Petak, 29. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

17 C°

15 tisuća vojnika i nešto malo administracije

Autor: Danko Radaljac

09.09.2012. 22:00
15 tisuća vojnika i nešto malo administracije


Jačat ćemo specijalne postrojbe, materijalno i kadrovski, kao i kopnenu vojsku i oni moraju biti elita. Oni moraju biti profesionalci kojima je to životni izazov. Želimo imati oko pet tisuća pripadnika takvih postrojbi, uvjetno kazano gardista. Želimo da se uvježbavaju s najboljim postrojbama svijeta


Ante Kotromanović pouzdano se razumije u sustav kojem je na čelu. No, ministar je “skupog” ministarstva u doba recesije, tako da se mora snalaziti u uvjetima smanjenih sredstava. Gotovo kroz čitav razgovor s ministrom obrane kao glavna tema se provlačio novac i kako ga uštedjeti.
Odmah po dolasku ste krenuli s preustrojem i racionalizacijama kako bi se smanjio broj nevojnog osoblja. Kako se stoji s time danas?
– Prvi dio preustroja i racionalizacije je završen. Ministarstvo samo je smanjilo broj zaposlenih za oko 200, a sad ide i preustroj Glavnog stožera, te će se administracija smanjiti za 20 posto. Ove godine u mirovinu ide osam generala i admirala te 26 brigadira, izdvojeno je ukupno 100 časnika, 77 dočasnika i 137 vojnika. Ukinut je i dio ustrojbenih pozicija, poput zamjenika zapovjednika grana vojske. U drugoj fazi, do kraja 2015. godine, smanjili bi broj administrativnog osoblja za još 400, i time bi došli na nekakav NATO standard. U tom procesu treba vidjeti i gdje smo spori, kako bismo dobili veću brzinu reagiranja u sustavu.
Linićeve pohvale
Čuje se da ste za uštede dobili pohvalu od ministra financija Slavka Linića…
– Mi jesmo racionalni, što znači da namjenski trošimo sredstva iz proračuna. Stoga nam i jeste drago čuti da prvi čovjek financija kaže da racionalno trošimo novac. Osnovno je ne trošiti novac na neracionalne projekte.
Dobro, ali nije li malo čudno da je u reduciranje beneficiranog radnog staža išao samo MORH, a ne samo MUP?
– Ide i MUP u reduciranje radnih mjesta s beneficiranim radnim stažem, bilo bi besmisleno da ostane samo na MORH-u. Problem je što je takav sustav ostao još iz starog sistema, pa je su tako u vojsci svi imali beneficirani radni staž, plus mogućnost umirovljavanja po dvije osnove, od koje jedna ostavlja mogućnost daljnjeg zapošljavanja, što nema ni jedna NATO država. Pravi efekt te mjere vidjet će se dogodine, kad će ušteda na godišnjem nivou iznositi približno 70 milijuna kuna. Drugi suštinski potez koji smo napravili u smislu odgovornog poslovanja bilo je donošenje pravilnika o dodacima na plaću djelatnih vojnih osoba. Važno je napomenuti da će ta sredstva ostati u proračunu MORH-a.
Dok sam se spremao za intervju, pričao sam s nekim djelatnim vojnim osobama. Oni kažu: “Kotromanović je dobar zapovjednik bio, ali se gubi kao ministar”, držeći da se više trebalo založiti za status vojske, da se treba lupati šakom o stol. Dojam im je da se vojska posljednih godina zatire.
– Moramo biti svjesni da je MORH u posljednje tri-četiri godine iz proračuna izgubio oko milijardu kuna, a lupanje šakama o stol to neće promijeniti. Za okrenuti dugogodišnje trendove, potrebno je određeno vrijeme. Mogao bih svaki dan lupati šakom o stol, lupio bih i šakom o vrata, ali to neće rješiti probleme. Stvar je jednostavna – za razliku od ratnog stanja, vojska u miru je u drugom planu. To će uvijek tako biti. Nama je važno da je proračun stabilan tako da možemo odrediti jasne prioritete. Ništa se ne događa preko noći i ne prelama preko koljena, to sam naučio davno još kao vojnik.
Strategija obrane
Dobro, a kakva je suradnja s čelnim ljudima države, može li se tu nešto napraviti na statusu vojske?
