MAKEOVER STOGODIŠNJE LJEPOTICE Bazenčić između prednjih nogu Sfinge u odličnom stanju

Poruka greške

Deprecated function: The each() function is deprecated. This message will be suppressed on further calls u _taxonomy_menu_trails_menu_breadcrumb_alter() (linija 436 od /opt/nginx-1.17.9/htdocs/zadarskilist.hr/sites/all/modules/taxonomy_menu_trails/taxonomy_menu_trails.inc).
Slika korisnika mkvanja
Počeli arheološki radovi na Sfingi
Sfingu će se restaurirati i vratiti je u izvorno stanje, a što uključuje i bazen. Također će se restaurirati i bodež koji je držala u rukama kao i medaljon na prsima
Vedran SITNICA
Sfingu se kani dovesti u stanje najbliže onom izvornom

Arheolozi Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru započeli su u ponedjeljak s arheološkim iskapanjima na zadarskoj Sfingi i to u dijelu stražnje desne šape i prednjem dijelu između ruku, gdje su iskopali bazenčić u obliku školjke. Naime, prema nekadašnjim fotografijama vidjeli smo kako je tamo bio bazenčić te smo htjeli vidjeti u kakvom je on stanju, rekla nam je Ana-Marija Tahija iz Upravnog odjela za EU fondove, a pod čijim se okriljem provodi projekt uređenja ove jedinstvene zadarske atrakcije.
Naime, riječ je o EU projektu RECOLOR (Reviving and EnhaCing artwOrks and Landscapes Of the adRiatic), a kroz koji će se restaurirati Sfinga, ali i urediti cijeli park oko nje.
Jučer su na terenu bili arheolozi koji su provodili istražne radove u skladu s posebnim uvjetima zaštite kulturnog dobra koje je zadao Konzervatorski odjel u Zadru, čiji su djelatnici također bili u parku. Naime, kako pojašnjavaju iz Grada, cijeli ovaj perivoj s vilom Atiliom (odnosno vilom Smirić), skulpturom Sfinge te ostalim elementima u parku, dio je kulturno-povijesne cjeline zaštićene kao kulturno dobro Republike Hrvatske.
Ana-Marija Tahija nam je pojasnila kako su ovi radovi potrebni za izradu elaborata kojim će se opisati trenutno stanje i načini prezervacije ovog kulturnog doba. Dodala je kako će arheološki radovi trajati svega par dana i do kraja rujna trebali bi imati gotov elaborat. Ono što želimo naglasiti jest da ćemo Sfingu restaurirati i vratiti je u izvorno stanje, a što uključuje i bazen, restaurirat će se i bodež koji je držala u rukama kao i medaljon na prsima. Dakle, ništa se neće zakopavati, naglasila je Tahija.

Dijelom na živcu, dijelom na temeljima

Arheolozi su do jučer ujutro iskopali i otkrili cijeli bazenčić koji je, kako se na prvi pogled čini, u dobrom stanju.
- Grad nas je pozvao da u sklopu projekta RECOLOR obavimo arheološka istraživanja jer je Sfinga s vremenom bila zatrpana zemljom. U dva dana uspjeli smo sve iskopati i vidimo kako je bazenčić u potpunosti očuvan i to nas je oduševilo. Sada konzervatori i restauratori mogu pristupiti daljnjoj obnovi, rekla nam je Maja Grgurić s Odjela za arheologiju. Dodala je kako je ovo najmlađi lokalitet na kojem su kopali jer ima jedva stotinu godina, a nalazi oko Sfinge su uključivali pivske boce, čepove... Inače, dodala je kako su okopali cijeli dio oko Sfinge da vide je li građena na kamenom živcu ili na nasipu, te su otkrili kako je građena dijelom na živcu, a dijelom na temeljima.
Inače, u radovima je angažirana i tvrtka Kvinar d.o.o. iz Podstrane, koja će provesti konzervatorsko-restauratorske radove u sklopu kojih će se provesti 3D skeniranje i izrada izgleda izvornog povijesnog modela prema dostupnoj povijesnoj dokumentaciji.
- Radili smo istražno-konzervatorske radove kako bi se na temelju njih moglo detektirati na koji je način Sfinga bila izrađena - od kojih materijala, kojim tehnologijama te kako bi se na temelju toga moglo odrediti na koji će se način restaurirati. Koristili smo termokameru kako bismo detektirali metalne elemente unutar skulpture. Oni su detektirani samo unutar glave, dok u tijelu nema metalnih elemenata. Naime, metalni dijelovi mogu dovesti do korozije što kasnije može dovesti do propadanja, objasnila je Jelena Tomasović Grbić iz tvrtke Kvinar. Rekla je kako je pred njima još istraživanja nakon kojih moraju napisati konzervatorsko-restauratorski elaborat s detaljnim prikazom zatečenog stanja Sfinge, te potom prijedlogom radova što bi se trebalo raditi.
​Igor Miletić, pročelnik Konzervatorskog odjela također je jučer bio na terenu te je nadzirao radove i obavio prvi pregled Sfinge.

Giovanni Smirić je jako bitan za Zadar

- Već neko vrijeme traju istražni radovi koji su vezani uz rekonstrukciju, radove sanacije i restauracije koji se predviđaju provesti u ovom parkovnom dijelu vile Smirić. Inače, Giovanni Smirić je jako bitan za Zadar jer je u biti bio prvi konzervator te je između ostalog napravio ovu Sfingu kao spomen na svoju suprugu. Inače, sve ove vile uz lungomare izgrađene su početkom 20. stoljeća te su posljedica prenapučenosti u Gradu, odnosno na Poluotoku. Tada se u ovaj dio grada doseljava tadašnja gradska elita, pojašnjava nam povijesni kontekst Miletić. Dodao je kako oni provode konzervatorski nadzor nad ovim radovima kako bi vidjeli na čemu je izgrađena Sfinga te u kakvom je stanju bazenčić.
- Bazenčić je u dosta dobrom stanju i pretpostavljamo kako je zatrpan iz sanitarnih razloga. Naime, u njega prodire voda te će se ispitati je li riječ o slatkoj vodi ili moru. Pretpostavljamo kako je ta voda bila ustajala te je predstavljala leglo za komarce, pa su je s vremenom zatrpali. Naime, prije je ovo bio privatni park koji je pretpostavljamo svakodnevno održavan. Međutim, kroz desetljeća neodržavanja i bez nekog stvarnog vlasnika ovo je prepušteno propadanju. Sama vila je u službi Doma zdravlja te je tamo ambulanta, a park je bio nekakvo opće dobro, ali nije bio održavan kako je trebalo, rekao je Miletić. Naglasio je kako je ovo hvale vrijedan projekt kojim će se urediti parkovni dio i njegovi elementi će se dovesti u primjereno stanje. Podsjetio je kako je bilo već nekoliko inicijativa kojima se željelo urediti ovaj park čime bi u konačnici građani imali još jednu zelenu oazu unutar grada.

Stanje Sfinge je dobro

- Na prvi pogled stanje Sfinge je dobro. Postoji oronulost koja je posljednica vremena, neodržavanja materijala, ali i ljudskih intervencija koje su se događale kroz prošlost. Naime, prije nekoliko godina imali smo i akciju čišćenja od grafita, ali ljudi su svjesni činjenice da je ovo jedan kuriozitet i kao takav je atrakcija. Ovim istražnim radovima kojim će se provesti niz restauratorskih analiza vidjet ćemo na koji je način Sfinga građena, koji su materijali upotrebljeni i koliko je destrukcija kritična, pojasnio je Miletić te je dodao kako će u konačnici na temelju svih ovih nalaza predložiti metodologiju kojom će se Sfinga dovesti u najbliže izvorno stanje. Inače, provest će se i laboratorijsko istraživanje negativnih elemenata koje djeluju na propadanje skulpture, a posebno je važno djelovanje posolice i blizine mora.
- Već sad imamo puno jasniju sliku stanja stvari te možemo reći da Sfinga ima vrlo visoku kvalitetu. Međutim, još uvijek ne znamo tko je autor djela, odnosno je li kipar netko iz Zadra ili je importiran. Naime Smirić je bio investitor, a vjerujem kako ćemo daljnjim istraživanjima otkriti tko je izradio ovu skulpturu. Vidimo da je ona izgrađena na čvrstoj stijeni, da je građena od kamena drobljenca koji je slagan u slojevima kako bi se dobila osnovna kontura te je imala završni sloj napravljen od cementa. U to se vrijeme cement koristio za većinu radova te je obrada i korištenje tog materijala bila na najvišoj razini te ga se negdje čak moglo zamijeniti za kamen. Također, čini se kako su neki elementi odvojeno modelirani te su naknadno spajani. To se najbolje vidi na glavi Sfinge koja je izrađena od nekoliko segmenata te je spojena i potom naslonjena na tijelo, pojasnio je Miletić.
Za kraj je rekao kako im sad predstoji izraditi troškovnik i metodologiju restauratorskog zahvata kako bi se moglo krenuti u radove nakon čega će Sfinga, ali i cijeli park opet zasjati, a Zadrani će dobiti još jedan javni prostor u kojem će moći uživati.

Kategorija: 
Ocjena: 
Prosječno: 2.3 (3 glasova)