PRVI DAN ŠKOLE Djeca bez tableta, nastavnici bez laptopa, a već idućeg tjedna prijeti masovni štrajk

Slika korisnika mkvanja
Nikad više nepoznanica u školskim klupama, iako se predsjednica i Vlada već hvale učincima zasad slabo vidljive reforme obrazovanja
Autor: 
U godini koja počinje prijetnjom štrajka ako vlada učiteljima i profesorima ne osigura veće plaće, u hrvatskim školama sjedi 45 tisuća učenika manje nego prije 6 godina. Ministrica Blaženka Divjak tvrdi kako su škole otvorile vrata budućnosti, a predsjednica Grabar-Kitarović kako će i dalje poticati reformu školstva kako bi se Hrvatska izjednačila s najrazvijenijim zemljama svijeta
DARKO JELINEK
U školama sve je manje učenika, ali je reforma obrazovanja barem na papiru započela

Ušli smo u novu školsku godinu koja je po mnogočemu drugačija od svih dosadašnjih: u osnovne i srednje škole stigla je obrazovna reforma, koja je bila politički paravan HNS-a za ulazak u aktualnu Vladu, već idućeg tjedna učitelji i profesori mogli bi stupiti u masovni štrajk ako im Vlada ne osigura veće plaće, a u godini koja počinje reformom i pod prijetnjom štrajka, u hrvatskim školama sjedi 45 tisuća učenika manje nego prije šest godina.

Prvi dan škole bio je razočaranje za djecu koja su očekivala tablete i nastavnike koji su se nadali laptopima, jer će te spravice dobiti do kraja polugodišta. Bilo je problema i s nekim udžbenicima, no iz Ministarstva znanosti i obrazovanja poručuju da je to stvar nakladnika i dobavljača kojeg je škola odabrala.
 

Tehnološki višak

Predsjednicu Kolindu Grabar-Kitarović i resornu ministricu Blaženku Divjak u zagrebačkim školama koje su jučer obilazile dočekala su vedra i nasmijana lica, no tu jedino kod djece možemo računati s iskrenošću. Ravnatelje, učitelje, profesore i druge djelatnike škola čeka teška godina, u kojoj će raditi više, to po svoj prilici neće osjetiti u svom novčaniku, a mnogima od njih nad glavom visi mač otkaza zbog tehnološkog viška.

Predsjednica države najavila je, obilazeći sesvetsku gimnaziju, da će i dalje poticati reformu školstva kako bi se Hrvatska izjednačila s najrazvijenijim zemljama svijeta, a učenicima poručila da uče i proširuju svoja znanja i vještine, ako im se pruži prilika i u inozemstvu, ali da se vrate u Hrvatsku.

- Trebamo vas, nove generacije, neopterećene starim ideologijama i obogaćene znanjem, ne samo akademskim. Škola će vas pripremiti ne samo za akademsko zvanje, nego i dati životne sposobnosti koje će vam omogućiti da se snađete u modernom svijetu - izjavila je Grabar-Kitarović.

U povodu početka nove školske godine za više od 464.000 učenika, premijer Andrej Plenković zaželio im je sretan povratak u školske klupe, a prvašićima čestitao na "velikom danu".

- Želim vam školovanje koje će vas obogaćivati znanjem i radošću te školsko ozračje u kojem ćete ostvariti nova prijateljstva. Vaši učitelji i nastavnici, zajedno s roditeljima, bit će vam istinska potpora u učenju i odgoju - poručio je Plenković.

Prvoga dana nastave resorna je ministrica Blaženka Divjak izrazila zadovoljstvo ulaskom obrazovne reforme u škole "nakon 25 godina čekanja". Reforma je spremna, istaknula je ministrica, uvjerena da će se pitanje plaća u školstvu riješiti na zadovoljstvo nastavnika.

- Škole su otvorile vrata budućnosti. Kurikularna reforma znači rasterećenje od činjeničnog znanja, učenja napamet, s naglaskom na kritičko razmišljanje, kreativnost i inovativnost. Škola je mjesto u kojem učenici trebaju biti aktivni, a učitelji motivirani... Ovo je samo prvi korak naprijed, pred nama je maraton. Želimo osigurati učenicima smislenije obrazovanje i kompetencije za 21. stoljeće, želimo vratiti povjerenje u obrazovni sustav. Ovo je za mene jako radostan trenutak - povjerila se Divjak. Komentirala je i činjenicu da se u školama i ove godine ubire novac od roditelja za razne namjene, od nastavnih listića do fotokopiranja.

- Osnivači dobivaju milijardu kuna godišnje za škole, a imaju i izvorne prihode i nema nikakvog razloga da se osnivači ne skrbe jer je to njihova zadaća - izjavila je ministrica.
 

Kozmetičke intervencije

Mnogo je učitelja i nastavnika koji ne dijele ministričin optimizam, razočarani su tijekom reforme i krnjom pripremom nastavnika za promjene. Kažu nam kako su uvedene izvrsne nove metode, ali je opseg gradiva ostao takav da neće biti prostora za istraživanja. "Bojim se da je novi kurikulum opsežniji od HNOS-a. Imamo brdo sadržaja, i ne znam kako ćemo uz sve to imati vremena za nove metode", veli nam jedna profesorica povijesti. Igor Lukić, jedan od bivših voditelja stručnih radnih skupina koji je na reformi radio do lipnja ove godine, razočaran je ishodom i činjenicom da za zadnjih godinu dana rada nije dobio ni honorar.

- Ipak, vjerujem u učitelje. Uspjeli smo taknuti te ljude, "zapaliti vatru", potaknuti ih na razmišljanje i znatiželju. Vjerujem da će oni nositi taj plamičak i dalje - veli Lukić.

Forum za slobodu odgoja ocijenio je kurikularnu reformu kozmetičkom intervencijom koja Hrvatsku drži na obrazovnoj periferiji.

- Smanjenje broja upisanih učenika, nedostatak učitelja, nastavnika i profesora, ispodprosječne plaće onih koji rade u sustavu, porazni rezultati na državnoj maturi - samo su vrh liste problema za koje ni državne niti obrazovne vlasti ne nalaze sustavne i kvalitetne odgovore, već redovito pribjegavaju kozmetičkim intervencijama - poručili su iz Foruma.

I za Željka Stipića, predsjednika Hrvatskog školskog sindikata "Preporod", početak školske godine daje "crnu sliku", jer se reformu, kaže, čekalo desetljećima "a nismo dočekali ni r od reforme".

- Školske knjige i tableti kasne, nastavnički priručnici dostupni su samo on-line, škole su bez opreme, tableti i laptopi neće stići prije Dana mrtvih. Sve upućuje da se radi o nepripremljenom projektu, iako nas se uvjerava u suprotno - kaže Stipić te dodaje da su nastavnici, zahvaljujući "last minute" edukaciji prepušteni sami sebi, što se nije smjelo dogoditi. Od većih plaća u ovoj godini, čini mu se, neće biti ništa, jer je ministrica već počela govori o dinamici isplate, a nastavnicima stalno prijete otkazi zbog tehnološkog viška, i to najviše u Slavoniji, ali i svim drugim krajevima zemlje, čak i u razvijenoj Crikvenici.

- Otkazi su najgore rješenje, ljude smo školovali 16, 17 godina, ulagali u njihovo stručno osposobljavanje još 10 ili 15, a onda ih vraćamo na tržište rada - čudi se Stipić. Umjesto da se razmišlja o promjeni državnog pedagoškog standarda i smanjenju broja učenika u razredu, to se ne želi ni čuti, zaključuje.

 

Pravobraniteljica za djecu traži odgodu odluke o ukidanju pomoćnika u nastavi

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević uputila je u ponedjeljak preporuku Ministarstvu znanosti i obrazovanja da se započeti proces odlučivanja o ukidanju podrške pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju odgodi za sljedeću školsku godinu.
»Iz prijava roditelja i medijskih napisa pravobraniteljica je doznala da je određenom broju učenika s teškoćama u razvoju, koji su u prošloj školskoj godini imali pomoćnika u nastavi, to pravo ukinuto pred sam početak nove školske godine. Osim toga, neki učenici ni tjedan dana prije početka nastave još nisu znali u koji će razred ići, hoće li imati pomoćnika u nastavi, odnosno, na koji će im način škola pružati potrebnu podršku ako ostanu bez pomoćnika«, priopćeno je iz Ureda pravobraniteljice za djecu.
Ta se odluka ne tiče samo djece i njihovih obitelji, već i odgojno-obrazovnih ustanova koje trebaju organizirati nastavni proces i pripremiti školsko okruženje za djecu s teškoćama u razvoju, stoga njezino donošenje u zadnji čas i bez dovoljno vremena za prilagodbu, stvara osjećaj neizvjesnosti i nesigurnosti kod svih, upozorava Pirnat Dragičević.
»Takvo postupanje može kod djeteta izazvati strah, nemir i nelagodu te negativno djelovati na povratak djece u školske klupe, odnosno na prvi susret djeteta sa školom«, ocijenila je Pirnat Dragičević. Poručila je kako proces procjene napretka učenika i podrške koja mu je potrebna treba biti transparentan te o njemu trebaju biti obaviješteni svi sudionici procesa – kako učenik i roditelji, tako i škola, uredi državne uprave i osnivači škola. Pravobraniteljica stoga preporučuje da se proces odlučivanja o produživanju, odnosno ukidanju podrške pomoćnika u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju odgodi za školsku godinu 2020./2021, a ova školska godina iskoristi za sve predradnje i pripremu djeteta i okruženja za mogući nastavak školovanja bez podrške pomoćnika u nastavi. (Hina)

