Bruxelles će nas dovesti u red!

“Ne postoje duboke podjele među građanima po pitanju podrške ulaska u EU s obzirom na socio-demografska obilježja. Neke skupine su više, a neke manje sklone podržati ulazak u EU, no te razlike nisu supstancijalne. Stoga nije moguće definirati jednoznačan profil niti onih koji podržavaju niti onih koji se protive ulasku u EU”, zaključak je provedenog istraživanja

Prosječni hrvatski euroskeptik – ne postoji. Iako četvoro od  deset hrvatskih  građana ne želi da Hrvatska  postane članicom Europske  unije, protivnicima eurointegracije gotovo je nemoguće  naći zajednički nazivnik. Je li  riječ o ženi ili muškarcu? Je li u  dvadesetim godinama ili već u  penziji? Radi li u uredu ili u  tvornici? Stanuje li na Jadranu  ili na kontinentu?
Sva su ta pitanja ostala bez  jednoznačnog odgovora i nakon opsežnog terenskog istraživanja koje je za potrebe  Delegacije EU provela agencija Ipsos Puls. Istraživanje je  provedeno u srpnju, nakon  što je Hrvatska završila pregovore s Europskom unijom,  na uzorku od 1010 građana  starih 15 i više godina. Temeljem dobivenih rezultata, i  u agenciji su zaključili da je  nemoguće uprijeti prstom u  zajedničke karakteristike euroskeptika u Hrvatskoj.
“Ne postoje duboke podjele  među građanima po pitanju  podrške ulaska u EU s obzirom na socio-demografska  obilježja. Neke skupine su  više, a neke manje sklone podržati ulazak u EU, no te razlike nisu supstancijalne. Stoga nije moguće definirati jednoznačan profil niti onih koji podržavaju niti onih koji se  protive ulasku u EU”, navodi  se u zaključcima istraživanja.
Zagovornici Unije
Iako dubokih razlika između euroskeptika i eurofila  nema, istraživanje je ipak pokazalo da su neke društvene  grupe sklonije glasovati “za”,  odnosno “protiv” na predstojećem referendumu. Na primjer, najveći broj zagovornika  Unije, 56 posto, mlađe je dobi,  do 29 godina starosti, dok je  istovremeno među umirovljeničkom populacijom takvih  50 posto. Nadalje, dvije  trećine ljudi s diplomom fakulteta spremno je na pitanje  o pristupanju EU zaokružiti  odgovor “da”, a među onima  koji su završili samo osnovnu  školu potpora nije niti polovična, već iznosi svega 48 posto.
Prema radnom statusu, najskloniji Europskoj uniji su ljudi slobodnih profesija, slijede  ih studenti, menadžeri i  kućanice. Nezaposleni su,  pak, najmanje raspoloženi za  priključivanje EU, dapače,  među tom populacijom prevladavaju euroskeptici sa 47  posto u odnosu na 44 posto  nezaposlenih koji će glasovati  za Uniju. To je osobito zanimljivo s aspekta drugih rezultata ankete – naime, u isto  vrijeme velika većina građana  smatra da će, nakon  pristupanja EU, imati puno više prilika da nađu posao.
Kao i u drugim sličnim istraživanja, i ovo agencije Ipsos Puls pokazalo je da su  stanovnici Like i Banovine  najveći eurooptimisti u Hrvatskoj. Na tom je području  dvije trećine građana za ulazak u EU, dok je, primjerice, u  Dalmaciji potpora tek 48 posto. Na području Istre i Primorja podrška Europskoj uniji za dlaku je natpolovična (51  posto), a u Slavoniji iznosi  ravno 50 posto. To ne znači da  je pola Slavonaca ili gotovo  pola Istrana i Primoraca protiv Unije budući da u obje  regije još uvijek ima dosta neodlučnih. Kad se gleda, pak,  veličine naselja, najpozitivnije su prema europskoj integraciji raspoloženi oni koji  žive u gradovima srednje veličine, od deset do sto tisuća  stanovnika.
Strah od  poskupljenja
Na stav o ulasku u EU dijelom utječe i trenutni životni  standard građana. Tako se pokazalo da se pristupanju najviše protive oni čiji je prihod  kućanstva manji od dvije tisuće kuna. Među onima čije  kućanstvo zarađuje mjesečno  osam i više tisuća kuna, euroskeptika je 37 posto.
Razloge za skepsu onih koji  zarađuju manje možda treba  tražiti i u strahovima koje  građane muče uoči pristupanja.  Velika većina ispitanika uvjerena je, naime, da će svakodnevni život, ako uđemo u Uniju, postati značajno skuplji.  Dvije trećine anketiranih boji se  da će porasti cijene u trgovinama, kao i cijene komunalnih i  drugih usluga. Polovica, nadalje, strahuje da će priljev  uvoznih proizvoda uništiti hrvatsku proizvodnju, a 40 posto  da će članstvo uništiti domaću  poljoprivredu.
Ipak, građani od Unije  očekuju i neka značajna poboljšanja koja se uglavnom  tiču funkcioniranja države.  Vjerojatno poučeni dosadašnjim iskustvom da je  država uvijek rješavala probleme pod pritiskom Bruxellesa, Hrvati vjeruju da će se  više poštivati zakoni i propisi,  da će se bolje štititi okoliš, da  će kvaliteta obrazovanja biti  veća, a korupcija u javnim institucijama manja, kao i da će  državna i lokalna uprava konačno postati učinkovitija.
Dobra je vijest da promjene  na bolje ipak ne očekujemo  preko noći. Anketirani  građani su, naime, najčešće  odgovarali da će pozitivni  učinci članstva biti vidljivi tek  nakon dvije, tri, pet pa i više  godina. Zato bi u ponedjeljak,  1. srpnja 2013. – dan kada  bismo trebali ući u EU – za  hrvatske građane možda mogao biti dan otrežnjenja, ali ne  i razočaranja.