Manje predmeta – više znanja

U temeljima eksperimentalnog programa bit će pet predmeta, tri koja su obvezna na ispitu državne mature te informatika i povijest. Izborom ostalih predmeta (do deset) učenici će slijediti prirodoslovnu ili humanističku liniju, dovoljno ‘jaku’ da se bez poteškoća mogu uključiti u nastavak obrazovanja u odabranom smjeru, kaže Nikica Simić, ravnatelj Zadarske privatne gimnazije
Zadarska privatna gimnazija od ove je školske godine započela s eksperimentalnim školskim programom kojim bi se omogućilo zainteresiranim učenicima obrazovanje na tragu europskih iskustava. U programu gimnazije s prirodoslovnim usmjerenjem dana je prednost predmetima fizika, informatika, kemija, biologija, dok se u modelu gimnazije humanističkog usmjerenja nudi široki spektar općekulturnog obrazovanja s akcentom na povijest, umjetnost i filozofiju.
– U temeljima eksperimentalnog programa bit će pet predmeta, tri koja su obvezna na ispitu državne mature te informatika i povijest. Izborom ostalih predmeta (do deset) učenici će slijediti prirodoslovnu ili humanističku liniju, dovoljno ‘jaku’ da se bez poteškoća mogu uključiti u nastavak obrazovanja u odabranom smjeru, kaže Nikica Simić, ravnatelj Zadarske privatne gimnazije.
On je dodao da će učenici imati i izborne predmete, koji se neće ocjenjivati.
Zadarska privatna gimnazija ove je godine upisala dva prva razreda – jedan humanističkog, a drugi prirodoslovnog smjera, u kojima će učenici moći usmjeriti svoje afinitete.
Simić je rekao da prilagodba ovom sustavu nije bila baš laka. Ipak, oni su mali sustav, tako da su je napravili bez većih problema. Smatra da će se ovakva reforma teže provesti na razini cijele Hrvatske jer hrvatski je školski sustav velik i trom.
Kad su počeli stvarati program cilj im je bio ponuditi učinkovit program za prolazak državne mature, usklađen i provediv u uvjetima Republike Hrvatske te uskladiti plan i program s europskim trendovima u obrazovanju (satnica, predmetno opterećenje kompetencije, cjeloživotno učenje) uz uvažavanje prilika u školstvu u RH. Osim toga željeli su ponuditi fleksibilan i konkurentan program u smislu decentraliziranja hrvatskog školstva, a u skladu s Člankom 4. Zakona, s ciljem: “…4. osigurati učenicima stjecanje temeljnih (općeobrazovnih) i stručnih kompetencija, osposobiti ih za život i rad u promjenjivom društveno-kulturnom kontekstu prema zahtjevima tržišnog gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologiji znanstvenih spoznaja i dostignuća, 5. osposobiti učenike za cjeloživotno učenje…”. Osim toga želi se omogućiti zainteresiranim učenicima obrazovanje usmjereno prema međunarodnoj, natjecateljskoj vertikali: u programu gimnazije s prirodoslovnim usmjerenjem dana je prednost predmetima fizika, informatika, kemija, biologija, a u modelu gimnazije humanističkog usmjerenja nudi se široki spektar općekulturnog obrazovanja s naglaskom na povijest, umjetnost, filozofiju i etiku, koja također ima međunarodnu (natjecateljsku) vertikalu.
Simić ističe da su djeca preopterećena sadašnjim školskim sustavom od 17 predmeta te smatra da bi se škole trebale prilagoditi zapadnoeuropskom sustavu s deset, a najviše 13 predmeta. Ovakvim načinom rada rasteretili bi se i učenici, ali i profesori.