U krizi se puno manje vozi i pije, ali se više puši

Slika korisnika admin
pusenje_cigarete
Za cigarete se uvijek nađe, pa je država od trošarina na duhanske proizvode ubrala 2 milijarde kuna

Od početka godine do kraja srpnja država je u proračun skupila 63,062 milijarde kuna, što je 2,2 milijarde kuna, odnosno 3,7 posto više nego lani. Istovremeno je iz državne blagajne, prema neslužbenim podacima do kojih je došao naš list, potrošeno 70,286 milijardi kuna, oko 250 milijuna kuna ili 0,3 posto manje nego lani. Tako je minus u državnom proračunu u sedam ovogodišnjih mjeseci bio 7,224 milijarde kuna, dok je lani u isto vrijeme deficit državnog proračuna bio 9,7 milijardi kuna, što znači da je "proračunska rupa" zasad smanjena za 2,5 milijarde kuna.

Povećanje stope

Kako potrošnja iz proračuna nije značajno smanjena u odnosu na prošlu godinu, a plan je bio smanjiti je za 3,4 milijarde kuna, manji proračunski minus posljedica je povećanja proračunskih prihoda i to najvećim dijelom zarade od PDV-a. Taj je najizdašniji porez u proračun u sedam ovogodišnjih mjeseci donio gotovo dvije milijarde kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Od PDV-a je država zaradila 22,95 milijardi kuna što je čak 9,3 posto više nego lani kad je PDV u blagajnu donio 21 milijardu kuna. Povećanje prihoda od PDV-a, unatoč boljoj poreznoj disciplini, ipak je najvećim dijelom posljedica povećanja stope sa 23 na 25 posto.

Prihodi od trošarina i dalje su manji nego u prošloj godini i to za 2,3 posto. U prošloj su godini trošarine u proračun u sedam mjeseci donijele 6,1 milijardu kuna, dok je ovogodišnji prihod 5,95 milijardi kuna. Od trošarina na naftne derivate proračun je u sedam mjeseci skupio 3,04 milijarde kuna  što je 200 milijuna kuna manje nego lani u istom razdoblju. Hrvati zbog poskupljenja goriva puno racionalnije troše, ali prihode od trošarina na naftne derivate nije na prošlogodišnju razinu vratila ni potrošnja turista. Turistička sezona, pa čak ni održavanje europskog prvenstva u nogometu kada se tradicionalno popije nešto više piva, nisu pomogli tome se trošarine održe na iznosima iz prošle godine. Trošarine na pivo pale su za 3,1 posto, dok su one na alkohol niže za 10,8 posto. Ukupno je na te dvije trošarine država u sedam mjeseci uprihodovala oko 28 milijuna kuna manje nego lani.

Deficit dobro stoji

Jedini poseban porez, odnosno trošarina na kojoj je država zaradila više nego lani je ona na duhanske proizvode od koje je prikupljeno gotovo dvije milijarde kuna, što je oko 140 milijuna, ili 7,6 posto više nego lani.

Što se tiče doprinosa na plaće oni su unatoč povećanju nezaposlenosti i smanjenju za 0,7 posto veći nego lani. Ukupno je skupljeno 22,355 milijardi kuna, odnosno 200 milijuna kuna više nego u sedam mjeseci 2011. godine, a manji je jedino prihod od doprinosa za zdravstveno osiguranje i to za oko sto milijuna kuna, što je posljedica smanjenja stope sa 15 na 13 posto. S druge strane za 200 milijuna kuna porastao je prihod do doprinosa za mirovinsko.

I dok su proračunski prihodi uglavnom na razini Vladina plana i jamče da bi se prognoze o proračunskom deficitu od nižem od deset milijardi kuna mogle ostvariti, Vlada rashode drži na razni prošlogodišnjih, ali to neće biti dovoljno da se ostvare zacrtani ciljevi o smanjenju potrošnje za 3,4 milijarde kuna. Rashodi jesu za oko 250 milijuna kuna manji nego lani, ali u prvih sedam mjeseci nije ostvareno ništa od plana da se na godišnjoj razini za dvije milijarde kuna smanje troškovi zaposlenih.

