Samo četiri požara potpaljena namjerno

Kod ovakvih kriminalnih požara bitno je utvrditi iz kojih pobuda je netko podmetnuo požar. A pobude su raznolike, kaže dipl. inž. Ante Milković. To mogu biti koristoljublje, osveta, mržnja, netrpeljivost, prikrivanje nekog drugog kriminalnog djela, vandalizam, piromanija te niz drugih pobuda
Ovih su dana zaredali požari na zadarskom području, a za neke se vjeruje da su izazvani namjerno. Prošle godine, sjećamo se, nakon što je policija otkrila i kaznila neke potpaljivače, jedno vrijeme je nastala stanka kada je u pitanju nastajanje požara. Vjeruje se da je baš to otkrivanje počinitelja utjecalo na one koji se time “bave”.
U prvih osam mjeseci ove godine na našem području je nastalo 488, što je manje nego lanjske godine u isto vrijeme. Lani ih je, naime, u istome razdoblju bilo 606, ili 20 posto više. Svi ovogodišnji pokazatelji o požarima do kraja kolovoza ipak su manji od lanjskih, pa je tako i 25 posto požara manje bilo na otvorenim prostorima, manja je i opožarena površina, pa i materijalna šteta. Ali, gledajući sve te podatke, sve te velike brojke o golemoj šteti i brojnim spaljenim površinama koje zapravo zapanjuju, postavlja se logično pitanje otkud uopće toliki broj požara ma otvorenim prostorima. Ovih smo dana, nakon što su se brojni požari pojavljivali jedan za drugim na istim lokacijama čuli i kako su neki požari nastali namjerno, podmetnuti su.
Grom izazvao 29 požara
Uzroci požara mogu biti različiti, a kako to ističu stručnjaci, prouzročiti ih mogu toplinska, električna, kemijska ili mehanička energija. Ali, kada se pažljivije analiziraju uvijek je tu ljudski čimbenik. Neovisno o tome je li riječ o spaljivanju korova na poljoprivrednim površinama, odbacivanju neugašenih opušaka i šibica, paljenju smeća i sličnome, čovjek je najčešći uzročnik požara na otvorenome prostoru, kao i požara u zgradama. U zadarskoj policiji su došli i do konkretnih podataka o uzrocima ovogodišnjih požara, pa se može kazati da je toplinska energija uzročnik u 447 požara ili kod 92 posto svih. Toplinska energija je konkretno kazano otvorena vatra ili svjetlo, šibice, upaljač, svijeća i slično, zatim gorivi dijelovi tvari poput opuška, ugarka, žeravice, pirotehničkih materijala, potom dimnjaci, postrojenja za zagrijavanje… Elekrtična energija je bila uzročnik kod 33 požara, od čega ih je čak 29 izazvano udarom groma. Grijaća tijela i slični aparati su izazvali četiri požara, zatim tri požara iskrenje, četiri trenje itd. Samo za deset ovogodišnjih požara policija nije utvrdila točan uzrok.
No, svi očekujemo da policija znade i točan način kako je požar izazvan i tko je to izazvao. To je, razumije se, već znatno teže otkriti. Premda stručni ljudi iz Inspektorata unutarnjih poslova Policijske uprave zadarske, s čijim smo voditeljem dipl. inž. Antom Milkovićem i razgovarali, svakodnevno utvrđuju uzroke ovih brojnih požara, otkrivaju potpaljivače i njihove motive, prikupljaju dokaze i obavljaju sve ostale poslove vezane za borbu protiv požara.
Kriminalni požari
Dakle, podaci iz ove službe govore da su najčešći uzroci svih požara nehat i nepažnja, čak u 95 posto slučajeva. Procjenjuje se da je najviše požara na otvorenom nastalo baš zbog nepažnje i nehata. No, smatra se također da su samo četiri požara od onih koji su se zbili do kraja kolovoza izazvana namjerno, a od toga samo jedan na otvorenom. Prirodne pojave su, govore podaci, izazvale 11 ovogodišnjih požara, jednoga je prouzročila dječja igra, dok je za deset požara uzrok ostao nepoznat, a razlog je taj što su ti nastali na miniranom području, što je otežalo utvrđivanje uzroka. Kad je riječ o namjerno podmetnutim požarima, oni su izazvani s određenom namjerom i pripadaju u kriminalne požare.
– Kod ovakvih požara je bitno utvrditi iz kojih pobuda je netko podmetnuo požar. A pobude su raznolike, kaže dipl. inž. Ante Milković. To mogu biti koristoljublje, osveta, mržnja, netrpeljivost, prikrivanje nekog drugog kriminalnog djela, vandalizam, piromanija te niz drugih pobuda.
Ove je godine na našem području u požarima bilo i smrtnih slučajeva, ali oba su se, u Gorici i u Medviđi, dogodila tijekom zime. Najveći broj ovdašnjih požara, kako smo rekli, nastao je na otvorenim prostorima i to u siječnju, veljači i kolovozu, a tome su pogodovali meteorološki uvjeti, odnosno dugo sušno razdoblje. Početkom godine požari najčešće nastaju prilikom spaljivanja biljnoga otpada, pa je ove godine takvih najviše bilo na području Gračaca. U ovogodišnjem kolovozu je bilo tek nekoliko većih požara, a najveći je bio onaj na području Benkovca, 10. kolovoza, kada je spaljeno 300 hektara površine. Podsjetimo da su lanjski ljetni požari bili znatno veći i s puno većom materijalnom štetom. Neki su plamtjeli danima. Najveći su bili u srpnju i to na otoku Rivnju, pa na području Murvice-Poličnika, a osobito je veliki požar bio na Paklenici-Velikom Rujnu.
Podsjetimo i da su ove godine nešto pooštrene kazne za osobe koje izazovu požar, a Županija je promijenila i odluku kojom se regulira zabrana paljenja na otvorenom. Prije se nije smjelo paliti vatru u vremenu od 15. lipnja do 15. rujna, a sada je to prošireno na vrijeme od 1. lipnja do 31. listopada.