Četvrtak, 28. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

Smokve treba jesti svaki dan

09.09.2010. 22:00
Smokve treba jesti svaki dan


Ekološka poljoprivreda je sve prisutniji trend na svijetu, sve je veći broj potrošača koji se odlučuju na kupnju ekološki uzgojenih proizvoda, dakako, među njima i smokava. Kako je smokva vrlo osjetljiva na kemijske supstancije, neke velike razlike u uzgoju na običan ili ekološki način nema
U okviru Tjedna smokava, koji se u Zadru održava treći put zaredom, u organizaciji Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Babac/Damjanić te restorana Pet bunara u srijedu je u Gradskoj knjižnici održano predavanje na temu smokva.
O suvremenom uzgoju smokve na zadarskom području govorila je dipl. ing.agr. Gordana Dragun, o ekološkom pristupu uzgoju smokve dipl. ing. agr. Marko Bencarić iz udruge Dalmacija Eko te o zaštiti smokava dipl. ing. agr. Josip Ražov sa Sveučilišta u Zadru, Odjela za poljodjelstvo i akvakulturu Sredozemlja.
Dragun je naglasila da trenutačno na zadarskom području ima 32.747 stabala smokve, dok se na razini cijele Hrvatske po posljednjim informacijama proizvelo svega 4.453 tone smokava, što ni izbliza nije dostatno za naše potrebe.
– Smokva se kod nas najčešće može naći kao pojedinačno stablo na krajevima polja. Tek posljednjih desetak godina počinje se uzgajati i na plantažama kojih u zadarskoj županiji ima oko 20 hektara, istaknula je Dragun te dodala da su u pripremi nove plantaže te će njihovim početkom rada površina pod smokvama narasti na 70 hektara.
– Smokva je izuzetno hranjiva, svojim sastojcima kvalitetna voćka. Zbog visokog udjela magnezija oslobađa nas od stresa, a zbog velike energetske vrijednosti prirodni je Red bull. Trebalo bi je stoga konzumirati svakodnevno, bilo u izvornom obliku ili kroz prerađevine poput pekmeza ili, primjerice, suhe, mišljenja je Dragun.
Prezentirajući sve kvalitete smokve Dragun nije zaboravila okupljene u knjižnici upoznati o sortama smokvi te procesu uzgoja smokve, svim onim značajkama ozbiljnog pristupa proizvodnji smokava, posebice odabiru i pripremi terena kao izuzetno važnom čimbeniku uzgoja, zapravo jedinom čimbeniku koji se ne može mijenjati te stoga treba znati dobro procijeniti gdje i kako zasaditi plantažu.
Bencarić je govorio o ekološkom uzgoju smokava, pripremi tla, tretiranju stabala, gnojenju i preradi smokve na ekološki način, trenutačno sve popularniji u svijetu.
– Ekološka poljoprivreda je sve prisutniji trend na svijetu, sve je veći broj potrošača koji se odlučuju na kupnju ekološki uzgojenih proizvoda, dakako, među njima i smokava. Kako je smokva vrlo osjetljiva na kemijske supstancije, neke velike razlike u uzgoju na običan ili ekološki način nema. Razlika se očituje u prvom redu u upotrebi gnojiva koji kod ekološkog pristupa mora biti od, primjerice, mljevenih stijena, riblje kosti, algi ili od ostataka stočarstva. Druga bitna razlika je u procesu sušenja koji se provodi bez sumpora, a isto tako provodi se i zaštita stabla koja isključuje kemijska sredstva, naglasio je Bencarić.
Tjedan smokava se nastavlja i danas kada je na programu degustacija prvog ekološkog pekmeza od svježih smokava “Šinjorina smokva” te Gastro smokva u restoranu Pet bunara, degustacija jela pripremljenih u kombinaciji sa smokvama i “Šinjorinom smokvom” šefa kuhinje Marija Arbanasa. Na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Babac/Damjanić, pak, i dalje je u tijeku podjela stotinjak sadnica smokava, a u planu je i posjet djece iz Vrtića Morska vila iz Nina i Vrška vila iz Vrsi kako bi vidjeli prvi ekološki smokvik u našoj županiji.


 NAJVEĆI NEPRIJATELJ SMOKVE JE ŠTITASTA UŠ


Josip Ražov se u predavanju osvrnuo na zaštitu smokava, naglasivši odmah u startu da je smokva vrlo osjetljiva te joj kao takvoj odgovara malo uobičajenih zaštitnih sredstava.
– Klimatske prilike na našem području samo su djelomično povoljne za razvoj bolesti. Štetnici su veći problem, istaknuo je Ražov te nabrojio najveće štetnike i, dakako, načine njihova iskorjenjivanja.
– Jedan od najvećih neprijatelja smokve je štitasta uš. Tretiramo je mineralnim uljima, bijelim i crvenim. Na isti se način tretira i smokvina buha. Smokvin moljac, pak, prisutan je gotovo na svim smokvama i ne radi neke veće štete. Odstranjujemo ga kidanjem listova koje je napao i njihovim paljenjem, objasnio je Ražov.
On se u svom izlaganju, između ostalog, osvrnuo i na neke od drugih štetočina poput medećeg cvrčka i zlatne mare te bolesti drva poput raka smokvine kore, hrđe lista ili, pak, bolesti ploda poput koncentrične pjegavosti i sive plijesni.