionalne strukture gostiju u hrvatskim kampovima, međutim postoje tržišta poput Danske, Belgije, Poljske i Mađarske, u koja svakako treba ulagati i koja imaju značajan potencijal rasta za Hrvatsku, istaknuo je predsjednik Izvršnog odbora KUH-a.

Jerko Sladoljev, predsjednik udruge Top camping i nekadašnji predsjednik KUH-a, je pak ukazao kako je Hrvatska ove sezone trebala bolje iskoristiti dansko tržište. Naime, pokazalo se da su u sjevernotalijanskim pokrajinama do sada imali do 30 posto više kampista iz ove zemlje. Srpanjske su rupe, pak, bile očekivane, istaknuo je Sladoljev, navevši kako je kraj srpnja vrijeme kada na put kreće i 30 milijuna Nijemaca tako da bi početak kolovoza i u kampovima trebao biti prekrcan. I ove se godine pokazuje da će bolje proći kvalitetni kampovi, no ovaj stručnjak upozorava da će ubuduće trebati više poraditi na specijalizaciji kampova i stvaranju različitosti ponude umjesto da su svi - isti. Odnosno slični po ponudi i cijeni. Koliko će se dogodine ulagati, međutim, još uvijek je pitanje obzirom da su ulaganja blokirana dok se ne riješi pitanje koncesija za turističko zemljište koje će dodatno opteretiti budžete kampova.

Navrat-nanos

- Ministarstvo turizma dosta eksperimentira s time. Nitko još nije dobio uplatnice, dakle, niti platio ništa. Vjerojatno se čeka da glavna sezona prođe, iako sumnjam da će se do završetka sezone uspjeti bilo što riješiti. Svi čekaju što nije dobro jer ne mogu planirati iduću godinu. Po meni se u cijelu priču išlo navrat-nanos. Otvoreno je pitanje tko će ocjenjivati kvalitetu kampa? A po pitanju visine naknade mislim da je jedina prava formula bila ona koju je predložio Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu u Opatiji koji je predlagao 1,5 kune po kvadratnom metru, rekao je Sladoljev. Također je upozorio kako će kampovi najvjerojatnije nove troškove prebaciti na krajnjeg kupca, dakle gosta što znači skuplje kampove i manju konkurentnost. Time i pad iskorištenosti kampova. Usto je sezona i kampistima sve kraća pa bi se ove godine u dva ljetna mjeseca moglo ostvariti čak 80 posto ukupnog prometa, smatra Sladoljev.

Hoće li dogodine kampovi na račun koncesija skočiti na ADAC-ovoj ljestvici tek će se vidjeti, no ono što je još bitnije jest potreba da se situacija što prije raščisti kako bi se moglo planirati iduću poslovnu godinu.

U njemačkim kamper odmorištima godišnje 100 milijuna noćenja

Dok se u Hrvatskoj s jedne strane stalno kuka kako se od gostiju ne zna izvući novac, s druge strane on praktički leži na cesti. Ali ga se doista s nje ne zna pokupiti. Priča je to koja se odnosi na kamping odmorišta, ponudu za kampiste koju Hrvatska gotovo ne nudi ni u tragovima. Riječ je o odmorištima koji se u pravilu uređuju uz glavne prometne puteve, a kratkoročno mogu biti spasonosno rješenje za područja na kojima se kampovi tek trebaju uređivati. I moguće ih je realizirati s relativno malim ulaganjima. Dobra lekcija može biti primjer Njemačke.

- U toj se zemlji samo u kamping odmorištima godišnje napravi promet od 100 milijuna noćenja s time da u prosjeku rade 270 dana, rekao je Sladoljev objašnjavajući ove nevjerojatne brojke time što su Nijemci veliki ljubitelji kampiranja. U sam kamper ulože puno novca pa ga žele i iskoristiti te nastoje svakog vikenda nekamo otputovati.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno