IZDAŠAN RUJANSKI ŠKUR

Uz velike ulove srdele cjelokupnu dobru sliku rujanskog škura su upotpunili i dobri ulovi inćuna ekstra klase koji su se bilježili na srednjodalmatinskim otocima

Kraj ljeta i početak jeseni je dio godine kada se bilježe najveći ulovi male plave ribe. Tijekom rujna polako završava sezona ulova inćuna i počinju izdašni ulovi srdela. Nekoliko godina unazad znalo se zabilježiti da rujan i ne bude najizdašniji škur ili da vremenske (ne)prilike znatno reduciraju broj ribolovnih dana. U 2008. su tijekom jeseni zabilježeni dosad najveći dnevni ulov srdele. U samo jednom ribolovnom danu ukupno je ulovljeno 1800 tona srdele.
Riboprerađivači i obustave
Ovogodišnji rujanski škur počeo je loše. Prvih tjedan dana vremenske neprilike su znatno reducirale ulov. S poboljšanjem vremenskih prilika krenuli su veliki ulovi ribe. Na sjeveru se počela loviti srdela, a na srednjodalmatinskim otocima veliki inćun.
Prema dugogodišnjoj praksi srdela je preplavila sve istarske luke.
Dobri ulovi srdele i miješene ribe su se bilježili i na našem području.
Gotovo cjelokupna ribarska logistika se preselila put sjevera i nekoliko desetaka kamiona je svaki dan ribu iz Istre prevozilo put Dalmacije. Kao i uvijek do sada većinu ribe su prihvaćala uzgajališta tuna i tvornice ribljih konzervi. Brojčano gledano najveći posao je odradila zadarska Adria, a do nje su bili Mirna Rovinj, Sardina Postira i Saljski Mardešić. Ulovi su bili toliko izdašni da je čak i dio tvornica s najvećim kapacitetom bio prisiljen davati ribolovna ograničenja i obustave.
Uz prerađivače konzervi i uzgajivače tuna, kao najveće konzumente srdele treba istaknuti i novootvoreni pogon firme Conex Trade u Čaporicama kod Trilja, te firmu Arbacommerce iz Labina, koji su zajedno prihvaćali i prerađivali i preko 150 tona male plave ribe dnevno. Manja količina srdele se prerađivala i u drugim riboprerađivačima koji svojim kapacitetima ipak znatno zaostaju za gore spomenutim firmama.
Koliko je ukupno ribe ulovljeno u prošlom škuru?
Ulov od 10.000 tona
 Teško je dati točnu brojku dok se ne dobiju podatci iz Uprave za ribarstvo, čiji djelatnici svakodnevno prate kretanje ulova. Možemo procijeniti da se ulov kretao oko 1 000 tona male plave ribe dnevno, te da se samo u tjedan dana ulovilo preko 5 000 tona male plave ribe. Ukupan ulov prošlog škura se vjerovatno znatno približio brojci od 10 000 tona, što je impozantna brojka.
Rekordnih godina 1983. i 1987. ukupan godišnji ulov srdele je bio blizu 40 000 tona, a ukupan ulov morskih organizama skoro 50 000 tona.
Pred nama su još dva cijela ribolovna mraka, te par dana prosinačkog škura. Budu li vremenske prilike ribarima išle na ruku, za očekivati je i u sljedećim škurevima impresivne ulove srdele, pa čak i povremeno proglašavanje obustave ribolova od strane otkupljivača. Ponove li se rujanski ulovi i u sljedeća dva mjeseca vrlo vjerovatno ćemo pričati o rekordnoj 2009. godini s ukupnim ulovom morskih organizama od preko 50 000 tona. Treba naglasiti da je to bio jedan od ciljeva Vladine ribarske strategije. Na ovim stranicama smo prije par godina najavili da će do 2010. ukupan godišnji ulov morskih organizama narasti na preko 50 000 tona i premašiti rekordnu 1987. godinu.
