Ministrica financija Martina Dalić jučer je u sklopu Gospodarskog foruma u Poljskoj izjavila kako je Hrvatska uvjerena da će eurozona prevladati sadašnju krizu te da će njezina jedinstvena valuta postojati i nakon deset godina. Dalić se osvrnula i na činjenicu da je 80 posto depozita hrvatskih kućanstava u eurima jer je, kaže, povjerenje u nacionalnu valutu poljuljano nakon loših iskustava iz vremena kada je Hrvatska bila dio Jugoslavije, prenosi Wall Street Journal. Uvođenje eura među najznačajnijim je ciljevima hrvatskog članstva u EU, zaključila je Dalić. Time je još jednom jasno dala do znanja da dvojbi o potrebi ulaska zemlje u eurozonu za Vladu nema. S druge strane, Zoran Milanović nedavno je za Bloomberg izjavio kako Hrvatska ne bi smjela žuriti s uvođenjem eura nakon ulaska u EU, pogotovo dok traju rasprave o spašavanju država eurozone koje su se našle pred bankrotom.
Rast javnog duga
Činjenica je da se samim ulaskom u EU Hrvatska praktički obvezuje na uvođenje eura, mada je stanje u eurozoni sada takvo da je i ta procedura znatno “razlabavljena” i usporena, budući da su zemlje s istoka Europe koje su relativno uspješno prošle kroz krizu, poput Češke ili Poljske, prilično oprezne glede uvođenja eura. Poljski premijer Donald Tusk jučer je primjerice izjavio da oni koji su se nedavno priključili Uniji svoju domaću zadaću odrađuju mnogo bolje od svojih učitelja. Tusk, kao premijer zemlje koja predsjeda Unijom, obično apelira na stare članice da se odlučnije uhvate u koštac s krizom i krenu u snažniju fiskalnu integraciju.
Što se Hrvatske tiče, prvo moramo ući u EU, da bi potom ušli u eurozonu, i to nakon što ispunimo četiri grupe Maastrichtskih kriterija, od kojih se za sada krši kriterij fiskalnog deficita, a postoji i pritisak na rast javnog duga, pa ako se nastavi, to bi zemlju dodatno moglo usporiti na putu prema eurozoni. Stabilan tečaj i visoki stupanj euriziranosti idu u prilog što bržem uvođenju eura, no otvoreno je pitanje, što će do tada uopće biti s eurozonom. Hrvatska kao mala, otvorena i visokoeuroizirana zemlja nema na prvi pogled što izgubiti gubitkom monetarnog suvereniteta. Građani ionako mahom štede u eurima, pa se i krediti odobravaju uz klauzulu u eurima, dok su plaće građana u kunama, pa je tečajni rizik naglašen. Trebalo bi ga dakle otkloniti, ili ukidanjem valutne klauzule, za što je preduvjet povećanje kunske štednje, ili tako da kompletno prijeđemo na euro, pa da se i prihodi dužnika ostvaruju u toj valuti.
Pitanje desetljeća
Analitičar Splitske banke Zdeslav Šantić kaže da je mala vjerojatnost da bi se građani odlučili na značajniju štednju u domaćoj valutu, s obzirom na iskustvo iz prošlosti, no sve da se to i dogodi, tumači Šantić, Hrvatska ima uteg inozemnog duga koji je denominiran u stranoj valuti, većinom u eurima, te iznosi preko 100 posto BDP-a, pa je tečajni rizik neminovno i dalje prisutan. Stoga euro, kaže Šantić, nema alternativu, a ako eventualno dođe do raspada eurozone, vjerojatno će većina zemalja EU vezati svoje valute uz valutu najznačajnijeg europskog gospodarstva, odnosno za njemačku marku. No, uvođenje eura, kaže on, nije pitanje od tri, četiri godine; ako uđemo do kraja ovog desetljeća bit će dobro, jer će se i uvjeti eurozone za ulazak postrožiti, a naš javni dug, ako nastavi ovim tempom, do 2015. bi mogao biti na 75 posto BDP-a, što je znatno iznad kriterija za ulazak, tumači Šantić. K tome, veli, sve male članice požurile su s uvođenjem eura jer im je kao takvima za gospodarski rast važnije da imaju monetarnu stabilnost nego monetarnu suverenost budući da u njihovom slučaju monetarna suverenost ima puno manji utjecaj na gospodarska kretanja nego li u velikim gospodarstvima.
Deprecijacija “guši” dužnike
HNB vodi politiku stabilnog tečaja uz kontroliranu inflaciju pa se do globalne krize 2008. stupanj euroizacije smanjio, odnosno udio štednje u kunama nešto je porastao, iako je euro i dalje bio dominantna valuta štednje. Čim je, međutim, krenula kriza, kunski su se depoziti počeli prebacivati u eurske i stupanj euroizacije opet se povećao. Kriza je Hrvatsku pogodila prije svega kroz otežano i skuplje zaduživanje, a čim nema priljeva deviza po toj osnovi, krenu deprecijacijski pritisci na kunu koji “guše” dužnike uz klauzule, pa HNB mora reagirati prodajom rezervi. To naravno opet utječe na percepciju kune kod štediša.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Tužna obljetnica
Prije 16 godina stradao je Hrvoje Ćustić
Zadar
RADNO VRIJEME
Pogledajte kako rade trgovine na Veliku subotu, Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
INFOteka turizma
SPOMENIK KULTURE
Sv. Nikola napokon sjaji novim sjajem
INFOteka turizma
SKRIVENI BISER PAŠMANA
Ostaci bizantinske tvrđave iz 6. stoljeća ponovno će vrvjeti žamorom i posjetiteljima
Zadar
KONCERT
Jet Set Band na Uskrsni ponedjeljak na Narodnom trgu
Scena
DAO PODRŠKU BABY LASAGNI
URNEBESNI VIDEO ZADARSKE LEGENDE Pogledajte kako Grdović pleše na Rim Tim Tagi Dim!
Zadar
PREDBLAGDANSKA PONUDA
BILI SMO NA ZADARSKOJ TRŽNICI I RIBARNICI: ‘Prodaja ide slabo, mislim da su centri učinili svoje…’
Plodovi zemlje i mora
NAJULOV 2024.
IMPRESIVAN ULOV DOMAGOJA BAŠIĆA: ‘Samo što san spustija skosavicu u more, bum…’
Zadar
ĐIR PO KVARTU
ĐIR PO KVARTU (6) Kanalizacija na Ploči trebala bi biti prioritet: ‘To je sramota. Nervira me kad…’
Crna Kronika
KRAĐE