Smokva kao brend Zadarske županije

U okviru trećeg zadarskog Tjedna smokava, događanja što se u organizaciji obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz Poljica Babac/Damjanić i restorana Pet bunara održava u svrhu popularizacije smokve i njenih prerađevina, danas je u restoranu Pet bunara održana Gastro smokva sa “Šinjorinom Smokvom” – degustacija jela sa smokvama.
Šef kuhinje restorana Pet bunara Mario Arbanas, zajedno s kolegama Mirkom Poljakom, šefom kuhinje konobe Bazilika iz Biograda i Josipom Vrsaljkom, šefom kuhinje hotela Kolovare pripremili su niz jela, kako sa svježim smokvama, pekmezom od smokava “Šinjorina Smokva”, tako i sa suhim smokvama. Okupljeni uzvanici imali su priliku po treći put u Zadru uživati u smokvi na svakako raritetnije načine. Jer, iako je smokva snažno prisutna na ovim prostorima, njene se blagodati, hranjive vrijednosti slabo koriste, najčešće samo kroz konzumaciju svježe ubranih smokava ili, pak, sušenih. Jedan manji broj ljubitelja smoke uživa i u pekmezu od smokava, a tek rijetki ju upotrebljavaju u pripremi jela i slastica. Upravo te činjenice organizacijom spomenutog događanja Sandra Babac i suprug joj Alan sa spomenutog obiteljskog gospodarstva te vlasnik restorana Pet bunara Vlado Babac nastoje promijeniti, implementirati smokvu unutar svakodnevnog jelovnika svih ljubitelja zdrave i dakako autohtone hrane ovog podneblja. Na te je činjenice okupljene u svom uvodnom govoru upozorio i profesor Ante Kolega s Agronomskog fakulteta u Zagrebu istaknuvši kako je smokva jedinstvena voćka, posebnog okusa, primjerenog svim jelima i pićima.
– Smokva je stoljetno naša kopnena hraniteljica, cijele godine može biti vrijedan prijatelj našem zdravlju, najprije sviježa, a ona i suha. Nekada je smokva uz malo sira bila dostatan obrok za težake, dovoljan izvor energije tijekom cijelog dana, prije večernjeg obroka. Sa svega 14 kalorija nije tako kalorična kao što se misli pa desetak smokava mogu biti jedan primjeren obrok. Sama voćka ne traži puno brige, ne treba puno vode, jako je prilagodljiva. S aspekta prihoda smokva je zapravo najekonomičnija biljka (najmanje troškova, a najviše prihoda). Stoga ne znamo zašto smokva nije tako prihvaćena, zašto ju ljudi ne konzumiraju u većoj mjeri. No, siguran sam da će marketinške akcije poput ove to svakako promijeniti, izrazio je nadu Kolega.
Na Gastro smokvi kratko je govorila i Sandra Babac, zahvalivši se okupljenima na dolasku, te dodala kako je smokva jedan prirodan Red bull – voćka izuzetnog energetskog potencijala pa bi ju na taj način trebalo i reklamirati.
Vlado Babac je naglasio kako mu je drago da su Zadrani, a dakako i ne samo oni, prepoznali smokvu unutar gastronomije, da je u okviru svog restorana uspio uhodati nekoliko jela sa smokvama i pekmezom od smokava “Šinjorina smokva” koja već nekoliko godina uspješno egzistiraju.
– Vidim da ljudi sve prirodnije prihvaćaju smokvu, da ona dobija na značaju. Cilj ove manifestacije je da jela sa smokvama budu ne samo na jelovniku mog ili nekih drugih ugostiteljskoh objekata, već da smokva bude prepoznata i kao dio brenda Zadarske županije. Smatram da smokva treba biti jedan od simbola Zadra kao naš Maraschino, jedan od simbola zadarske sredine, izrazio je nadu Babac.
Sudeći po dojmovima okupljenih uzvanika, komplimentima na račun ponuđenih jela i slastica sa smokvama, smokva je svakako na pravom putu da postane brend zadarske županije. Pogotovo po pitanju slastica koje su naišle na izuzetno dobar prijem na gastro danima. Jela se izvrsna torta “Šinjorina Smokva”, pijane smokve, smokvenjaci, pita sa svježom smokvom i sirom te već čuvena torta “Pet bunara”. Za predjelo su servirani salata “Šinjorina Smokva”, sir “Sinjorina Smokva” te pršut sa smokvama. Glavna jela su brojala raviole sa “Šinjorinom Smokvom”, knedle sa smokvama, njoke a’la “Pet bunara”, istoimeni pureći odrezak, a šinjorine smokvice svoje su mjesto našle i u slasnim purećim i junećim odrescima s bijelim i crnim tartufima.
– Drago mi je da se smokva polako vraća u upotrebu, da izlazi iz zaborava. Nekada je smokva mnogo više korištena nego danas, no novi trendovi u kulinarstvu ju vraćaju. Njena je specifičnost da nema neki specifičan miris te se može kombinirati s mnogim jelima. To smo isprobali ovdje kod nas u Pet bunara, držeći nekoliko jela cijelu godinu na jelovniku, što se pokazalo dobrim potezom, na naše zadovoljstvo, naglasio je Mario Arbanas.