Turiste skidaju sa stijena, izvlače iz provalija i mora

Do prije nekoliko godina Česi su slovili za najveće pehiste koji su padali, gubili se po brdima i planinama, plutali na madracima, no više nema pravila – svi su opasni
Čehinja pala niz liticu, druga s balkona. Talijan se utrijelio podvodnom puškom, Australac skočio sa 20-metara visoke stijene i ozlijedio kralježnicu, turisti se izgubili u šumi, spašeni s omiške Dinare… Tek je to manji dio naslova koji su posljednjih dana punili novinske stupce.
Nezgode, ali i nesreće s teško ozlijeđenima, u špici sezone nižu se duž cijele obale, od Novigrada do Dubrovnika. Dok čelnici Ministarstva turizma zadovoljno trljajući brade proučavaju statistička izviješća koja pršte od pluseva u broju dolazaka i noćenja, djelatnici interventnih službi hvataju se za glave. Njihova je računica jednostavna – što veći broj ljudi, to više nesreća.
Kobna nepažnja
Da neki gosti na odmoru doslovce isključe mozak pokazuju slučajevi supružnika iz Poljske i Češke koji su svoju djecu ostavili zaključanu u automobilima. Šestogodišnjoj djevojčici iz Poljske ozlijeđen je mozak i imat će doživotne posljedice, a trogodišnjeg dječaka iz Češke na vrijeme su spasili policajci ugledavši da zatvorenog u usijanom automobilu. Većini nesreća, pak, kumuje nepažnja ili avanturistički zov. Potvrđuje to i Vinko Prizmić, pročelnik Gorske službe spašavanja, ističući da ljeti imaju 30 posto više intervencija, a njihovi volonteri svakodnevno su na terenu hitajući u pomoć ozlijeđenim ili izgubljenim osobama.
– Godišnji odmor mnogima služi da mozak ostave na paši, rade nepromišljene stvari i dolazi do nesreća – veli Prizmić.
Najteže su akcije u kojima o spašavanju nečijeg života odlučuju sekunde. Posebno ističe dvije ovoljetne – dramatično spašavanje 21-godišnje Zagrepčanke koja je tijekom jedrenja u akvatoriju otoka Kaprija zadobila frakturu lubanje i izgubila svijest te 66-godišnjeg Francuza koji je na nepristupačnom terenu navrh Velebita doživio infarkt.
Uzbuđenje košta
Do prije nekoliko godina Česi su slovili za najveće pehiste koji su padali, gubili se po brdima i planinama, plutali na madracima na napuhivanje otvorenim morem, no, govori Prizmić, više nema pravila. Smatra da je naprosto riječ o sve većem broju novoga tipa turista, onih kojima odmor ne znači samo ležanje na plaži već žele aktivnost, pa i uzbuđenja koja će im podignuti razinu adrenalina.
– Kada se prva osoba spustila štramacem niz Cetinu jednako su je smatrali ludom, a danas je to preraslo u rafting od kojega živi stotinjak obitelji. Ljudi naprosto žele živjeti tako da nešto i dožive. U njima bi trebalo vidjeti prve lastavice jednog kvalitetnijeg turizma kroz koji će im se ponuditi organizirani aktivni sadržaji pod kontrolom i naplatiti im se kako sam sadržaj tako i sigurnost koja će im biti pružena – istaknuo je Vinko Prizmić. Time će se, drži, smanjiti broj nesreća, ali i otvoriti nova mogućnost zarade. A do tada, veli, preostaje samo nastaviti upozoravati i hitati na svaki poziv u pomoć.