Koliko je u životu važno obrazovanje?

Podaci za Zadarsku županiju kazuju da se čak 57 posto sugrađana izjasnilo da je najvažnije imati dobru vezu za dobiti posao, a 48 posto da je bitno završiti dobar studij, kazao je Belan dodajući da građani odgovoraju da za obrazovanje nemaju dovoljno vremena, potom da obrazovanje ne pomaže životu i da nemaju novca
U sklopu obilježavanja 4. tjedna cjeloživotnog učenja u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice jučer je održan okrugli stol na temu Cjeloživotno učenje-iskustva, problemi i vizije institucija koje participiraju u cjeloživotnom učenju u regionalnom okružju. Ovom su događaju nazočili ravnatelj Gradske knjižnice Ivan Pehar, kome je pripala uloga voditelja okruglog stola te predstavnici dionika programa Tjedna.
Predavači na okruglom stolu bili su redom Hrvoje Balen iz Algebre, Ana Marija Rogić i Igor Radeka s Odjela za pedagogiju Sveučilišta u Zadru te Dubravko Bacalja i Višnja Pedin iz HZZ-a.
Obrazovanje odraslih
U uvodnoj riječi Pehar je podsjetio da se ovogodišnji Tjedan cjeloživotnog učenja u Hrvatskoj poklapa s obilježavanjem Međunarodnog dana pismenosti i Europskom godinom borbe protiv siromaštva i socijalne isključenosti.
– Kad smo razmišljali kako nazvati okrugli stol, odlučili smo se parafrazirati drugi dio molitve ‘Oče naš’ te ga nazvati Cjeloživotno učenje naše svagdanje. Ovim događanjem u sklopu Tjedna, prije svega, željeli bismo istaknuti potrebu i težinu za cjeloživotnim učenjem. Sudionici okruglog stola iznijet će svoja dosadašnja iskustva, ali i to kako bi trebali poboljšati dosadašnje rezultate, kazao je u uvodnoj riječi Pehar.
Hrvoje Balen iz Algebre, inače član Vijeća za obrazovanje odraslih, prvi je iznio rezultate analize obrazovanja odraslih.
– Dobiveni rezultati kazuju da što je osoba višeg obrazovanja, to je manja mogućnost da bude nezaposlena. Hrvatska danas ima vrlo nizak stupanj aktivnog radnog stanovništva. Naime, postoji skupina radnika koji su otišli u mirovinu zbog radne nekompetencije. Hrvatska je u rangu s Turskom kad se govori o obrazovanju odraslih osoba kojih je svega 2,3 posto. Ovo je realan podatak i taj se trend slabog obrazovanja odraslih ne mijenja godinama, navodi balen. Kad je riječ o osobama koje investiraju u svoje znanje, Hrvatska vrlo visoko kotira i u rangu je s članicama EU.
Hrvatski sindrom
Nadalje, Balen je u svom predavanju pobliže prikazao kakav je stav građana prema obrazovanju. Građanima je postavljeno pitanje što je dobro kako bi se našao posao.
– Odgovori su bili sljedeći. Najviše odgovora je bilo: završiti dobar fakultet, potom imati dobru vezu što je danas, mogli bismo reći, postao hrvatski sindrom i na kraju znanje stranih jezika. Podaci za Zadarsku županiju kazuju da se čak 57 posto sugrađana izjasnilo da je najvažnije imati dobru vezu za dobiti posao, a 48 posto da je bitno završiti dobar studij, kazao je Belan dodajući da građani odgovoraju da za obrazovanje nemaju dovoljno vremena, potom da obrazovanje ne pomaže životu i da nemaju novca.
– Što se tiče rezultata za Zadarsku županiju, najbrojniji su bili odgovori da nema dovoljno novaca, potom da ne pomaže životu i na kraju da nema vremena, kazuje Balen, ističući da postoji još jedan problem u Hrvatskoj, a riječ je o niskoj mobilnosti koju, osobito, forsira EU.
O Programu ERASMUS-mogućnosti i perspektive govorila je Ana Marija Rogić.
Igor Radeka nadovezao se na prethodno predavanje te je kazao da je uvođenjem Bolonjskog procesa bilo planirano da studenti minimalno jedan semester provedu na nekom inozemnom sveučilištu. No, to je daleko od realizacije.