Više novca za plaće

Na plaće i ostale naknade zaposlenima od siječnja do srpnja država je potrošila 14,089 milijardi kuna što je 200 milijuna kuna više nego lani. Ako u preostalih pet mjeseci želi postići planiranu uštedu od dvije milijarde kuna Vladi sasvim sigurno neće biti dovoljne uštede koje planira postići na božićnicama i prijevozu, te smanjenju plaća u obrazovanju nego će ministri doista morati provesti zacrtane uštede na prekovremenim satima i ugovorima o djelu. No, i uz to upitna je planirana ušteda od dvije milijarde kuna na troškovima zaposlenih. Ta se ušteda kako se čini ostvaruje na subvencijama koje su 15 posto manje nego lani. U prvih sedam lanjskih mjeseci potrošeno je 4,5 milijarde kuna, a ove godine 3,822 milijardi kuna, što je 680 milijuna kuna manje nego lani.

Veći trošak kamata
Na kamate je država u sedam mjeseci potrošila više od pet milijardi kuna, dok je lani trošak kamata na vrijednosne papire i zajmove bio 4,28 milijardi kuna. Tako je trošak kamata u sedam mjeseci ove godine 720 milijuna kuna ili 15 posto veći nego lani.
Linić: Iduća godina teža od ove

Iduća godina bit će teža od ove, izjavio je ministar financija Slavko Linić jučer za Hrvatski radio. Ustvrdio je i kako Hrvatska ne treba pomoć Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), jer je uvjeren da hrvatski kreditni rejting na jesen neće pasti na razinu bezvrijednoga. Domaći rejting trenutno je jedan stupanj iznad špekulativnog (odnosno bezvrijednog ili smeća) statusa uz negativnu prognozu. Izgubili li Hrvatska taj status, svjestan je ministar financija, teško će servisirati dugove bez pomoći MMF-a. Ponovio je kako je Vlada ta koja provodi mjere štednje i ponaša se odgovorno, zbog čega Hrvatskoj nije potrebna pomoć MMF-a.

- Ali ako je pitanje kad će Vlada eventualno pozvati MMF, onda vrlo jasno velim da je moguće da izgubimo rejting i u tom trenutku bez MMF-a bit će vrlo teško servisirati naše dugove. Ako ne servisirate dugove onda ćete imati problema i s domaćom potrošnjom i s realizacijom proračuna, poručio je Linić. Ponovio je da Vlada ne odustaje od najavljene politike sređivanja proračuna, štednje i jačanja porezne discipline.

- Vlada provodi svoju politiku, Vlada je ta koja je imala hrabrosti i uvela štednju i disciplinu, pregovara u vrlo ružnim uvjetima sa sindikatima, vrlo grubo se obračunavamo s udrugom poslodavaca, prema tome Vlada je ta koja je ostala sama - bez potpore poslodavaca, ali i s potporom najvećeg dijela sindikata, veli ministar financija. (G. Ga.)

Škare Ožbolt pohvalila ministra financija

Predsjednica DC-a Vesna Škare Ožbolt jučer je na konferenciji za novinare održanoj u Šibeniku prozvala članove Vlade kazavši da nemaju pravo na godišnji odmor dok se zemlja nalazi u krizi.

- Jedini ministar koji je shvatio težinu situacije je Slavko Linić. On nije na godišnjem odmoru nego u svom kabinetu i vuče konkretne poteze. Neka se ministri vrate na posao. Preuzeli su odgovornost i nemaju pravo na odmor dok ne stignu pozitivni rezultati, rekla je Škare Ožbolt.

Osvrnula se i na optužbe da je Franjo Tuđman sporazumom s Alijom Izetbegovićem prepustio dio hrvatskog teritorija BiH te istaknula da Tuđman nije bi neuračunljiv zbog bolesti prilikom potpisivanja.

- Sporazum je bio rezultat tadašnjih okolnosti i temeljio se na izvještajima ekspertne grupe, dodala je bivša Tuđmanova savjetnica prisjetivši se da je jedna od ideja predsjednika bila i da se zatraži koncesija dijela bosanskog teritorija na 100 godina, ali se od plana na kraju odustalo zbog pomanjkanja volje s bosanske strane. (Z. D.)

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno