Čežnja za mirom, spasenjem, svjetlom i slavom

Govorimo li tako da jedni drugima želimo mir, mir u kući, u župi, biskupiji, Crkvi, državi i čitavome svijetu? Mi drugome želimo mir, ne mir mrtvila, nego mir kao dobro stanje, prosperitet, rad, uspjeh, napredak, sve po Božjim zakonima, istaknuo je mons. Perić

“Pravedniče sveti Šime, slavimo ti sveto ime. Slavimo ti svete kosti, ti nas čuvaj u milosti”, riječi su kojima su Zadrani prošlu subotu slavili svog nebeskog zaštitnika svetog Šimu u istoimenoj crkvi u Zadru. Svečano koncelebrirano misno slavlje predvodio je mons. dr. Ratko Perić, mostarsko – duvanjski biskup kojemu je na kraju svečane proslave darovana slika Presvetog Trojstva iz galerije hrvatske sakralne umjetnosti Laudato u Zadru.
Mons. Perić je kazao da su Djevica Marija, sveti Josip, Isus i starac Šimun, Bogonosac međusobno povezani, a zajedno se spominju u Evanđelju svetkovine nebeskog zaštitnika grada Zadra.  
– Drugi sloj vjernika Židova bili su kako Bog hoće, po Božjoj zapovijedi. Oni su smatrali da ono što mi ljudi imamo od Boga primamo, da potpuno ovisimo o Božjoj milosti i spasenju. Ne možemo od sebe sami ništa učiniti. Ako mi Bog da, imam, mogu i hoću, ako mi ne da, nemam. U ovu drugu skupinu pravih vjernika ubrajao se i sveti Šimun, Bogonosac. Sigurno je u tu grupu ušla i sveta Ana koja je postovima i molitvama u hramu služila Bogu. Tu možemo uključiti i svetog Ivana Krstitelja i njegove roditelje, majku Elizabetu i oca Zahariju. U tu skupinu ulazi Blažena Djevica Marija sa svojim roditeljima svetom Anom i svetim Joakimom. Oni su bili Božji siromasi, što je bila njihova karakteristika, poručio je mons. Ratko Perić dodajući da Bog ispunjava prazne ruke.  
– O svetom Šimunu znamo samo iz Evanđelja svetoga Luke. Šimun se zove Bogonosac, jer je nosio maloga Isusa, pravoga Boga i pravoga čovjeka. Kad je starac Šimun primio na ruke dijete Isusa rekao je: “Sad otpuštaš slugu svojega, Gospodaru, po riječi svojoj, u miru! Ta vidješe oči moje spasenje tvoje, koje si pripravio pred licem svih naroda: svjetlost na prosvjetljenje naroda, slavu puka svoga izraelskoga”, riječi su mostarsko-duvanjskog biskupa koji je zatim govorio o riječima – mir, spasenje, svjetlost i slava.
– U ove četiri riječi sadržana je sva religija židovska i sva religija kršćanska. Mi čeznemo samo za četiri te stvarnosti, za mirom, spasenjem, svjetlom i slavom Božjom. Govorimo li tako da jedni drugima želimo mir, mir u kući, u župi, biskupiji, Crkvi, državi i čitavome svijetu? Mi drugome želimo mir, ne mir mrtvila, nego mir kao dobro stanje, prosperitet, rad, uspjeh, napredak, sve po Božjim zakonima. Šimun je držeći u rukama malog Isusa izrazio proroštvo Djevici Mariji: “Ovaj je evo postavljen na propast i uzdignuće mnogima u Izraelu i za znak osporavan – a i tebi će samoj mač probosti dušu – da se razotkriju namisli mnogih srdaca!” Hoćeš li ti toga Isusa, to djetešce prigrliti, primiti, pokloniti mu se, zvati se njegovim imenom “kršćanin” ili ćeš ga odbiti? Ako ga odbiješ, on je tebi na propast, ako ga primiš, on je tebi na uzdignuće i spasenje. Svi oni koji su prihvatili Isusa kao svoga Spasitelja uživali su svjetlo, mir i slavu. Imaju to u duši već na ovome svijetu i na nebesima. Onima koji ne žele Isusa, koji ga odbacuju, koji ne prihvaćaju njegovu nauku, njima je Isus na propast i osudu. Svi smo mi pred Isusom Kristom i svi se pred njim trebamo opredijeliti hoćemo li ga uzeti za uzdignuće ili za propast, kazao je mons. Perić. Biskup je još potaknuo na djelatno življenje kršćanskog poziva u ljubavi prema nemoćnima, starima, bolesnima, neukima, zatvorenima, zarobljenima i progonjenima s kojima se Isus identificirao.