 

 

Boris Jokić: Ovo je 15 posto moje reforme

I voditelj prve, Cjelovite kurikularne reforme, Boris Jokić, zaželio je svim učenicima, roditeljima i odgojno-obrazovnim radnicima uspješan početak nove školske godine.
- Iskreno bih volio da Škola za život uspije, ali prethodna hrvatska i međunarodna iskustva i sve znanstvene spoznaje ukazuju da će uspjeh izostati - ocjenjuje. Dva su osnovna razloga za to koje nabraja: odustajanje od cjelovitosti reforme i neadekvatna pripremljenost.
- Ministarstvo pod vodstvom ministrice Divjak odbacilo je sve značajne elemente koji su trebali unaprijediti hrvatski sustav odgoja i obrazovanja. Odbačena su rješenja koja su omogućavala izbornost u gimnazijama, drugačije oblike strukovnog obrazovanja, povezivanja predškole i osnovne škole, nove forme umjetničkog obrazovanja poput dramskih i filmskih škola. Odustalo se od uvođenja novih modela organizacije škole koji bi omogućavali ukidanje satova od 45 minuta i fleksibilniju organizaciju nastavnog procesa. Odbačeno je i sustavno povezivanje predmeta kroz područja kurikuluma, npr. prirodoslovno, matematičko, društveno-humanističko. Slijedom nedostatka stručnosti, odustalo se od fokusa na međupredmetne teme koje sada postaju samo mrtvo slovo na papiru i administrativna obveza učitelja - nabraja Jokić.
Iz njemu nepoznatih razloga, odbačena su rješenja za učenike s poteškoćama i darovite učenike, rješenja vezana uz vrednovanje i ocjenjivanje poput ukidanja općeg prosjeka ocjena, uvođenja vanjskih standardiziranih ispita u nastavni proces kako bi se objektiviziralo ocjenjivanje i odmaknuo pritisak roditelja te povećala transparentnost sustava, vrednovanje učenika po odgojnim elementima samostalnosti, sustavnosti i odgovornosti.
- Sve to je trebalo pomaknuti ovo društvo naprijed. Sve je to izbačeno iz Škole za život. Smanjio se i obuhvat učenika obuhvaćenih reformom i to prije svega činjenicom da se odustalo od uvođenja novih kurikuluma u strukovne škole – teško će ikome ministrica Divjak objasniti zašto učenici trogodišnjih strukovnih škola nemaju novi kurikulum iz Tjelesne i zdravstvene kulture kao njihovi vršnjaci iz gimnazija - kaže Jokić.
Ono što je ostalo jest inovacija sadržaja učenja na predmetnoj razini što predstavlja 15 posto predviđene promjene, ističe. I to bi bio nekakav pomak za hrvatske škole da je ta promjena adekvatno i stručno pripremljena. Velika je zabluda političara, pa i Blaženke Divjak, da je promjena školstva isključivo promjena onoga što se uči. Puno veći napor za stvarnu promjenu potrebno je učiniti u radu s odgojno-obrazovnim radnicima kako bi promijenili način poučavanja i ocjenjivanja. Tu je ministarstvo u potpunosti zakazalo, što će vrijeme vrlo brzo pokazati, tvrdi Jokić.
- Porukama o tome kako će se stvari popravljati u hodu, dokazali su sve stereotipe o reformama u Hrvatskoj. Time što nisu dali primjerenu podršku i potporu odgojno-obrazovnim radnicima pokazali su da ne cijene rad ljudi u odgoju i obrazovanju. Istovremeno su prebacili i lopticu odgovornosti u njihov dio terena. Kada će se tražiti krivci za nedostatak uspjeha, gotovo sam siguran da će politika prstom uperiti upravo u odgojno-obrazovne radnike. Ponavljam da želim uspjeh svim srcem, ali baš kao što sve u životu dokazuje bez primjerenog plana, znanja i prije svega intenzivnog rada s ljudima ne mogu se očekivati značajna poboljšanja - zaključuje bivši voditelj Cjelovite kurikularne reforme.

Kategorija: 
Ocjena: 
Nije još ocijenjeno