Uz impresivne ulove srdele cjelokupnu dobru sliku škura su upotpunili i dobri ulovi inćuna ekstra klase koji su se bilježili na srednjodalmatinskim otocima. Veliki su se ulovi inćuna rjeđe bilježili i na Kvarneru, a manjeg inćuna se lovilo i na našem području. Postaje pozitivna praksa da kraj godine donosi velike ulove inćuna ekstra klase. Pojedini brodovi su lovili i preko 10 tona inćuna ekstra klase dnevno, te je nekoliko brodova u zadnjih par dana škura ulovilo i do 30 tona inćuna ekstra klase.
Isplativi veliki inćun
Bogati ulovi velikog inćuna višestruko vesele. Naime, 50 – 100 tona ekstra velikog inćuna koji se dnevno lovio vrijedi kao 5 puta veća količina ulovljene srdele. Druga je stvar da veliki inćun predstavlja veliko bogatstvo našeg dijela Jadrana i povećava interes velikih svjetskih otkupljivača prema našem ulovu. Naime, veliki mediteranski inćun je znatno prorijeđen na svim njegovim lovištima i njegova cijena iz godinu u godinu raste, te je potražnja neupitna. Treća je stvar da ulov velikog inćuna pokazuje vitalnost barem dijela naše populacije inćuna i budi nadu u dobre ulove i u sljedećim godinama.
Veliki jesenski ulovi pokrenu uvijek otvorena ribarska pitanja; domaćih kapaciteta za smrzavanje-otkupnih kapaciteta, kapaciteta i brojnosti ribarskih luka, kvalitete ulovljene ribe, te (ne)srazmjera ulovnih i prerađivačkih kapaciteta.
Flota i novi pogoni za preradu
O porastu broja ribarskih brodova već se dosta pisalo. Vladin program povećanja ribolovne flote i ulova ribarskih brodova možemo smatrati uspjelim. Porast broja ribarskih brodova tek je dijelom pratio porast broja riboprerađivačkih pogona. Uspješan program osnaživanja ribolovne flote morali bi preslikati i na povećanje prerađivačkih kapaciteta. To se prije svega odnosi na kapacitete za smrzavanje i skladištenje smrznute ribe. Tu se radi o vrlo velikim investicijama u objekte i opremu koji će punim kapacitetom raditi maksimalno 30 dana u godini.
 Jasno da si riboprerađivači teško mogu dopustiti takvu investiciju, ali je ona zbog stabilnosti samog ulova izuzetno važna.
 Veliki ulovi ribe traju svega nekoliko tjedana u godini, te tijekom njih ribari moraju zaraditi dovoljno da prežive teške zimske mjesece. Tijekom cijele zime zna biti svega nekoliko ribolovnih dana. Rezultati koji se ostvare tijekom povremenih i kratkotrajnih velikih ulova su ključni za cjelogodišnje poslovanje.
Treba spomenuti da je u planu i pripremi gradnja velikog broja pogona za preradu ribe. Ukoliko ih bude pratio program sličan onom koji je revitalizirao našu ribolovnu flotu, realno je da kroz pet godina izgradimo prerađivačke kapacitete koji će biti u stanju zbrinuti sav naš ulov.

 RIBARSKE LUKE I DRVENE KAŠETE

Brojnost i kapacitet ribarskih luka je dijelom vezan uz problem kvaliteta ribe. Plan izgradnje ribarskih luka je izrađen i od iznimne važnosti je brzina njegove realizacije. Nedopustivo je da brod s 10-ak tona ribe na krmi satima čeka na iskrcaj. Uzalud sva oprema na brodu i u tvornici ako riba propadne tijekom njenog prihvata u luci. Ulov jednog broda od 10 tona ribe – predstavlja obrok za 30-40 000 ljudi. Ribarski brod te kamion koji prevozi svježu ribu svakako zaslužuju prioritet u transportu.
Za kraj spomenimo da je vrijeme da se oprostimo i od standardne ribarske kašete. Cjelokupna Europa je napustila plastičnu ribarsku kašetu i vratila se opet na drvenu. Plastična ribarska kašeta onemogućava ispuštanje riblje sukrvice i kvalitetnog hlađenja ribe. Svježina ulovljenje ribe igra ključnu ulogu u plasmanu iste. U sljedećim godinama je realno da i u ovom segmentu dođe do promjene.