– Imamo odličnu suradnju s predsjednikom i premijerom, obojica razumiju obrambenu tematiku. Imamo ljude koji razumiju, koji su svjesni svih problema obrambenog sustava. Želim jednu stvar naglasiti – ne želim biti ministar obrane za čijeg se mandata neće ništa napraviti u smislu unapređenja sustava oružanih snaga. Poboljšat ćemo život i rad vojnika, želimo srediti vojarne, raditi na modernizaciji oružanih snaga, nabaviti ophodne brodove i donijeti odluku o borbenim avionima, što nitko nije imao hrabrosti deset godina.
Dobro, a kako stojimo s legislativnim dijelom, jesmo li blizu novog Zakona o obrani?
– Zakon o obrani je gotovo definiran, nadam se do bi do kraja godine trebao proći kompletnu proceduru u Saboru. Radimo i na novom Zakonu o službi u Oružanim snagama, kojim ćemo postići da vojnik napokon bude profesionalac. On nam je čak i bitniji za unutarnje funkcioniranje od Zakona o obrani. Primjerice, tim Zakonom ćemo spriječiti da netko tuži MORH zbog prekovremenog rada.
Strategija obrane?
– Strategija obrane bit će napravljena nakon što se donese Strategija nacionalne sigurnosti, koju Ministarstvo vanjskih poslova već izrađuje. Istodobno je u izradi i Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga.
Otkad radim nekoliko sam Dugoročnih planova gledao, i niti jednog se zapravo nije ispoštovalo.
– Nažalost, tako je. Postavljeni prioriteti naprosto se nisu mogli realizirati zbog smanjenja proračuna i tu razumijem svoje prethodnike. Zbog toga ćemo u novom Dugoročnom planu ići na realnije ciljeve, koji će pratiti projekcije proračuna za buduće godine. Financijska sredstva MORH-a sljedećih bi godina trebala biti na razini ove, što bi nas, s obzirom na krizu i probleme koje imaju sva ministarstva, zadovoljilo. Sredstva koja dobijemo moramo trošiti racionalno, da se ne ide u iracionalne projekte, da svaku kunu unutar sustava pametno utrošimo, a da uštedimo na svim stvarima koje nam nisu temeljna zadaća. Recimo, u tijeku je provedba postupka javne nabave za usluge fiksne telefonije, koja nije provedena od 1999. godine. Procjena je da bi dogodine samo na toj stavci mogli uštedjeti oko milijun eura.
Avioni i helikopteri
Hoćemo li napokon riješiti i staru ranu – borbeno zrakoplovstvo? Desetak godina se o tome raspravlja.
– Meni je žao što se to toliko rasteglo, što nitko nije imao hrabrosti donijeti odluku. Ono što je sigurno, svakako ćemo nastojati zadržati borbeno zrakoplovstvo, nadam se da će se skoro sastati Vijeće za obranu i da ćemo donijeti odluku o tome kojim putem krenuti. MORH je rekao što možemo, poznato je da sredstva za nove avione nemamo. Odluku moramo donijeti vrlo brzo, jer nam istječu resursi.
Nekako najrealnija opcija djeluje nastavak rada na MiG-ovima 21. Ipak, to nije konačno rješenje, to je prije kupovanje vremena, zar ne?
– Da, to je jedna od opcija, kojom bismo riješili problem na pet do deset godina.
Dogodine bi i helikopteri trebali ići u remont.
– Tako je. Trebat će nam do 200 milijuna kuna za remont naših helikoptera.
Hoćete li možda od drugih institucija zamoliti financijsku pomoć za to, s obzirom na to da mnogi koriste resurse tih helikoptera?
– Da, koriste i drugi resurse MORH-a, primjerice Ministarstvo zdravlja. Mnogo pomažmo civilne institucije, što i jeste u našem opisu posla, ali u projekcijama računamo da možemo sami sve isfinancirati. Jako smo zadovoljni s helikopterskom eskadrilom, jer dobro rade i ispunjavaju sve zadaće u mirovnim misijama i u Hrvatskoj, gdje njihove zadaće uključuju pružanje pomoći civilnim institucijama. Ti momci su prave zvijezde, da tako kažem.
CIJELI INTERVJU PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU