HRANITELJICA "PRENULA" I PODBACILA Prirodne nepogode prepolovile urod smokava

Slika korisnika mkvanja
OTKRIVAMO ZAŠTO SU SMOKVE NA PODRUČJU ZADARSKE ŽUPANIJE I DILJEM JADRANSKE HRVATSKE PODBACILE
U normalnim godinama svaka tri dana za berbu bi prispjelo 10 do 15 kilograma po stablu, a ove godine umisto da ubereš 5 kašeta, ubereš pola kašete. Da sve bude neobičnije na stablima smokava ima ali su “prenule”, zastale u razvoju i sada izgledaju kao da je ožujak. Plod je volumena jednog kvadratnog centimetra, a da bi počeo zrijati treba dostići tri centimetra, kaže Eugen Novaković
Ilustracija
KAO DA JE TRAVANJ - Plodova na smokvama u Posedarju ima, ali se ne razvijaju i ne zriju

Računica po kojoj na  uloženih 15 kuna smokva vraća 30 eura ove godine ne vrijedi. Razlog  je jednostavan: na stablima nema prosječno po 30 kg plodova  nego puno, puno manje.

-Smokva je ovu godinu podbacila, kaže i novopečeni doktor znanosti  Radoslav Bobanović.

Vlaga omela oplodnju

Na plantažama Masvina u  Tinju na 600 stabala smokava  berba, doduše, još traje, ali  sporadično jer je urod bitno  manji nego prijašnjih godina.  Bobanović smatra da su uzrok  tome  prirodne nepogode i loša  oplodnja.

 - Suša u ožujku i velike kiše u  svibnju glavni su razlog. Smokva u ožujku nije krenula u vegetaciju, a zbog velikih kiša u  svibnju izostala je uspješnja  cvatnja i oplodnja jer smokvina  osa, bez koje nema oplodnje,  ne egzistira ako je previše vlage. A nijedan dan u svibnju nije  bio bez kiše ili bez rose. To je  smrt za smokvu. Pogotovo za  petrovku,  pojašnjava Bobanović.

Slično govore i ostali uzgajivači smokava. Oni sa zapadnog  djela županije  nepovoljnim klimatskim uvjetima dodaju i  neočekivano jaku buru  sa posolicom početkom svibnja koja  je “spržila” sve što je bilo zeleno  pa tako i list na smokvama, pogotovo na onima koje su nezaštićene, na izravnom udaru  bure. A posolica nošena burom  je harala cijelim podvelebitskim krajem, od Paga i Vira  sve  do Škabrnje.

Plodovi ne zriju 

- Treba reći da su nakon posolice uslijedile kiše i oprale  sol,  kaže Eugen Novaković  koji  u Posedarju na više lokacija  ima oko 200 stabala smokava.  Biljke i list su se  brzo “opertali”,  ali vegetacija je kasnila, potom  i zrioba pa, logično,  i berba.  Prijašnjih godina, kaže Novaković, prve smokva bi brali najkasnije 25. srpnja, a ove godine  početak berbe se protegao na  5. kolovoza.

Prvi urod je bio solidan, ali  poslije sve slabiji.  U normalnim godinama, pojašnjava naš  sugovornik,  svaka tri dana za  berbu bi prispjelo 10 do 15 kilograma po stablu, a ove godine umisto da ubereš 5 kašeta,  ubereš pola kašete. Da sve bude neobičnije na stablima  smokava ima ali su “prenule”,  kako kaže Novaković. Zastale  su u razvoju i sada izgledaju  kao da je ožujak. Plod je volumena jednog kvadratnog centimetra, a da bi počeo zrijati  treba dostići tri centimetra.

Znači, plodova ima, tu su ali  se ne razvijaju.  Zašto, o tome bi  struka trebala reći svoje. Novaković ponavlja da je 95 posto  smokava na području Posedarja otpada na sortu koju zovu  Nosatka, ovo je njezino područje, ovdje najbolje uspjeva  od svih sorata. Nosatke imaju  tanku pokožicu i crvenu pulpu,  u kilogramu  svježe ubranih  ima ih 26 ili 63 suhe.

Gdje je smokvina osica?

- Ovo je njezino podneblje i  nadamo se da će se pokrenuti.  Sunca ima dovoljno, list je  zdrav, nema bolesti,  ušiju ni  drugih parazita, plodovi ne  žute, ne otpadaju i samo je pitanje kad će krenuti. Nadamo  se da hoće, optimist je Novaković.

Na pitanje  nije li možda problem u smokvinoj osici  koja,   kao što reče Bobanović, nije  odradila svoj posao oplodnje,  Novaković odgovara: - Smokvina osica nema veze. Neka mi  netko kaže kad je vidija smokvinu osicu. Dao bih glavu odsići da nitko nije. Smokvine osice ima samo u teoriji, ali u  praksi je nitko nije vidija, odriješit je Eugen Novaković za kojega kažu da o smokvama i to  ne samo u uzgoju, nego i u preradi pa i prodaji “ima sve u malom prstu”.  On smatra da za konačnu ocijenu sezone treba još  pričekati jer vjeruje da će na  stablima na kojima ima plodova biti još berbe jer, ne  zaboravimo, da berba smokava traje  sve do  početka listopada, 

Hoće li tako biti i ove godine i  kako oni ocijenjuju dosadašnju  smokvarsku godinu upitali  smo i stručnjake dr. sc. Željka  Prgometa, najvećeg autotiteta  na području smokvarstva u  RH, i dip. ing. agro. Gordanu  Dragun, pročelnicu Uprave za  stručnu podršku razvoja poljoprivrede i ribarstva Zadarske  županije.

Riječ stručnjaka

-Više je razloga zašto su  smokve ove godine podbacile.  Jednim dijelom tome je kumovala suša u ožujku, zatim obilje  kiše u svibnju, izostanak aktivnosti smokvine osice..Ali, tu su  i agrotehničke mjere, napadi  štetnika i klimatske  promjene   koje utječu na stres biljaka, nabrojio je  dr. Prgomet i najavio  da će o svemu tome biti više  govora ovih dana na na  Međunardonom simpoziju o  smokvi u Rovinju i u Zadru.

Pročelnica Dragun bila je u  svom osvrtu puno rječitija:

-Klimatski uvjeti, posebice  temperatura zraka određuju  rasprostranjenost i uspješnost  uzgoja smokve. Godišnji ciklus  rasta stabla smokve i to razdoblje vegetacije pratimo kroz fenofaze rasta i razvoja vegetativnih i generativnih organa ( bubrenje pupova,listanje, cvatnja,  rast mladice, rast ploda, zrioba  plodova, promjena boje lišća,  opadanje lišća. Kritične fenofaze (kada je stablo više osjetljivo  i podložno negativnom utjecaju različitih stresova okoliša)  su: otvaranje pupova, cvatnja i  rast i razvoj ploda, pojašnjava  Dragun i dodaje:

- U Zadarskoj županiji radi  elementarnih nepogoda tijekom vegetacije, dakle svih kritičnih fenofaza  (posolica s jakom burom 13.-14.05.2019.,  zahvatila zapadni dio županije;  tuča 7.7.-8.7.2019.,zahvatila  šire benkovačko područje- proglašena elementarna nepogoda, tuča  9.7.2019.,zahvatila područje Zemunika; 24.8.2019.,  tuča zahvatila područje Paljuva  i Podgradine u općini Novigrad) urod smokve je znatno  smanjen zbog nemogućnosti  oplodnje.

Kako je poznato sorte pitome smokve, koje imaju ženske  cvjetove s potpuno razvijenom  plodnicom mogu se oploditi  kaprifikacijom koju omogućava osica Blastophaga grossorum. Upravo ona prenosi i  unosi pelud muških cvjetova  divlje smokve na ženske cvjetove u cvati pitome smokve. Ona  je nužna za zrenje ljetno-jesenskih plodova kod nekih sorata  smokve, kod nekih je vrlo korisna , kod nekih djelomično  korisna, a kod nekih nepotrebna.

Vremenski uvjeti nisu pogodovali oplodnji ove godine stoga imamo pobačaj u rodu nekih sorata smokve na području  naše županije, zaključila je  Gordana Dragun i za kraj još  dodala:

- Inače, u Zadarskoj županiji  imamo oko 220 ha što manjih  što većih nasada smokve od  čega u sustavu ekološke proizvodnje 15,76 hektara.

 

NASADI

U Zadarskoj županiji ima oko 220 ha što manjih što većih nasada smokve od čega u sustavu ekološke proizvodnje 15,76 hektara

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 5 (1 glasova)